Connect with us

Domaće

Slovenija emitovala panda obveznice od 4 milijarde juana uz kamatu 1,89 odsto

Knjiga narudžbi otvorena sa rasponom od 1,70 do 2,20 odsto, emisija predstavlja 500 miliona evra

Published

on

g1d5a6276d13daa2ba45316b1b70b5cab6a387dfb621a1f755173623db0273eebc68df80deec68af274b839a89e8d35794b5917f219daafdbee6ddcba4d6fcd22_1280

Knjiga narudžbi otvorena sa rasponom od 1,70 do 2,20 odsto, emisija predstavlja 500 miliona evra

Republika Slovenija je 24. marta objavila mandat za izdavanje panda obveznica na kineskom tržištu, a ukupna vrednost emisije iznosi 4 milijarde juana (oko 500 miliona evra). Glavni organizator emisije bila je Bank of China, u saradnji sa China Construction Bank Corporation, Industrial and Commercial Bank of China, HSBC Bank (Kina) i The Export-Import Bank of China. Knjiga narudžbi za obveznice otvorena je sa početnim rasponom kamatnih stopa od 1,70% do 2,20%.

Zahvaljujući snažnoj potražnji među kineskim međubankarskim ulagačima, konačna kuponska kamatna stopa iznosi 1,89%. Ministarstvo finansija Slovenije ocenilo je ovu emisiju kao najveću prvu emisiju panda obveznica na tržištu gde je izdavaoc država, naglašavajući da time Slovenija jača poziciju inovativnog izdavaoca na azijskim tržištima kapitala i diverzifikuje izvore finansiranja.

U strukturi investitora, 98,2% čine banke, 1,2% brokerske kuće, a 0,6% strani investitori. Geografski posmatrano, investitori iz Kine učestvuju sa 93,4%, iz Hong Konga (Kina) 6%, a iz Afrike 0,6%. Mogućnost izdavanja panda obveznica dogovorena je tokom radne posete Kini ministra finansija Klemena Boštjančiča prošle jeseni.

Slovenija je prethodnih godina izdala i samurajske obveznice na japanskom tržištu. Pre dve godine veličina emisije bila je 50 milijardi jena (311 miliona evra po tadašnjem kursu), a prošle godine 31 milijarda jena (oko 175 miliona evra). Ovog puta, emisija panda obveznica predstavlja mali deo godišnjih potreba za finansiranjem državnog budžeta, dok Evropska unija i dalje ostaje glavno tržište finansiranja kroz sindicirane euroobveznice.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Industrijska proizvodnja u Srbiji pala 0,3 odsto u februaru 2026. godine

Pad proizvodnje u rudarstvu 9 odsto, dok je prerađivačka industrija zabeležila rast od 1,2 odsto

Published

on

By

Pad proizvodnje u rudarstvu 9 odsto, dok je prerađivačka industrija zabeležila rast od 1,2 odsto

Industrijska proizvodnja u Srbiji smanjena je za 0,3 odsto u februaru 2026. godine u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. U odnosu na prosek iz 2025. godine, industrijska proizvodnja bila je manja za 3 odsto.

Za period januar–februar 2026. godine, ukupna industrijska proizvodnja u Srbiji zabeležila je pad od 4,7 odsto u odnosu na isti period 2025. godine.

Posmatrano po sektorima, u februaru 2026. godine, u poređenju sa februarom 2025, sektor rudarstva zabeležio je pad proizvodnje od 9 odsto. Sektor snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom imao je smanjenje od 1,6 odsto, dok je preradjivačka industrija ostvarila rast od 1,2 odsto.

Podaci pokazuju da je obim industrijske proizvodnje u februaru 2026. bio manji u 19 oblasti, koje ukupno učestvuju sa 72 odsto u strukturi industrijske proizvodnje Srbije.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, pad industrijske proizvodnje u februaru nastavlja trend iz prethodnog perioda, uz značajne razlike u performansama pojedinih sektora industrije.

Pročitaj još

Domaće

Cena benzina u SAD dostigla 4,018 dolara po galonu, prvi put od avgusta 2022.

Maloprodajna cena dizela premašila 5,45 dolara po galonu, rast prouzrokovan ratom u Iranu utiče na globalno tržište

Published

on

By

Maloprodajna cena dizela premašila 5,45 dolara po galonu, rast prouzrokovan ratom u Iranu utiče na globalno tržište

Prosečna cena regularnog benzina u Sjedinjenim Američkim Državama premašila je 4 dolara po galonu (oko dolar po litru) prvi put od avgusta 2022. godine, pokazuju podaci Američke automobilske asocijacije. Prema objavljenim informacijama, maloprodajna cena benzina iznosi 4,018 dolara, što je povećanje od više od jednog dolara u odnosu na period pre početka rata, kada je cena bila 2,98 dolara po galonu (0,8 dolara po litru).

Rast cena goriva direktno je povezan sa ratom u Iranu, koji je izazvao poremećaje u globalnom transportu naftnih i gasnih resursa, uključujući gotovo potpuno zatvaranje strateškog Ormuskog moreuza. Kao posledica ovih dešavanja, cena sirove nafte u SAD premašila je 100 dolara po barelu, dok su rafinisani proizvodi, uključujući benzin i dizel, beležili još značajniji rast cena.

Maloprodajna cena dizela sada iznosi više od 5,45 dolara po galonu (1,4 dolara po litru), što dodatno povećava inflatorne pritiske u američkoj ekonomiji. Ovaj porast cena goriva ima ozbiljne političke posledice za administraciju predsednika Donalda Trampa u izbornoj godini, a istovremeno otežava zadatak Federalnih rezervi u održavanju inflacije pod kontrolom i očuvanju zaposlenosti.

Negativni efekti rata na Bliskom istoku osećaju se i globalno. Indija se suočava sa hroničnim nedostatkom kuhinjskog gasa, Japan je zabeležio rekordne cene benzina ranije ovog meseca, dok su benzinske stanice u Australiji ostale bez goriva.

Povećanje cena energenata i poremećaj u snabdevanju upućuju na nastavak ekonomske neizvesnosti širom sveta.

Pročitaj još

Domaće

Trgovina na malo u Srbiji porasla 4,8 odsto u februaru 2026. godine

Promet robe u maloprodaji u stalnim cenama veći za 4,6 odsto, najviše rastu hrana, piće i duvan

Published

on

By

Promet robe u maloprodaji u stalnim cenama veći za 4,6 odsto, najviše rastu hrana, piće i duvan

Republički zavod za statistiku objavio je da je u Srbiji promet robe u trgovini na malo tokom februara 2026. godine porastao za 4,8 odsto u tekućim cenama, dok je u stalnim cenama zabeležen rast od 4,6 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Kada se uporede prvi i drugi mesec 2026. sa istim periodom 2025. godine, promet robe u trgovini na malo bio je veći za 5,3 odsto u tekućim cenama i za 5,1 odsto u stalnim cenama.

Analizom po delatnostima, tokom februara 2026. godine, promet u stalnim cenama najviše je porastao u sektoru hrane, pića i duvana – rast od 5,3 odsto u odnosu na februar 2025. godine. Sektor neprehrambenih proizvoda zabeležio je rast prometa od 4,8 odsto, dok je trgovina na malo motornim gorivima imala rast od 2,3 odsto.

Ovi podaci ukazuju na nastavak pozitivnog trenda u maloprodaji u Srbiji na početku 2026. godine, sa izraženijim oporavkom i povećanjem prometa u svim ključnim segmentima trgovine na malo.

Pročitaj još

U Trendu