Connect with us

Domaće

Srbija povećala rezerve dizela na 550.871 tonu, snabdevanje stabilno uprkos krizi

Državne rezerve dizela dovoljne za 89 dana, benzin pokriven za 83 dana, bez restrikcija za građane

Published

on

pexels-photo-31996222

Državne rezerve dizela dovoljne za 89 dana, benzin pokriven za 83 dana, bez restrikcija za građane

Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da Srbija trenutno raspolaže sa 550.871 tonom rezervi dizela, što prema letnjem obračunu potrošnje pokriva 89 dana prosečne potrošnje. Kako je navela ministarka Dubravka Đedović Handanović, dve trećine ovih rezervi su u državnom vlasništvu, dok ostatak čine komercijalne i operativne rezerve. Ukupne rezerve benzina iznose 127.729 tona, što je dovoljno za 83 dana prosečne potrošnje, dok je mazuta dovoljno za 245 dana, autogasa za 51 dan i kerozina takođe za 51 dan.

Đedović Handanović je istakla da su državne rezerve dizela duplirane u prethodne tri godine, a rezerve benzina udvostručene, kao rezultat odgovorne energetske politike. “Mi smo izuzetno dobro snabdeveni i pokriveni i naše rezerve su najveće u regionu. To je rezultat politike koju smo vodili poslednjih godina”, naglasila je ona i dodala da su ovakve mere strateški važne za sigurnost u slučaju nepredviđenih situacija i kriza.

Iako je prošle godine Srbija 100 dana bila bez dotoka sirove nafte zbog sankcija prema Naftnoj industriji Srbije, nije bilo nestašica, podsetila je ministarka. U poređenju sa državama Evropske unije, Srbija ima veće rezerve goriva, a na domaćim pumpama nema problema sa snabdevanjem. Đedović Handanović je navela da su u susednoj Hrvatskoj i Sloveniji uvedena ograničenja za poljoprivrednike i pravna lica, dok Srbija takve mere ne primenjuje. “Mi smo uveli mere koje su pre svega na teret države, kako bi građani bili zaštićeni od ograničenja, i nastavićemo da pratimo situaciju na tržištu”, izjavila je ona.

Ministarka je istakla da na globalna dešavanja Srbija ne može da utiče, ali da je zadatak države da pravovremeno planira kako bi obezbedila punu snabdevenost građana. Naglasila je da je rafinerija u Pančevu nastavila sa radom, uz povećan dotok i preradu sirove nafte. Mesečna prerada sirove nafte u aprilu iznosiće oko 330.000 tona, a u poslednjih 10 dana dopremljena su dva broda sa po 90.000 tona. Do kraja aprila očekuje se još 130.000 tona sirove nafte, dok je do kraja maja planirano dodatnih 240.000 tona.

“Pustili smo i deo obaveznih državnih rezervi dizela na tržište kako bismo pomogli naftnim kompanijama, s obzirom na visoke cene naftnih derivata. Država drži cene pod kontrolom za građane i nema prevelikog povećanja cena, a to ćemo nastaviti i ubuduće”, naglasila je Đedović Handanović.

Ovakva strategija omogućila je stabilnost snabdevanja i izbegavanje restrikcija, što Srbiju izdvaja u regionu po sigurnosti energenata i zaštiti potrošača.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Javni dug evrozone porastao na 87,8 odsto BDP-a, deficit smanjen na 2,9 odsto

Javni dug Evropske unije dostigao 81,7 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit u evrozoni pao sa tri na 2,9 odsto

Published

on

By

Javni dug Evropske unije dostigao 81,7 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit u evrozoni pao sa tri na 2,9 odsto

Prema poslednjim podacima Evrostata, javni dug evrozone povećan je sa 87 odsto na 87,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) tokom prošle godine, dok je budžetski deficit smanjen na 2,9 odsto BDP-a, sa nivoa od tri odsto iz 2024. godine. Na nivou Evropske unije, javni dug porastao je sa 80,7 odsto na 81,7 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit ostao nepromenjen na 3,1 odsto.

Većina članica Evropske unije beleži budžetski manjak, dok su Kipar, Danska, Irska, Grčka i Portugalija prijavili suficite. Najveći budžetski deficit u 2025. godini imale su Rumunija sa 7,9 odsto BDP-a, Poljska sa 7,3 odsto, Belgija sa 5,2 odsto i Francuska sa 5,1 odsto. Ukupno 11 država prijavilo je deficit od najmanje tri odsto BDP-a.

Najniži odnos javnog duga i BDP-a zabeležen je u Estoniji (24,1 odsto), Luksemburgu (26,5 odsto), Danskoj (27,9 odsto), Bugarskoj (29,9 odsto), Irskoj (32,9 odsto), Švedskoj (35,1 odsto) i Litvaniji (39,5 odsto). Dvanaest članica Evropske unije prijavilo je da je njihov javni dug premašio 60 odsto BDP-a tokom 2025. godine.

Najviši javni dug u odnosu na BDP beleže Grčka (146,1 odsto), Italija (137,1 odsto), Francuska (115,6 odsto), Belgija (107,9 odsto) i Španija (100,7 odsto), navodi se u izveštaju Evrostata.

Pročitaj još

Domaće

Mađarska smanjila udeo stranih investicija sa 76 na 60 odsto BDP-a od 2009. do 2022.

Javni dug pao sa 80 na 65 odsto BDP-a, dok su državne subvencije za energente dostigle 2,6 milijardi evra 2022.

Published

on

By

Javni dug pao sa 80 na 65 odsto BDP-a, dok su državne subvencije za energente dostigle 2,6 milijardi evra 2022.

Mađarska, pod vođstvom stranke Fides i Viktora Orbana, sprovela je između 2010. i 2022. godine ekonomske reforme koje su dovele do pada udela stranih direktnih investicija u BDP-u sa 76 odsto u 2009. na 60 odsto u 2022. godini. Vlada je povećala podršku domaćim preduzećima na 1,3 milijarde dolara, dok je njihov udeo u raspodeli državnih sredstava povećan desetostruko, posebno u sektorima medija, bankarstva i energetike.

U istom periodu, mađarski automobilski sektor, zahvaljujući nemačkim kompanijama Audi, Mercedes i BMV, zabeležio je rast proizvodnje od 165 odsto između 2010. i 2019. godine, čineći oko 25 odsto ukupnog izvoza zemlje. Nakon stabilizacije ekonomske situacije posle 2012. godine, privreda je rasla prosečno 2,7 odsto godišnje, dok je javni dug smanjen sa oko 80 na 65 odsto BDP-a, a budžetski deficit bio je 2,6 odsto BDP-a. Priliv sredstava iz Evropske unije u periodu 2014–2020. iznosio je 22,5 milijardi evra.

Međutim, dolaskom pandemije korona virusa 2020. privredni rast pao je za 4,3 odsto, budžetski deficit premašio je 7 odsto BDP-a, a javni dug se vratio na skoro 80 odsto BDP-a. Cene struje i gasa za domaćinstva bile su niže za 60, odnosno 75 odsto u odnosu na prosek EU neposredno pre izbijanja rata u Ukrajini, zahvaljujući državnim subvencijama od 1,17 milijardi evra godišnje, koje su 2022. godine porasle na 2,6 milijardi evra.

Osnovna kamatna stopa Narodne banke Mađarske povećana je sa 5,4 odsto u aprilu 2022. na 13 odsto u julu iste godine, a do kraja 2024. pala je na 6,5 odsto, ostajući među najvišima u EU. Depresijacija forinte dodatno je povećala troškove uvoza, posebno energenata, i pojačala inflatorne pritiske, dok je centralna banka održavala restriktivnu monetarnu politiku.

Prema ekonomskim analizama, ekonomska politika Fidesa bila je zasnovana na smanjenju zavisnosti od stranog kapitala i jačanju nacionalnog kapitala, ali su krizni šokovi nakon 2020. godine značajno narušili prethodno postignutu stabilnost.

Pročitaj još

Domaće

dm organizuje beauty događaj 9. maja u hali 4 Beogradskog sajma bez nametnutih pravila

Ulaznice u prodaji od 23. aprila u 12 časova, masterclass program uključuje savete o nezi kože, šminki i fotografiji

Published

on

By

Ulaznice u prodaji od 23. aprila u 12 časova, masterclass program uključuje savete o nezi kože, šminki i fotografiji

Kompanija dm najavila je održavanje događaja Find your Beauty 9. maja od 12 časova u Hali 4 Beogradskog sajma, sa ciljem da pruži posetiocima priliku za lični razvoj i upoznavanje sa beauty industrijom, bez nametnutih pravila. Tokom celodnevnog programa, posetioci će moći da učestvuju u radionicama, aktivacijama i susretima sa poznatim brendovima, kao i da dobiju konkretne savete o nezi i isprobaju proizvode prilagođene svakodnevnim rutinama. Prodaja karata počinje 23. aprila u 12 časova, pa se savetuje da se ulaznice obezbede na vreme.

Poseban deo programa čine masterclassovi koji iz različitih uglova nude praktične uvide i znanja. Luka Stojanović će govoriti na temu videa i fotografije, dr Barbara Luna će izneti ključne savete o nezi kože i značaju SPF zaštite, dok će Brana Kostić obraditi temu šminke kao ličnog izraza i isticanja identiteta. Svi susreti su osmišljeni kao prilika da posetioci istraže različite pristupe i pronađu inspiraciju za svoj stil i svakodnevne potrebe.

Događaj Find your Beauty by dm naglašava lični pristup lepoti, bez nametanja standarda, i podseća na važnost novih rutina, saveta i trenutaka za lično zadovoljstvo. Iz kompanije dm poručuju da je događaj namenjen svima koji žele da se osećaju dobro u svojoj koži i ističu: „Tvoj trenutak da zablistaš je sada!“. Vidimo se 9. maja u Hali 4 Beogradskog sajma.

Pročitaj još

U Trendu