Connect with us

Domaće

SpaceX vrednuje na 2,10 biliona dolara, Maskovo bogatstvo premašilo ekonomije Tajvana i Irske

Akcije SpaceX porasle sa 135 na 165 dolara, procenjena vrednost kompanije premašila projektovanih 1,8 biliona dolara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Sergeitokmakov

Akcije SpaceX porasle sa 135 na 165 dolara, procenjena vrednost kompanije premašila projektovanih 1,8 biliona dolara

Kompanija SpaceX, pod vođstvom Ilona Maska, u petak je izašla na berzu Nasdaq pod oznakom SPCX, čime je njena vrednost premašila 2,10 biliona dolara. Akcije su prvog dana trgovanja porasle sa početnih 135 dolara na 165 dolara po akciji, što je za 300 milijardi dolara više od ranije projektovane vrednosti. Ovim rastom, Maskovo lično bogatstvo premašilo je bruto domaći proizvod mnogih država, uključujući Tajvan (977 milijardi dolara), Irsku (779 milijardi), Švedsku (760 milijardi), Singapur (660 milijardi) i Južnoafričku Republiku (480 milijardi), gde je Mask rođen.

Prema ekonomskim analizama, SpaceX je sproveo najveću inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u istoriji svetskih finansijskih tržišta, što je direktno uticalo na procenu kompanije i Maskovo bogatstvo. Nobelovac i ekonomista Pol Krugman izjavio je da je Ilon Mask postao prvi svetski bilioner zahvaljujući „nameštenom sistemu“. Krugman je SpaceX nazvao „Ponzijevom shemom“, ističući da je sistem nagnut tako da omogući ovakvu, kako je naveo, apsurdnu procenu.

Krugman je objasnio da su mnogi investitori bili „prisiljeni“ da ulože u SpaceX jer je kompanija uključena u glavne berzanske indekse i da vodeći univerziteti drže značajan deo svojih fondacija u deonicama SpaceX-a. On je naglasio: „Ovo je namešteni sistem. Žao mi je, ali ovo je prava nameštaljka. Jasno je da je celi sistem nagnut da proizvede ovu apsurdnu procenu koja ga čini prvim svetskim bilionerom.“

Nakon prvog dana trgovanja, Krugman je izjavio da procena SpaceX-a od 2,10 biliona dolara nema puno smisla, dodajući da Mask, uprkos vođenju kompanija SpaceX, Tesla i NeuraLink, nema evidenciju „zapravo rutinskog izvođenja tehnoloških čuda“.

Ova dešavanja dodatno su pokrenula raspravu o procenama tehnoloških kompanija, ulozi berzanskih indeksa i uticaju velikih investicionih fondacija na vrednovanje korporacija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Super El Ninjo povećava temperaturu mora za više od 2 stepena, ulov ribe pao 55 odsto

Ribolov peruanskih inćuna obustavljen, cena ribljeg brašna dostiže 2.500 dolara po toni

Published

on

By

Ribolov peruanskih inćuna obustavljen, cena ribljeg brašna dostiže 2.500 dolara po toni

Prema najnovijim ekonomskim analizama, postoji više od 60% verovatnoće da će se do kraja ove godine razviti super El Ninjo, najsnažniji oblik klimatskog fenomena koji podiže temperaturu površinskog sloja mora u tropskom Pacifiku za više od dva stepena Celzijusa. Ovaj događaj može dodatno povećati globalne temperature, što je značajna pretnja za morski ekosistem i ribarstvo širom sveta.

Porast temperature površine mora dovodi do jačeg raslojavanja vode, čime hranljive materije teže dospevaju do površine. To uzrokuje pad fitoplanktona, osnovnog izvora hrane za ceo morski lanac ishrane, a posledice su posebno izražene u istočnom delu tropskog Pacifika, gde Humboldtova struja uobičajeno obezbeđuje bogate hranljive materije na površini.

Tokom snažnih El Ninjo događaja, populacija peruanskih inćuna (Engraulis ringens) znatno je pogođena: ulov je opao za 55 odsto 1972. i 51 odsto 1973. godine, što je izazvalo ozbiljne ekonomske posledice. Ova vrsta je osnova najvećeg pojedinačnog ribolovnog područja na svetu, sa godišnjom vrednošću između jedne i tri milijarde dolara. Oko petine svetske proizvodnje ribljeg brašna dolazi iz tog ribolova, a koristi se za proizvodnju približno polovine stočne hrane u globalnoj akvakulturi.

Zbog trenutnog El Ninja, ribolov peruanskih inćuna je obustavljen, što je dovelo do rekordnog rasta cena ribljeg brašna na oko 2.500 dolara po toni. Slični problemi beleže se i na drugim tržištima: na obali Kalifornije zabeležen je pad ulova lignji, a u Indijskom okeanu opao je ulov tune. Promene u migraciji ribe izazvale su i porast sporova između država u Južnom kineskom moru.

Ovaj fenomen ima razorne posledice i po morska staništa, naročito koralne grebene. Tokom godina El Ninja masovno izbeljivanje korala je uobičajeno u tropskom Pacifiku, Indijskom okeanu, jugoistočnoj Aziji i severoistočnoj Australiji. Nedavni El Ninjo iz 2023–2024. izazvao je nezapamćen toplotni stres i masovno uginuće korala u Meksiku, Australiji i Kostariki.

Veliki morski sisari su takođe pogođeni – na Galapagoskim ostrvima došlo je do masovnog uginuća krznenih foka i morskih lavova zbog gladi, dok se u Peruu beleži drastičan pad populacije morskih ptica. Naučnici ističu da je teško proceniti pune razmere posledica novog super El Ninja, ali upozoravaju da bi, uzimajući u obzir klimatske promene i nedavni El Ninjo iz 2023–2024, naredni mogao biti najrazorniji do sada.

Pročitaj još

Domaće

Maserati predstavio Grecale, GranTurismo i GranCabrio sa motorima do 760 KS i dometom od 580 km

Novi modeli donose Nettuno V6 motore od 390 do 590 KS, električni pogon od 760 KS i domet do 580 kilometara

Published

on

By

Novi modeli donose Nettuno V6 motore od 390 do 590 KS, električni pogon od 760 KS i domet do 580 kilometara

Kompanija Maserati predstavila je unapređene modele Grecale, GranTurismo i GranCabrio, uvodeći osvežen dizajn, snažnije motore i naprednije električne pogone. Novi modeli na tržištu Srbije očekuju se postepeno od kraja leta 2026. Do tada, aktuelna ponuda ostaje uz specijalne prodajne uslove.

GranTurismo i GranCabrio dobili su redizajnirane prednje otvore za vazduh, novi svetlosni potpis na zadnjem delu, kao i dodatne opcije dizajna točkova. Unutrašnjost je unapređena novim materijalima, kombinacijama boja, digitalnim satom i sportskim upravljačem. Digitalna instrument tabla, centralni ekran od 12,3 inča i Comfort ekran od 8,8 inča, kao i head-up displej, deo su nove tehnološke opreme. Sistem prepoznaje znake ometene pažnje i umora vozača.

Trofeo verzije GranTurisma i GranCabria sada razvijaju 590 KS iz 3,0-litarskog V6 Nettuno motora, što je 40 KS više u odnosu na prethodnu generaciju. Maksimalni obrtni moment iznosi 650 Nm, a vozila imaju pogon na sva četiri točka i adaptivno vazdušno ogibljenje. GranTurismo Trofeo postiže maksimalnu brzinu iznad 320 km/h.

Električnu ponudu predvodi GranTurismo Folgore sa 760 KS i tri elektromotora, uz napredni torque vectoring na zadnjoj osovini. Deklarisani domet ovog modela prelazi 540 kilometara, dok GranCabrio Folgore, prvi potpuno električni kabriolet u segmentu, ima sličnu tehnologiju. GranCabrio nudi prostor za četvoro putnika, platneni krov sa visokom toplotnom i zvučnom izolacijom, kao i Air Neck Warmer sistem koji omogućava vožnju sa spuštenim krovom i tokom hladnijih dana. Po prvi put kroz program Fuoriserie moguće je personalizovati platneni krov.

Model Grecale dobija novu V6 opciju sa Nettuno motorom od 390 KS, dostupan u verziji Modena V6. Na vrhu ponude je Grecale Trofeo V6 sa 530 KS, ubrzanjem od 0 do 100 km/h za 3,8 sekundi i maksimalnom brzinom od 285 km/h. Ponuda uključuje i blago-hibridne verzije sa četvorocilindarskim motorima, kao i potpuno električni Grecale Folgore sa 550 KS. Grecale Folgore nudi domet do 580 kilometara uz unapređeni sistem aktivne prednje maske i optimizovano upravljanje energijom. Sistem All-Wheel Drive Disconnect omogućava efikasniju raspodelu energije kada pogon na svim točkovima nije potreban.

Enterijer Grecalea kombinuje luksuz i praktičnost kroz korišćenje drveta, kože, ugljeničnih vlakana, novu geometriju upravljača i digitalni sat. U zavisnosti od verzije, dostupni su vazdušno ogibljenje, head-up displej i audio sistem Sonus faber sa do 21 zvučnikom.

Svi predstavljeni modeli razvijaju se i proizvode u Italiji – GranTurismo i GranCabrio u Modeni, a Grecale u Kasinu. Maserati proširuje mogućnosti personalizacije kroz Fuoriserie program, prateći tradiciju italijanskog gran turisma i inovacija u automobilskoj industriji.

Pročitaj još

Domaće

Ming Yang Smart Energy širi obnovljive izvore, troškovi struje padaju 35 odsto do 2035.

Žang Čuanvej: ulaganja u vetar, Sunce i AI mogu smanjiti cene električne energije i povećati energetsku nezavisnost

Published

on

By

Žang Čuanvej: ulaganja u vetar, Sunce i AI mogu smanjiti cene električne energije i povećati energetsku nezavisnost

Kompanija Ming Yang Smart Energy, jedan od vodećih svetskih proizvođača vetroturbina, pod rukovodstvom osnivača Žanga Čuanveja, gradi globalnu poziciju kroz projekte u oblasti energije vetra, Sunca, skladištenja energije i zelenog vodonika. Na Horizons Forumu u Beogradu, Čuanvej je istakao da tehnološke inovacije, a ne fosilna goriva, predstavljaju budućnost energetskog sektora.

Žang je naveo da Kina, kao najveće tržište obnovljivih izvora energije, ulaže u razvoj vetroelektrana i solarnih tehnologija kako bi doprinela globalnoj borbi protiv klimatskih promena i zagrevanja. Prema njegovim rečima, izazov više nije samo proizvodnja, već i bezbednost, dostupnost i cena energije. Istakao je da je inovacija ključ za održiv i ekonomski isplativ energetski sistem.

Posebnu pažnju posvetio je potencijalu tržišta u Africi i Južnoj Americi, za koje procenjuje da će do 2035. godine postati najdinamičniji regioni za obnovljive izvore. Sever Afrike biće važan za razvoj vetroparkova, dok će Azija predvoditi ofšor i plutajuće vetroelektrane. Žang je naglasio i napredak Kine na polju povezivanja obnovljivih izvora sa veštačkom inteligencijom, što, prema njegovim rečima, omogućava maksimalnu efikasnost proizvodnje i potrošnje električne energije.

„Klimatske promene i globalno zagrevanje zahtevaju novu energetsku revoluciju. Kina intenzivno razvija energiju vetra i Sunca ne samo zbog sebe, već kako bi doprinos dala čitavoj planeti“, rekao je Žang. Dodao je i: „Nećemo koristiti samo energiju sa Zemlje. Kina već razvija tehnologije koje će omogućiti korišćenje energije iz svemira. Do 2035. godine cilj je da sve energetske sisteme povežemo u jedinstvenu mrežu.“

Govoreći o Srbiji, Žang je ocenio da zemlja ima značajan potencijal za razvoj vetroenergije i proizvodnju zelenog vodonika. Vetroelektrane bi u budućnosti mogle da zamene deo proizvodnje iz termoelektrana, čime bi Srbija povećala svoju energetsku nezavisnost. Prema Žangovoj proceni, razvoj obnovljivih izvora mogao bi do 2035. godine da smanji troškove električne energije za oko 35 odsto, dok bi se vremenom smanjivale i cene prirodnog gasa. Ipak, naglasio je da nijedna tehnologija sama nije dovoljna i da je potrebno integrisati vetar, Sunce, vodonik, nuklearnu energiju i nove inovacije u jedinstven sistem.

Za uspeh globalne energetske tranzicije, Žang smatra da je međunarodna saradnja neophodna. „Bogatije zemlje treba da pomognu siromašnijim kroz razmenu tehnologije, finansiranje i zajedničke projekte, jer energetska tranzicija može biti uspešna samo ako bude globalna“, poručio je. Zaključio je i da energetska transformacija može napredovati punim tempom samo u uslovima mira, kroz trgovinu, nauku i tehnološku saradnju.

Pročitaj još

U Trendu