Connect with us

Domaće

SEPA sistem u Srbiji snižava naknade na 0,4 odsto, maksimalno 6.000 dinara po transferu

Građani i firme od 5. maja plaćaju niže naknade za evro-transakcije, ali su troškovi i dalje veći nego u Evropskoj uniji

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Stux

Građani i firme od 5. maja plaćaju niže naknade za evro-transakcije, ali su troškovi i dalje veći nego u Evropskoj uniji

Srbija je 5. maja 2026. godine zvanično postala deo SEPA (Single Euro Payments Area) platnog sistema, omogućavajući građanima i privredi brže i jeftinije prekogranične transfere u evrima. Prema podacima Narodne banke Srbije, uvođenjem SEPA kreditnog transfera (SEPA CT) domaće banke smanjuju naknade na 0,4 odsto po transakciji, sa minimalnom naknadom od 240 dinara i maksimalnom od 6.000 dinara. Prethodno su naknade iznosile 0,5 odsto, uz minimum od 300 i maksimum od 10.000 dinara. Za humanitarnu pomoć naknada se ne naplaćuje.

Iako su naknade niže, uslovi u Srbiji i dalje odstupaju od evropskog standarda gde, prema pravilima Evropske unije, prekogranični transfer u evrima ne može biti skuplji od domaćeg transfera, pa su u EU SEPA transakcije često besplatne ili koštaju samo nekoliko evra. Na primer, u Luksemburgu poslovni transfer između banaka košta oko 0,75 evra. To znači da slanje 1.000 evra iz Srbije može biti višestruko skuplje, a kod većih iznosa razlika je još izraženija.

Za domaću privredu, posebno mala i srednja preduzeća, izvoznike, IT kompanije i freelancere, uvođenje SEPA sistema znači smanjenje troškova međunarodnih transfera, što direktno utiče na konkurentnost i profitabilnost. Građani Srbije mogu očekivati povoljnije doznake iz inostranstva, transparentnije naknade i manju neizvesnost u vezi sa dodatnim troškovima koji su ranije pratili SWIFT transakcije.

Narodna banka Srbije navodi da je ovo prva faza implementacije i da uvođenje SEPA infrastrukture ne znači automatski najniže moguće cene, ali otvara prostor za konkurenciju među bankama i dalji pad naknada. Domaće banke su u procesu tehničkog i organizacionog usklađivanja sa SEPA pravilima, a očekuje se da će visina naknada postati konkurentnija u odnosu na zemlje regiona. NBS ističe: “U toku su i završne pripreme novih tarifnika, koji će sadržati cene usluga obavljanja SEPA transakcija i očekuje se da će visina naknada koje će domaće banke naplaćivati klijentima za izvršavanje SEPA transakcija biti konkurentna sa zemljama regiona, kao i da će biti značajno povoljnija od naknada koje se trenutno naplaćuju za obavljanje transakcija u evrima sa zemljama koje su članice SEPA.” Istovremeno, transakcije će se obavljati putem posredničkih banaka iz inostranstva, što može uticati na konačnu naknadu, a korisnici će biti blagovremeno obavešteni o svim troškovima pre izvršavanja transfera.

Poređenje sa Crnom Gorom, članicom SEPA od oktobra 2025. godine, pokazuje niže troškove u regionu: građani Crne Gore imaju jedan dnevni transfer do 200 evra bez naknade, dok elektronske transakcije do 20.000 evra koštaju najviše 1,99 evra, a za veće iznose maksimalna naknada je 25 evra. Tako transfer od 1.000 evra u Crnoj Gori često košta manje od dva evra, a u Srbiji oko pet evra. Za iznos od 10.000 evra naknada u Srbiji može biti i do 34 evra, dok u Crnoj Gori ostaje ispod dva evra. Centralna banka Crne Gore navodi da je prosečna cena SEPA transakcije pala na oko 6,2 evra, dok je prethodno prosečan SWIFT transfer iznosio čak 73,4 evra, a za manje uplate razlika je još izraženija – sa više od 18 evra na svega nekoliko centi.

Iako je Srbija napravila značajan korak unapred u modernizaciji platnog sistema, aktuelni model više liči na jeftiniju verziju SWIFT sistema nego na pun SEPA standard. Dalji razvoj konkurencije i usklađivanje sa evropskim praksama mogli bi dovesti do dodatnog smanjenja troškova u budućnosti.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Rent-a-kar sektor u Srbiji beleži rast konkurencije, 268 firmi i do 9.000 vozila

Sezonske oscilacije i rast troškova utiču na rent-a-kar tržište, prosečne cene najma od 25 do 100 evra dnevno

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rent-a-kar sektor u Srbiji beleži rast konkurencije, 268 firmi i do 9.000 vozila

Sezonske oscilacije i rast troškova utiču na rent-a-kar tržište, prosečne cene najma od 25 do 100 evra dnevno

Rent-a-kar sektor u Srbiji karakterišu snažna konkurencija i sezonske oscilacije potražnje. Prema podacima Agencije za privredne registre, na domaćem tržištu posluje 268 preduzeća koja se bave rentiranjem i lizingom automobila i lakih motornih vozila. Vozni park procenjuje se na između 7.000 i 9.000 vozila, dok je u industriji zaposleno nešto više od hiljadu ljudi, uz dodatnu radnu snagu angažovanu preko agencija.

Sezonske oscilacije i struktura klijenata utiču na poslovanje

Glavni korisnici usluga su turisti, poslovni ljudi i građani Srbije koji žive u inostranstvu, a dolaze tokom odmora. Najveća potražnja za rent-a-kar vozilima beleži se tokom letnjeg i zimskog perioda. U mesecima van sezone agencije često pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti ili dugoročnom iznajmljivanju vozila firmama.
Prema rečima Vladimira Ilića, predsednika Udruženja za rentiranje automobila u Privrednoj komori Srbije, sektor okuplja i gotovo sve svetski poznate brendove kao što su Avis, Sixt, Hertz, EuropCar, Green Motion i Enterprise. Ove kompanije posluju putem franšiznih ugovora i predstavništava stranih firmi, što dodatno pojačava konkurenciju na tržištu.

Cene najma, troškovi i specifične usluge

Kao rezultat pritiska konkurencije, agencije u Srbiji nude raznovrsne dodatne usluge. Klijenti mogu iznajmiti vozilo sa automatskim menjačem, dečjim sedištima ili angažovati profesionalnog vozača. Moguće je preuzeti automobil u jednom gradu, a vratiti ga u drugom. Mnoge firme uvode i programe lojalnosti te popuste za ranije rezervacije preko interneta.
Prema Milanu Vladičiću iz agencije Nova rent, cene najma zavise od kategorije i perioda najma. Za manja vozila dnevni najam iznosi prosečno 25 evra, dok luksuzni modeli dostižu 100 evra i više po danu. U cenu su uključeni svi izdaci vezani za izdavanje vozila, a za standardna vozila depoziti iznose od 200 evra, dok za luksuzne modele mogu dostići i 2.000 evra.

Regulativa i inicijativa za licenciranje sektora

Privredna komora Srbije je pokrenula inicijativu za licenciranje rent-a-kar kompanija kako bi se unapredila regulativa i zaštita korisnika. Prema aktuelnim propisima, kompanija mora imati najmanje pet vozila mlađih od pet godina da bi mogla da posluje. „Konkurencija u ovoj industriji je uvek dobrodošla, ali je važno da postoje jasna pravila“, ocenjuje Ilić.
Pored sezonskih promena potražnje, poslovanje opterećuju rastući troškovi nabavke novih vozila, lizing rate, kasko osiguranje i zarade zaposlenih. Agencije vode detaljnu evidenciju fleet cost-a, koji obuhvata troškove nabavke, registracije, osiguranja, guma i održavanja, kako bi pratile isplativost svakog vozila.

Perspektive i izazovi za rent-a-kar sektor u Srbiji

Rent-a-kar sektor u Srbiji ostaje izuzetno konkurentan, sa prisutnošću globalnih brendova i raznovrsnom ponudom. Međutim, sezonske oscilacije i rast operativnih troškova podstiču firme da šire usluge i sarađuju sa poslovnim klijentima. Inicijativa za licenciranje mogla bi dodatno unaprediti transparentnost i sigurnost na tržištu, a korisnici bi imali koristi od jasnijih pravila i veće zaštite.

Pročitaj još

Domaće

Rentakar sektor u Srbiji beleži 268 firmi i do 9.000 vozila, sezonske oscilacije otežavaju poslovanje

Srpska rentakar industrija zavisi od letnje i zimske sezone, a van sezone agencije pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rentakar sektor u Srbiji beleži 268 firmi i do 9.000 vozila, sezonske oscilacije otežavaju poslovanje

Srpska rentakar industrija zavisi od letnje i zimske sezone, a van sezone agencije pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti

Rentakar sektor u Srbiji suočava se sa izazovima zbog izraženih sezonskih oscilacija potražnje, pokazuju podaci Agencije za privredne registre. Prema najnovijim podacima, na domaćem tržištu posluje 268 preduzeća koja se bave iznajmljivanjem i lizingom automobila i lakih motornih vozila. Većina prihoda ostvaruje se tokom letnje i zimske sezone, dok van sezone mnoge firme posežu za kratkoročnim pozajmicama kako bi obezbedile likvidnost.

Usluge rentakara u Srbiji najčešće koriste turisti, poslovni ljudi i građani koji žive u inostranstvu, ali dolaze u zemlju tokom odmora. Vozila se često iznajmljuju za različite događaje i skupove, a sve je češći i dugoročni najam za domaća i strana preduzeća. Zbog jake konkurencije, agencije uvode dodatne usluge poput mogućnosti iznajmljivanja automobila sa automatskim menjačem, dečjih sedišta ili angažovanja profesionalnog vozača. Takođe, omogućavaju preuzimanje i vraćanje vozila u različitim gradovima i nude popuste za ranu rezervaciju preko interneta.

Ključni podaci o rentakar industriji u Srbiji

Prema izjavi Vladimira Ilića, predsednika Udruženja za rentiranje automobila u Privrednoj komori Srbije, u martu 2025. godine u rentakar industriji bilo je registrovano nešto više od hiljadu zaposlenih. Uz to, mnoge kompanije koriste usluge agencija za iznajmljivanje radnika, što dodatno povećava broj zaposlenih. Vozni park srpskih rentakar firmi procenjuje se na između 7.000 i 9.000 vozila, od kojih se deo iznajmljuje na period duži od godinu dana u okviru dugoročnog najma.

Na tržištu su prisutni gotovo svi svetski poznati brendovi, uključujući Avis, Sixt, Hertz, EuropCar, Green Motion i Enterprise, koji posluju kroz franšizne ugovore i predstavništva. Zakon propisuje da kompanija mora imati najmanje pet vozila ne starijih od pet godina kako bi mogla da obavlja ovu delatnost. Pored toga, postoje i propisi iz nadležnosti Ministarstva turizma, ali je, prema Iliću, u sektoru još uvek prostora za unapređenje.

Sezonske oscilacije i inicijativa za licenciranje

Sezonske oscilacije u potražnji značajno utiču na poslovanje rentakar sektora u Srbiji. Na primer, agencija Nova rent iznajmljuje van sezone 40 do 50 vozila, dok tokom leta taj broj raste na 100 do 150. Cene najma zavise od kategorije vozila, trajanja najma, perioda godine i pređene kilometraže. Prosečan dnevni najam za manja vozila iznosi oko 25 evra, dok luksuzniji modeli koštaju 100 i više evra dnevno. Depozit za standardna vozila kreće se od 200 evra, a za luksuzna do 2.000 evra.

Prema rečima Milana Vladičića iz agencije Nova rent, trajanje najma varira tokom godine. Tokom zimske sezone i letnjih meseci vozila se obično iznajmljuju na deset dana do dva meseca, dok se van sezone rezervacije kreću od tri do sedam dana. Agencije često uvode programe lojalnosti i dodatne pogodnosti za stalne klijente. Kada klijenti zahtevaju usluge van standardne ponude, poput angažovanja vozača ili dodatne opreme, agencije ih upućuju na partnerske firme.

Privredna komora Srbije je pokrenula inicijativu za uvođenje licenci za rentakar kompanije, uz argument da bi od toga korist imali korisnici, država i sama preduzeća. S obzirom na konkurentnost tržišta i prisustvo globalnih brendova, standardizacija uslova može doprineti većoj sigurnosti i transparentnosti sektora.

Pročitaj još

Domaće

Singapur povećava platu premijeru na 3,6 miliona dolara radi borbe protiv korupcije

Godišnja zarada premijera sada je 52 puta veća od prosečne, što Singapur izdavaja globalno po odnosu plata političara i građana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Singapur povećava platu premijeru na 3,6 miliona dolara radi borbe protiv korupcije – plata premijera Singapura

Godišnja zarada premijera sada je 52 puta veća od prosečne, što Singapur izdavaja globalno po odnosu plata političara i građana

Singapur je doneo odluku da značajno poveća platu premijeru, čime premijerova ukupna godišnja zarada dostiže 3,6 miliona singapurskih dolara (oko 2,85 miliona američkih dolara). Ova promena, koja će stupiti na snagu 15. oktobra, deo je dugogodišnje strategije poznate kao “vakcina za korupciju”. Prema novoj formuli, plata premijera biće 52 puta veća od medijalne plate građana u zemlji, što Singapur izdvaja na globalnom nivou.

Povećanje plata ministara i premijera

Premijer Lorens Vong najavio je u parlamentu rast plata ministara i sebe lično. Plata premijera povećana je sa 2,2 na 3,6 miliona singapurskih dolara godišnje, što je skok od 64 odsto. Referentna plata za ministarski razred MR4 raste sa 1,1 na 1,8 miliona singapurskih dolara. Zamenici premijera dobiće povećanje sa 1,87 na 3,06 miliona, dok članovi kabineta mogu očekivati zaradu između 1,8 i 2,88 miliona dolara, u zavisnosti od pozicije. Odluka je doneta na osnovu preporuka nezavisnog komiteta kojim je predsedavao Gan Sio Ki.

Singapur prednjači u odnosu plata lidera i građana

Nova plata premijera Singapura sada je više od četiri puta veća od plate predsednika Švajcarske i sedam puta veća od američkog predsednika, koji prima 400.000 dolara godišnje. U poređenju sa prosečnom platom građana, premijer Singapura zarađuje 21 put više od proseka, dok američki predsednik ima odnos od 4,6, nemački kancelar 6, a britanski premijer 3,2 puta veći od prosečne zarade u svojoj zemlji. Prosečna mesečna plata u Singapuru tokom 2025. iznosila je 5.775 singapurskih dolara (oko 4.570 američkih dolara). Kao rezultat, premijerova plata je 52 puta veća od medijalne godišnje zarade.

Filozofija visokih plata kao barijera za korupciju

Filozofija iza ovakve politike potiče još iz sedamdesetih godina prošlog veka, kada je Li Kuan Ju uveo koncept da visoke plate smanjuju rizik od korupcije. Ideja je da dobro plaćeni državni funkcioneri nemaju materijalni motiv za uzimanje mita. Premijer Vong najavio je da će povećanje svoje plate, u iznosu od 1,4 miliona singapurskih dolara, donirati u dobrotvorne svrhe tokom narednih pet godina. Međutim, nije očekivao da će i drugi funkcioneri slediti ovaj primer.

Poređenje sa Srbijom i globalnim trendovima

U Srbiji je bruto plata premijera na nivou do 23.500 dolara, dok prosečna godišnja zarada zaposlenih iznosi oko 18.540 dolara. To znači da je odnos premijerske i prosečne plate svega 1,3 puta, ili do 2,2 puta kada se uračunaju dodatne funkcije. U Singapuru je taj odnos 21, a u Sjedinjenim Američkim Državama 4,6. Singapurska vlada ističe transparentnost, jer ne postoje skrivene beneficije ni penzije izvan osnovne plate. Ovakva praksa razlikuje Singapur od drugih zemalja, gde su dodatne privilegije često deo ukupnog kompenzacionog paketa. Singapurski model, prema zagovornicima, obezbeđuje profesionalizam i smanjuje koruptivne rizike kod najviših državnih funkcionera.

Pročitaj još

U Trendu