Connect with us

Domaće

Srbija i Rumunija potpisale memorandum o RHE Đerdap 3, investicija u milijardama evra

Kapacitet hidroelektrane između 1.200 i 2.400 megavata, šest američkih kompanija u trci za izvođenje radova

Objavljeno pre

,

Srbija i Rumunija potpisale memorandum o RHE Đerdap 3, investicija u milijardama evra Foto Izvor: Pexels / Donovan Kelly

Kapacitet hidroelektrane između 1.200 i 2.400 megavata, šest američkih kompanija u trci za izvođenje radova

Srbija i Rumunija potpisale su Memorandum o razumevanju o olakšanju razmene informacija u vezi sa projektom RHE Đerdap 3, dogovor koji otvara put procenama razvoja i izgradnje najveće reverzibilne hidroelektrane u jugoistočnoj Evropi. Prema rečima ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović, Srbija planira da ove godine započne izradu prostorno-planske i projektno-tehničke dokumentacije, a šest američkih kompanija već je pokazalo interesovanje za izvođenje radova.

Memorandum, koji je u Bukureštu potpisan sa rumunskim premijerom i vršiocem dužnosti ministra energetike Ilie Boložanom, predstavlja važan korak jer je prema bilateralnom ugovoru iz vremena SFRJ za izgradnju nove hidroelektrane potrebna saglasnost rumunske strane. Dosad je Rumunija imala rezerve, brinući da bi zahvat vode ugrozio rad postojećih hidroelektrana Đerdap 1 i 2 koje su ključne za stabilno snabdevanje strujom te zemlje.

„Srbija ove godine planira da započne izradu prostorno-planske, kao i projektno-tehničke dokumentacije, a već smo uspostavili zajedničke radne grupe sa rumunskim partnerima i nameravamo da obezbedimo redovnu razmenu informacija“, izjavila je Đedović Handanović nakon sastanka sa Boložanom i potpisivanja memoranduma u Vladi Rumunije.

Ministarka je naglasila da projekat RHE Đerdap 3 ima potencijal da bude najveća reverzibilna hidroelektrana u jugoistočnoj Evropi, a do kraja meseca biće poznato koje su američke kompanije od šest zainteresovanih ispunile kriterijume na javnom pozivu koji je objavila Ambasada SAD u Beogradu. „Srbija ima mogućnost da sebe energetski obezbedi za decenije koje dolaze i o tome želimo da razgovaramo sa našim rumunskim partnerima“, poručila je Đedović Handanović.

U zavisnosti od tehničkog rešenja koje će biti odabrano, kapacitet Đerdapa 3 biće između 1.200 i 2.400 megavata, čime će se ostvariti značajan doprinos sigurnosti, bezbednosti i fleksibilnosti energetskog sistema Srbije. Ministarka je istakla i mogućnost akumulacije energije kada je ima više ili kada je jeftinija, kao i značaj velikih građevinskih poduhvata poput jednog ili dva akumulaciona jezera, o čemu će se odlučivati kroz tehnička rešenja.

Na javni poziv za izvođača radova, koji je završen 25. juna, prijavilo se šest kompanija, a evaluacija je završena i očekuje se da Radna grupa Vlade Srbije usvoji rezultate već sutra, nakon četiri ili tri i po nedelje rada. Sledeći korak su pregovori o izradi tehničke dokumentacije, što je, prema rečima ministarke, važan temelj za izbor optimalnih rešenja sa najvećom koristi za energetski sistem zemlje.

Vlada Srbije usvojila je 9. jula Zaključak o utvrđivanju osnove za zaključivanje Memoranduma o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom Đerdap 3, čime je nastavljen tok uspešne saradnje dve zemlje u oblasti energetike. Projekat vodi posebna Radna grupa koju čine ministri, a investicija će biti vredna više milijardi evra. Javni poziv za RHE Đerdap 3 raspisan je na osnovu Sporazuma o strateškoj saradnji Srbije i SAD u energetici.

Hidroelektrane Đerdap 1 i Đerdap 2, izgrađene kao sistem od jedne branske i jedne rečne-protočne hidroelektrane, nalaze se na granici sa Rumunijom i u zajedničkom su vlasništvu dve države. Đerdap 3 će koristiti vodu iz postojećeg veštačkog Đerdapskog jezera i biće u potpunosti na teritoriji Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Strane direktne investicije u Srbiji pale za 43,7 odsto na 600 miliona evra

Dividende stranim vlasnicima porasle 58,3 odsto, dok je reinvestirani profit opao 24 odsto u prva četiri meseca

Objavljeno pre

,

Objavio:

Strane direktne investicije u Srbiji pale za 43,7 odsto na 600 miliona evra

Dividende stranim vlasnicima porasle 58,3 odsto, dok je reinvestirani profit opao 24 odsto u prva četiri meseca

Strane direktne investicije u Srbiji pale su za 43,7 odsto i iznosile su 600 miliona evra u periodu januar–april 2026. godine, prema podacima Narodne banke Srbije. Ovaj pad od 467 miliona evra u odnosu na 1,07 milijardi evra iz istog perioda prošle godine nastavak je trenda smanjenja priliva stranog kapitala, a istovremeno su stranim vlasnicima isplaćene dividende porasle za 58,3 odsto, odnosno na 785 miliona evra.

Prema podacima NBS, reinvestirani profit stranih kompanija u Srbiji iznosio je 435 miliona evra, što je 24 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine, kada je iznosio 574 miliona evra. Neto odliv dohotka od direktnih investicija porastao je zbog povećanja isplata dividendi, pa je deficit primarnog dohotka povećan za 9,3 odsto na 1,4 milijarde evra.

Najveći deo investicija u prvom kvartalu 2026. godine došao je iz Evropske unije, ukupno 425,8 miliona evra, dok je najviše ulaganja po zemlji došlo iz Holandije — 230 miliona evra. Slede Velika Britanija sa 112,9 miliona evra, Češka sa 52,6 miliona, Slovenija sa 45,8 miliona i Francuska sa 34,2 miliona evra. U vrhu investitora nije bilo Nemačke, a najveći deo ulaganja išao je u prerađivačku industriju.

Pad priliva stranih investicija objašnjava se povećanom globalnom neizvesnošću i smanjenjem konkurentnosti Srbije, jer rast plata i troškova smanjuje atraktivnost zemlje za nova ulaganja. „Ovakva kretanja posledica su pre svega povećane globalne neizvesnosti, veće averzije investitora prema riziku i odlaganja pojedinih investicija“, navode u Narodnoj banci Srbije. Prema mišljenju profesora Ekonomskog fakulteta Milojka Arsića, „Srbija ne može više da računa na velika ulaganja kao što su bila od 2017. do 2024. godine, kada su u proseku učestvovala sa 27 ili 28% u ukupnim investicijama.“

I pored manjeg priliva, investicije su i dalje pokrivale gotovo 90 odsto tekućeg deficita, zahvaljujući smanjenju ukupnog odliva stranih investicija za 72 odsto, sa 870 miliona na 243 miliona evra. Neto priliv stranih investicija iznosio je 357 miliona evra, što je godišnji rast od 80 odsto. Deficit tekućeg računa smanjen je za 69,8 odsto na 404,9 miliona evra tokom prva četiri meseca 2026, dok je priliv doznaka iz inostranstva porastao za 24,9 odsto na 1,8 milijardi evra. Neto priliv doznaka radnika iz inostranstva iznosio je 1,3 milijarde evra, što je 36,2 odsto više nego u prva četiri meseca prethodne godine. Priliv po osnovu ostalih ličnih transfera, uključujući penzije iz inostranstva, porastao je za 4,2 odsto ili 11 miliona na 272 miliona evra.

Analitičari ukazuju da je pad stranih investicija posledica rasta troškova i promene globalnih okolnosti. Direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović ocenjuje da će biti sve teže održati model rasta zasnovan na stranim investicijama, jer Srbija više ne može da privlači značajne investicije u radno intenzivne industrije zbog smanjenja radne snage i konkurentnosti. „Može se očekivati da će se strane direktne investicije oporaviti, ako dođe do smirivanja sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali se dugoročno srpski rast ne može zasnivati na stranim investicijama“, ističe Jevtović.

Pročitaj još

Domaće

Lidl uvodi brendirane proizvode sa Patrolnim šapama za decu u 30 zemalja od jula

Kampanja obuhvata 4 proizvoda u Srbiji i traje 10 nedelja, a 25% dece u Evropi ima problem sa gojaznošću

Objavljeno pre

,

Objavio:

Lidl uvodi brendirane proizvode sa Patrolnim šapama za decu u 30 zemalja od jula – Lidl Patrolne šape

Kampanja obuhvata 4 proizvoda u Srbiji i traje 10 nedelja, a 25% dece u Evropi ima problem sa gojaznošću

Kompanija Lidl pokrenula je međunarodnu saradnju sa brendom PAW Patrol® u Srbiji i još 29 zemalja, čime postavlja nove standarde u dečijem marketingu. Kampanja počinje 16. jula 2026. godine i trajaće 10 nedelja, a obuhvata četiri prehrambena proizvoda privatnih robnih marki u Srbiji: Harvest Basket pomfrit za rernu, Combino špagete, Pilos dečiji jogurt i Melissa dečiju pastu, kao i više vrsta svežeg voća i povrća. Svi proizvodi nose motiv Patrolnih šapa i ispunjavaju nutritivne kriterijume Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i dodatne zahteve koje Lidl postavlja.

U okviru inicijative Lidl uvodi pravilo da će proizvodi privatnih robnih marki sa ambalažom usmerenom ka deci biti prodavani isključivo ako ispunjavaju SZO nutritivne kriterijume i dodatne Lidl standarde. Izuzeci su mogući samo za sezonske i praznične proizvode kao što su Božić i Uskrs. Prema istraživanjima, 25% dece u Evropi ima problem sa gojaznošću ili prekomernom težinom, pa je cilj kampanje da kroz popularnost brenda Patrolne šape dodatno motiviše decu i roditelje na zdravije izbore prilikom kupovine.

Osnov saradnje je dvostepeni sistem kriterijuma koji kombinuje SZO model nutritivnog profilisanja za evropski region i Lidl-ove interne zahteve u vezi sa aditivima, aromama i bojama. Brendiranje proizvodima sa likovima iz Patrolnih šapa dozvoljeno je isključivo za proizvode koji ispunjavaju oba seta uslova. Kampanja obuhvata, pored prehrambenih artikala, i neprehrambene proizvode poput dečije četkice za zube, papirnih maramica, dečije paste za zube i 2 u 1 šampona i gela za tuširanje.

„Znamo koliko je važna naša uloga kao trgovca hranom u svakodnevnom životu porodica i razumemo izazove koje sa sobom nosi priprema zdravih obroka za decu. Upravo zato želimo da olakšamo porodicama. Kroz kampanju sa brendom Patrolne šape koristimo zabavu i igru tako da inspirišemo decu da se hrane zdravije, nudeći proizvode kojima roditelji mogu verovati. Pratimo jasno pravilo: naši proizvodi sopstvene robne marke namenjeni deci stižu na police samo ako ispunjavaju stroge kriterijume koje je postavila SZO, kao i naše dodatne Lidl kriterijume. Na taj način činimo zdravu ishranu jednostavnom”, izjavio je Štefan Hensel, viši potpredsednik za Kvalitet i održivost u Lidl Stiftung & Co. KG.

Masimo Tortora, rukovodilac sektora Prodaja i promocija u Lidl Stiftung & Co. KG, dodao je: „Sa brendom Patrolne šape, mi u Lidlu koristimo privlačnost jedne od najpopularnijih svetskih franšiza za decu i snažnog međunarodnog partnera kao što je Paramount kako bismo pomogli deci i roditeljima da donose odluke u vezi sa ishranom koje su osvešćene i prepoznaju uticaje na zdravlje. Na ovaj način, zdravija ishrana postaje deo potrošačke korpe kroz igru, a poseta Lidl prodavnici postaje zajednička misija za mlađe i starije.”

Ova saradnja deo je Lidl CSR strategije koja se oslanja na Planetarno zdravu dijetu (Planetary Health Diet), naučno utemeljen model ishrane koji uzima u obzir i zdravlje ljudi i očuvanje planete. Kompanija navodi da je cilj da zdraviji i održiviji izbor postane jednostavniji i dostupniji što većem broju ljudi. Kampanja sa brendom Patrolne šape, koja traje 10 nedelja počevši od 16. jula 2026. godine, deo je napora Lidla da podrži informisano donošenje odluka i promoviše izbalansiraniju ishranu za porodice.

Pročitaj još

Domaće

Erbas i Boing angažuju Antonov an-124 za hitan prevoz delova avionima a350 i 767

Vazdušni transport ključnih komponenti iz Severne Karoline i Floride ubrzava isporuke i smanjuje kašnjenja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Erbas i Boing angažuju Antonov an-124 za hitan prevoz delova avionima a350 i 767

Vazdušni transport ključnih komponenti iz Severne Karoline i Floride ubrzava isporuke i smanjuje kašnjenja

Kompanije Erbas i Boing angažuju Antonov an-124 za hitan prevoz delova avionima a350 i 767 kako bi ubrzale isporuku ključnih komponenti i ublažile izazove u lancima snabdevanja, potvrđeno je tokom jula 2026. Prema navodima iz industrije, Erbas koristi Antonov an-124 za prevoz delova trupa iz fabrike u Kinstonu, Severna Karolina, koju je nedavno preuzeo od Spirit AeroSystems, za proizvodnju modela a350, dok je Boing u junu transportovao sekcije trupa za model 767 iz pogona Daher Aerospace na Floridi do fabrike u Everetu, savezna država Vašington.

Ovaj vid transporta je skup, ali omogućava proizvođačima da izbegnu kašnjenja u isporuci i održe planiranu dinamiku proizvodnje, što je posebno važno u trenutku kada se industrija suočava sa ozbiljnim uskim grlima u snabdevanju velikim avionskim strukturama i pojedinim komponentama. Portparol Boinga naveo je da kompanija koristi „različite vidove transporta kako bi održala stabilnost proizvodnje“, ali nije komentarisao konkretno angažovanje Antonova. Iz Erbasa je saopšteno da „povremeno koristi Antonov“, bez detalja o pojedinačnim letovima.

Stručnjaci ocenjuju da se stanje u lancima snabdevanja postepeno poboljšava u odnosu na period neposredno nakon pandemije, ali upozoravaju da i dalje postoje izazovi koji zahtevaju brza logistička rešenja. Prema izvorima iz industrije, poslednjih sedmica je posebno intenziviran vazdušni transport iz američkih pogona kako bi se sprečila nova kašnjenja u programima a350 i 767.

Antonov an-124 – Ruslan, dizajniran u Sovjetskom Savezu kao vojni transporter, i dalje je jedan od najvećih i najmoćnijih kargo aviona na svetu. Do gubitka jedinog primerka an-225 Mriya 2022. godine, bio je drugi najveći teretni avion. Ovaj model nastavlja da igra ključnu ulogu u globalnim lancima snabdevanja, posebno za avio-industriju u trenutku kada su brzi i pouzdani transportni kapaciteti presudni za poštovanje proizvodnih rokova.

Pročitaj još

U Trendu