Connect with us

Domaće

Srpski BDP porastao 1,3 odsto u januaru, industrija smanjila ukupni rast

Neto priliv stranih investicija pao na 2,28 milijardi evra, maloprodaja povećana za 5,5 odsto

Published

on

gd87aed374b2c4651e54b43e836f1611ba8d5404ab73211a681c803a48acf16843a91643482855e532e4333abdae9b191ffe658781e3348d8353d9e2db071210d_1280

Neto priliv stranih investicija pao na 2,28 milijardi evra, maloprodaja povećana za 5,5 odsto

Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije porastao je za 1,3 odsto u januaru 2026. godine u odnosu na isti mesec prethodne godine, prema podacima iz biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT), koji zajednički izdaju Ekonomski institut u Beogradu i Privredna komora Srbije. Najveći doprinos rastu došao je iz sektora ostalih usluga, neto poreza i građevinarstva, dok je industrija imala negativan uticaj i smanjila ukupni rast BDP-a za 1,7 procentnih poena.

Prema analizi, rast BDP-a bi premašio tri procenta da je industrijska proizvodnja ostala na prošlogodišnjem nivou. Kao jedan od glavnih razloga slabijih rezultata industrije navodi se otežan rad Rafinerije nafte u Pančevu, što je značajno uticalo na smanjenje planiranog privrednog rasta.

Industrijski sektor nije pod pritiskom samo u Srbiji, već i u najvećem delu Evrope. Kod ključnih trgovinskih partnera iz evrozone dinamika industrijske proizvodnje je i dalje slaba, dok su indeksi aktivnosti u proizvodnji ispod granice rasta. Indeks menadžera nabavke (PMI) u Evropskoj uniji u januaru 2026. iznosio je 49,5 poena, u Nemačkoj 49,1, a u Italiji 48,1, pri čemu vrednosti ispod 50 ukazuju na pad aktivnosti.

Srbija je početkom 2026. godine zadržala lidersku poziciju među evropskim zemljama po rastu prometa u trgovini na malo. Prema podacima Evrostata, realni promet u maloprodaji, izražen u stalnim cenama, povećan je za 5,5 odsto na godišnjem nivou. Potrošnju i dalje podstiču veće plate i penzije, kao i povoljniji kreditni uslovi, dok je krajem 2025. godine dostignuta dugoročno planirana prosečna neto zarada od oko 1.000 evra.

Inflacija u Srbiji nastavila je trend usporavanja, pa je međugodišnji rast potrošačkih cena u januaru 2026. iznosio 2,4 odsto, dok je mesečna inflacija bila 0,3 odsto. Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cena, inflacija je iznosila 2,7 odsto, što je iznad proseka Evropske unije od dva odsto i evrozone od 1,7 procenata. Veće stope inflacije od Srbije imalo je sedam od 27 članica EU, a najviše su zabeležene u Rumuniji (8,5 odsto), Slovačkoj (4,3), Estoniji (3,8) i Hrvatskoj (3,6 procenata).

Zabeležen je i pad neto priliva stranih direktnih investicija tokom 2025. godine, koji je iznosio 2,28 milijardi evra, što je oko 50 odsto manje nego prethodne godine. Ukupan priliv investicija stranih kompanija bio je 3,48 milijardi evra, dok je odliv investicija domaćih firmi u inostranstvo povećan na oko 1,2 milijarde evra. Vlasnička ulaganja, uključujući reinvestiranu dobit, čine oko 69 odsto ukupnog priliva.

Analitičari ocenjuju da su stabilna potrošnja, rast zarada i niska inflacija trenutno glavni oslonci privredne aktivnosti Srbije na početku 2026. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kineski trgovinski suficit 213,62 milijarde dolara, izvoz porastao 21,8 odsto početkom godine

Izvoz iz Kine u januaru i februaru premašio prognozu od 7,1 odsto, dok je uvoz rastao 19,8 odsto

Published

on

By

Chongqing skyline illuminated at night with neon lights reflecting on the river, showcasing urban futuristic architecture.

Izvoz iz Kine u januaru i februaru premašio prognozu od 7,1 odsto, dok je uvoz rastao 19,8 odsto

Kineski trgovinski suficit dostigao je 213,62 milijarde dolara u periodu januar–februar 2026. godine, čime su rezultati znatno premašili očekivanja analitičara, prema zvaničnim podacima kineske carine. Izvoz iz Kine povećan je za 21,8 odsto na godišnjem nivou, što je iznad prognoziranih 7,1 odsto, dok je uvoz porastao za 19,8 odsto, premašivši očekivani rast od 6,3 odsto.

Ukupan trgovinski suficit od 213,62 milijarde dolara nadmašio je očekivanja analitičara koji su predviđali 179,6 milijardi dolara. Trgovina sa Evropskom unijom porasla je za 19,9 odsto i iznosila je 998,94 milijarde juana, dok je razmena sa državama ASEAN-a povećana za 20,3 odsto, dostigavši 1,24 biliona juana. Trgovinska razmena sa Sjedinjenim Američkim Državama smanjena je za 16,9 odsto na 609,71 milijardu juana (88,22 milijarde dolara).

Rast izvoza i uvoza delom je posledica kasnijeg termina praznika Lunarne nove godine, što je podstaklo veću potrošnju i ekonomske aktivnosti u odnosu na prošlu godinu. Inflacija potrošačkih cena u Kini porasla je u februaru za 1,3 odsto na godišnjem nivou, iznad očekivanih 0,8 odsto, dok je januarski rast bio 0,2 odsto – što predstavlja najviši nivo inflacije od januara 2023. godine.

Zhiwei Zhang, predsednik i glavni ekonomista kompanije Pinpoint Asset Management, ocenio je nakon objave podataka da je snažan rast izvoza delimično posledica prazničnog perioda, ali da to „verovatno ne može u potpunosti da objasni ovako snažan rezultat“.

Tokom godišnjeg političkog skupa „Dve sesije“ u Pekingu, premijer Li Qiang postavio je cilj rasta bruto domaćeg proizvoda između 4,5 i 5 odsto, što je najniži raspon od početka devedesetih godina. Zhang je naveo da ovi snažni izvozni rezultati, uz nizak cilj rasta, ukazuju na to da dodatni ekonomski podsticaji verovatno neće biti potrebni u bliskoj budućnosti. Premijer Li Qiang je tokom skupa priznao uticaj američkih carina na ekonomiju dok je iznosio ekonomske ciljeve vlade.

Pročitaj još

Domaće

Amazon zabeležio šest sati prekida rada i 13-časovni incident zbog AI alata

Internet gigant prijavio više ‘Sev2’ incidenata, uz prekid AWS usluga i otpuštanje 16.000 radnika u januaru

Published

on

By

Internet gigant prijavio više ‘Sev2’ incidenata, uz prekid AWS usluga i otpuštanje 16.000 radnika u januaru

Kompanija Amazon prijavila je značajan rast broja incidenata povezanih sa korišćenjem veštačke inteligencije u svojim operacijama, uključujući šest sati nedostupnosti internet stranice i aplikacije ovog meseca i 13-časovni prekid AWS kalkulatora troškova u decembru. Ovi događaji su se desili nakon što je Amazon otpustio oko 16.000 korporativnih radnih mesta u januaru, ali iz kompanije ističu da smanjenje broja zaposlenih nije glavni uzrok povećanja broja tehničkih problema.

U izveštaju sa nedavnog sastanka, u koji su ekonomski analitičari imali uvid, navodi se da je trend incidenata poslednjih meseci obuhvatio “širok spektar uticaja” i promene koje su omogućene generativnom veštačkom inteligencijom (Gen-AI). Kao doprinoseći faktor navodi se i “nova upotreba GenAI-ja za koju najbolje prakse i zaštitne mere još nisu u potpunosti uspostavljene”.

Tokom incidenta kada je Amazonova internet prodavnica bila nedostupna skoro šest sati, korisnici nisu mogli da završe transakcije niti da pristupe funkcijama kao što su provera podataka o nalogu ili ceni proizvoda. Kompanija je tada saopštila da je uzrok bio pogrešno “implementiranje softverskog koda”. Amazon Web Services je sredinom decembra imao 13-časovni prekid rada kalkulatora troškova, nakon što je AI alat za kodiranje napravio izmene u okruženju, što je dovelo do brisanja i ponovnog kreiranja sistema.

Prema navodima sa sastanka, mlađi i inženjeri srednjeg nivoa ubuduće će morati da dobiju odobrenje starijih inženjera za sve izmene koda napravljene uz pomoć veštačke inteligencije. Viši potpredsednik Dave Treadwell obavestio je zaposlene da će se nedeljni sastanak “This Week in Stores Tech” (TWiST) detaljno baviti analizom uzroka ovih problema i kratkoročnim inicijativama za sprečavanje budućih prekida.

Iz Amazona navode da je pregled dostupnosti sajta deo redovnog poslovanja i da kompanija nastoji stalno unapređivati operacije. Amazon Web Services je saopštio da je incident u decembru bio “izuzetno ograničen događaj” koji je uticao samo na jednu uslugu u pojedinim delovima kontinentalne Kine, dok drugi incident nije imao uticaja na korisnike AWS usluga.

Ekonomske analize ukazuju i da se Amazonove poslovne jedinice dnevno suočavaju sa povećanim brojem “Sev2” incidenata, što su problemi koji zahtevaju brzu reakciju zbog mogućih prekida proizvoda, a što je povezano sa otpuštanjem radnika tokom proteklih godina. Amazon, međutim, tvrdi da otpuštanja nisu uzrokovala porast broja prekida rada.

Pročitaj još

Domaće

Porše beleži pad profita na 90 miliona evra uz smanjenje prihoda od 10 odsto

Operativna dobit Poršea pala sa 5,3 milijarde evra na svega 90 miliona evra zbog slabe prodaje u Kini i američkih carina

Published

on

By

Modern black racing car highlighting sleek design and racing tire close-up for automotive enthusiasts.

Operativna dobit Poršea pala sa 5,3 milijarde evra na svega 90 miliona evra zbog slabe prodaje u Kini i američkih carina

Nemački proizvođač luksuznih automobila Porše zabeležio je drastičan pad operativnog profita u 2025. godini, koji je sa skoro 5,3 milijarde evra u 2024. opao na samo 90 miliona evra, prema najnovijim podacima kompanije. Kao ključne razloge ovog negativnog trenda, Porše navodi slabu prodaju na kineskom tržištu, povećanje američkih carina, kao i fundamentalne promene na tržištu automobila.

Operativni profit za 2025. godinu, uključujući i finansijske usluge, iznosio je 413 miliona evra, što je znatno manje u odnosu na 5,6 milijardi evra u 2024. Ukupan prihod kompanije smanjen je za gotovo 10 odsto i sada iznosi 36,3 milijarde evra, dok je operativna marža pala sa 14,5% na svega 0,3%.

Folksvagen, vlasnik Poršea, ističe da su za slabije rezultate najviše odgovorni “fundamentalno promenjeno tržišno okruženje u Kini, američke carine, sporiji prelazak na električna vozila i jednokratni specijalni troškovi”. Pad profita je delimično ublažen kroz započeti program štednje, koji podrazumeva i ukidanje oko 4.000 radnih mesta.

Na čelo Poršea u januaru je došao bivši šef Meklarena, Mihael Lajters, od koga se očekuje da preokrene negativni trend. Kompanija najavljuje da će se u 2026. dodatno fokusirati na modele sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, zbog slabe potražnje za električnim sportskim automobilima u Kini. Porše prognozira da će operativna profitna marža u 2026. porasti na više od pet odsto, iako i dalje očekuje smanjenje prodaje.

Pročitaj još

U Trendu