Connect with us

Domaće

Srbija među najvitkijim zemljama Evrope, gojaznost kod 13,6 odsto građana

Prema podacima Evrostata, Srbija beleži nižu stopu gojaznosti od većine suseda, ali je zabeležen rast u poređenju sa 2022. godinom

Objavljeno pre

,

Srbija među najvitkijim zemljama Evrope, gojaznost kod 13,6 odsto građana – gojaznost u Srbiji Foto Izvor: Pexels / Andrea Piacquadio

Prema podacima Evrostata, Srbija beleži nižu stopu gojaznosti od većine suseda, ali je zabeležen rast u poređenju sa 2022. godinom

Prema najnovijim podacima koje je objavio Evrostat, Srbija se nalazi među najvitkijim državama na kontinentu, sa svega 13,6 odsto punoletnog stanovništva koje se svrstava u kategoriju gojaznih. Ova stopa gojaznosti znači da je indeks telesne mase (BMI) kod tog dela populacije veći od 30. Pored toga, procenat gojaznosti u Srbiji je i dalje niži od većine susednih zemalja, ali je zabeležen rast u odnosu na 2022. godinu, kada je gojaznih bilo 11,6 odsto.

Iako su podaci o gojaznosti u Srbiji povoljniji nego u većini evropskih zemalja, primećen je trend porasta ovog zdravstvenog problema. Naime, broj gojaznih osoba u Srbiji je povećan za 2 procentna poena u poslednje dve godine. Ovaj rast ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem i sprovođenjem preventivnih mera. Kao rezultat, zdravstveni sektor i državni organi ističu važnost promocije zdravih životnih navika i redovne fizičke aktivnosti.

Stope gojaznosti u evropskim zemljama

Među evropskim državama, Italija ima najnižu stopu gojaznosti, sa svega 7 odsto punoletnih građana čiji je BMI veći od 30. Sledi Grčka sa 12,8 odsto i Rumunija sa 12,9 odsto, dok Srbija zauzima četvrto mesto sa 13,6 odsto. Španija se nalazi odmah iza, sa 14,9 odsto gojaznih građana.

U poređenju sa susednim državama, Bugarska beleži 15,4 odsto, Hrvatska 16,5 odsto, a Mađarska čak 20,9 odsto gojaznih odraslih stanovnika. S druge strane, pojedine zemlje sa severa Evrope, poznate po visokom kvalitetu života, pokazuju znatno veće stope gojaznosti. U Letoniji je 24,6 odsto stanovništva gojazno, dok je u Finskoj taj procenat 23,2 odsto. Estonija ima 22 odsto, a Irska 22,1 odsto punoletnih građana koji su gojazni.

Tržišni i društveni kontekst trenda gojaznosti

Povećanje procenta gojaznosti u Srbiji može se povezati sa promenama u načinu života, ishranom i smanjenom fizičkom aktivnošću. Međutim, još uvek je procenat niži nego u većini zemalja centralne i istočne Evrope, što može ukazivati na uticaj tradicionalne kuhinje, ali i na razlike u ekonomskim i društvenim uslovima. Uporedo sa tim, mediteranske zemlje, poput Italije, pokazuju zavidnu statistiku, što se često pripisuje njihovim navikama ishrane i životnom stilu. Poznata italijanska filozofija „dolce far niente“, koja podrazumeva uživanje u životu bez stresa, često se navodi kao jedan od faktora očuvanja zdravlja stanovništva na Mediteranu.

Takođe, rast gojaznosti u Srbiji može predstavljati izazov za zdravstveni sistem i ekonomiju, zbog povećanih troškova lečenja bolesti koje su povezane sa prekomernom telesnom masom. S druge strane, niža stopa gojaznosti u odnosu na susede može biti ekonomska prednost u smislu smanjenih javnih izdataka za zdravstvo, ali i u kontekstu produktivnosti radne snage.

Na kraju, podaci Evrostata ukazuju na potrebu kontinuiranog praćenja trendova gojaznosti i sprovođenja preventivnih kampanja na nacionalnom nivou. Srbija, iako među najvitkijim zemljama Evrope, mora obratiti pažnju na rastući trend i ulagati u javno zdravlje, kako bi zadržala ovu povoljnu poziciju.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Rusiji dostigla 6,33 odsto u avgustu zbog rasta cena goriva

Centralna banka Rusije beleži baznu inflaciju od 5 do 6 odsto, uz slabljenje rublje i posredne efekte tržišta goriva

Objavljeno pre

,

Objavio:

Inflacija u Rusiji dostigla 6,33 odsto u avgustu zbog rasta cena goriva

Centralna banka Rusije beleži baznu inflaciju od 5 do 6 odsto, uz slabljenje rublje i posredne efekte tržišta goriva

Centralna banka Ruske Federacije saopštila je da je inflacija u Rusiji dostigla 6,33 odsto na godišnjem nivou u avgustu. Bazna inflacija kretala se između 5 i 6 odsto, što je rezultat izraženih posrednih efekata situacije na tržištu goriva. Takođe, prema podacima regulatora, potrošačke cene u Rusiji pale su tokom avgusta za 0,08 odsto.

Razlozi rasta inflacije u Rusiji

Pre svega, inflacija u Rusiji, koju je Centralna banka Ruske Federacije objavila, posledica je sekundarnih i indirektnih efekata rasta cena goriva. Više cene goriva povećale su troškove prevoza i proizvodnje, što je dovelo do širenja inflatornog pritiska kroz sve sektore privrede. Osim toga, kao rezultat rasta troškova poslovanja, kompanije su se suočile sa zahtevima za većim zaradama, što dalje utiče na rast cena. S druge strane, uticaj deviznog kursa bio je dodatno pojačan, jer je ruska rublja tokom prethodna tri meseca znatno oslabila prema vodećim svetskim valutama, nakon perioda jačanja u aprilu i maju.

Posredni efekti tržišta goriva i kretanje rublje

Sekundarni efekti situacije na tržištu goriva znače da skuplje gorivo povećava troškove u logistici i proizvodnji, dok indirektni efekat izaziva lančane posledice kroz celu ekonomiju. Zbog toga, inflacija u Rusiji nije ograničena samo na energente, već utiče i na cene drugih proizvoda i usluga. Takva dinamika može dovesti do daljih korekcija plata i troškova, što potencijalno dodatno podiže inflatorni pritisak. Centralna banka Ruske Federacije ističe da je slabljenje rublje dodatno uticalo na rast cena uvozne robe i usluga. U prethodnom kvartalu, ruska valuta je oslabila prema glavnim svetskim valutama, što je povećalo uvozne cene i dodatno poguralo inflaciju naviše.

Makroekonomski značaj i širi kontekst

U međuvremenu, ubrzanje godišnje inflacije za 0,35 procentnih poena, na 6,33 odsto, ukazuje na to da se inflatorni pritisci ne smanjuju uprkos kratkoročnom padu potrošačkih cena tokom avgusta. Takav trend zahteva pažljivu reakciju monetarnih vlasti, posebno u uslovima promenjivog deviznog kursa i oscilacija na tržištu energenata. Na kraju, inflacija u Rusiji ostaje iznad ciljanog nivoa centralne banke, što može uticati na dalju monetarnu politiku i finansijske tokove u zemlji. Kao rezultat, privredni subjekti i građani suočavaju se sa izazovima očuvanja realne kupovne moći usled povećanih troškova života.

Pročitaj još

Domaće

Srpski startap ekosistem dostiže milijardu dolara, usvaja se strategija razvoja do 2030.

Srbija ima 352 registrovana startapa i ekosistem vredan više od milijardu dolara, nova strategija cilja podsticaje i globalnu konkurentnost

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpski startap ekosistem dostiže milijardu dolara, usvaja se strategija razvoja do 2030.

Srbija ima 352 registrovana startapa i ekosistem vredan više od milijardu dolara, nova strategija cilja podsticaje i globalnu konkurentnost

Srpski startap ekosistem dostigao je vrednost od više od milijardu dolara, sa ukupno 352 registrovana startapa, saopštila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Nova Strategija razvoja startap ekosistema Srbije do 2030. godine biće usvojena do kraja godine, najavljeno je na Forumu naprednih tehnologija u Nišu. Dokument priprema Ministarstvo za nauku, inovacije i tehnološki razvoj uz podršku NALED-a i projekta StarTech.

Pet prioriteta za jači rast startap scene

Pojava prvog srpskog “jednoroga” pokazala je potencijal domaćeg inovacionog sektora. Ipak, izgradnja konkurentnog i međunarodno relevantnog ekosistema zahteva specifične mere. Strategija razvoja fokusira se na pet ključnih prioriteta: podsticajno regulatorno okruženje, integrisani sistem podrške, povećanje investicione spremnosti, razvoj preduzetničkih znanja i jaču globalnu povezanost.
Direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u, Dušan Vasiljević, istakao je: „Ciljevi nove Strategije usmereni su na stvaranje podsticajnog regulatornog i poslovnog okruženja za startape, kvalitetnog i integrisanog sistema podrške, povećanje investicione spremnosti startapa i dostupnosti privatnog kapitala, razvoj preduzetničkih znanja i kompetencija, kao i snažnije povezivanje startapa sa naukom, privredom, lokalnim akterima i međunarodnim tržištima, kako bi Srbija razvila konkurentan i međunarodno relevantan startap ekosistem.”

Izazovi i mogućnosti srpskih startapa

Trenutno u Srbiji funkcionišu četiri naučno-tehnološka parka, dok je peti u fazi formiranja. Osim toga, domaći startapi i dalje se suočavaju sa izazovima izlaska na strana tržišta i razvojem poslovnih veština za globalno širenje. Kao rezultat, nova Strategija predviđa mere za olakšavanje pristupa investicijama i jačanje veza sa naučno-istraživačkim centrima.
Programska direktorka NALED-a, Jelena Bojović, naglasila je važnost specijalizacije i razvoja oblasti poput zdravstva, energetike, veštačke inteligencije i novih materijala. „Kroz usmereno povezivanje startapa, naučno-istraživačkih centara i domaće privrede otvaramo novo tržište i prostor da se inovacije brže testiraju i što je najvažnije, primenjuju”, izjavila je ona.

Vodič za izvoz i podrška StarTech projekta

Na Forumu naprednih tehnologija predstavljen je i Vodič za izvoz na tržište Severne Amerike, pripremljen u okviru StarTech projekta. Ovaj vodič pomaže kompanijama da izaberu pravi model ulaska na novo tržište, uspostave kontakte i razumeju regulatorne procedure. Projekat StarTech sprovodi NALED u saradnji sa Vladom Republike Srbije i uz podršku kompanije Philip Morris, sa ciljem transformacije tradicionalne ekonomije Srbije u digitalnu i izvozno orijentisanu.
Usvajanjem Strategije razvoja startap ekosistema do 2030. godine, Srbija planira da dodatno podstakne inovacije, privuče privatni kapital i poveća konkurentnost svojih tehnoloških kompanija na globalnom tržištu. Očekuje se da će ove mere omogućiti bržu komercijalizaciju inovacija i stvaranje novih “jednoroga” u srpskom tehnološkom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Tržište nekretnina u Srbiji poraslo na 8,1 milijardu evra, zlato nadmašilo rast cena stanova

Ukupna vrednost prometa nekretnina u Srbiji porasla 33 odsto od 2021. do 2025. godine, dok je investiciono zlato zabeležilo snažniji rast tržišne vrednosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ukupna vrednost prometa nekretnina u Srbiji porasla 33 odsto od 2021. do 2025. godine, dok je investiciono zlato zabeležilo snažniji rast tržišne vrednosti

Tržište nekretnina u Srbiji dostiglo je ukupnu vrednost od 8,1 milijardu evra u 2025. godini, što predstavlja rast od gotovo 33 odsto u odnosu na 2021. godinu. Istovremeno, investiciono zlato ostvarilo je snažniji rast tržišne vrednosti, navodi kompanija Tavex zlato&srebro. Period od 2021. do 2025. godine karakterisali su visoka inflacija, rast kamatnih stopa i izražena neizvesnost na međunarodnim finansijskim tržištima. Ovi faktori su uticali na ponašanje investitora u Srbiji, koji su birali između investicionog zlata i nekretnina kao dva najčešća oblika ulaganja.

Vrednost prometa nekretnina porasla je sa 6,1 milijardu evra u 2021. na 8,1 milijardu u 2025. godini. Međutim, broj kupoprodaja smanjen je sa 138.180 na 129.185, odnosno za oko 6,5 procenata. To ukazuje na to da tržište nije postalo šire, već skuplje. Najveći deo tržišta čine stanovi, sa prometom od oko 4,8 milijardi evra u 2025. godini. Broj prodatih stanova ostao je gotovo nepromenjen, ali je za isti obim prometa bilo potrebno milijardu i po evra više kapitala nego četiri godine ranije.

Investiciono zlato nadmašilo rast cena stanova

Analiza podataka Republičkog geodetskog zavoda, Republičkog zavoda za statistiku i Evropske centralne banke pokazuje da je investiciono zlato u tom periodu imalo znatno snažniji rast tržišne vrednosti od stanova. Zlato, za razliku od nekretnina, nudi veću likvidnost, mogućnost postepenog ulaganja i nije vezano za lokalno tržište. “Nekretnine imaju svoju vrednost, posebno kada donose prihod od zakupa i kada se posmatraju kao dugoročna imovina. Međutim, podaci za period od 2021. do 2025. godine pokazuju da je investiciono zlato ostvarilo znatno snažniji rast tržišne vrednosti, uz veću likvidnost i mogućnost postepenog ulaganja i prodaje”, izjavio je Georgi Hristov, direktor kompanije Tavex zlato&srebro. Kao rezultat, sve više investitora ne posmatra zlato kao alternativu nekretninama, već kao deo diverzifikovanog portfolija.

Najnoviji podaci za 2026. godinu pokazuju nastavak istog trenda. U prvom polugodištu ukupna vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji dostigla je 4,2 milijarde evra, što je rast od 10,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora povećan je za svega 0,2 odsto, dok je vrednost prometa stanova porasla za 11,4 odsto. Broj zaključenih ugovora smanjen je za 1,9 odsto, a stanovi su činili 61 odsto ukupne vrednosti tržišta.

Kreditni kupci i tržišna dinamika

Prosečna cena prometovanog stana u prvom polugodištu 2026. godine iznosila je 100.157 evra prema izveštaju Republičkog geodetskog zavoda. Prosečna cena postojećeg stana u 2025. godini dostigla je 83.780 evra, dok je stan u novogradnji koštao 96.433 evra. Samo u odnosu na prethodnu godinu, prosečna cena kvadrata postojećih stanova porasla je za gotovo 11 procenata, a kod novogradnje za skoro šest procenata.

Kreditno plaćanje evidentirano je kod 33 odsto kupoprodaja stanova u prvom polugodištu 2026. godine, što je rast od tri procentna poena u odnosu na isti period prethodne godine. Na nivou celog tržišta nepokretnosti, krediti su učestvovali u 14 odsto ugovora. Tokom 2023. godine, udeo kreditno finansiranih kupovina stanova pao je na 17 odsto, ali se 2025. godine povećao na 31 odsto. Ovi podaci naglašavaju koliko je tržište nekretnina povezano sa kamatnim stopama i kupovnom moći stanovništva.

Tržište nekretnina i investiciono zlato pokazali su različite obrasce rasta između 2021. i 2025. godine. Dok se vrednost nekretnina povećavala zahvaljujući rastu cena, zlato je investitorima ponudilo veći prinos, likvidnost i fleksibilnost. To potvrđuje važnost diverzifikacije portfolija u uslovima ekonomske neizvesnosti.

Pročitaj još

U Trendu