Connect with us

Domaće

Sektor informacionih tehnologija otvara kancelariju za bezbednost, nadzor kreće od leta

Kancelarija za informacionu bezbednost počinje sa radom 1. januara, tehnički nadzor već od leta u kritičnim institucijama

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Joa70

Kancelarija za informacionu bezbednost počinje sa radom 1. januara, tehnički nadzor već od leta u kritičnim institucijama

Kancelarija za IT i eUpravu najavila je da od 1. januara počinje sa radom Kancelarija za informacionu bezbednost u Srbiji, a prema rečima direktora Mihaila Jovanovića, već je formirano posebno odeljenje koje će biti temelj buduće kancelarije. Tehnički i stručni nadzor u institucijama koje su Zakonom o informacionoj bezbednosti definisane kao kritična infrastruktura počeće još tokom leta.

Na konferenciji ‘Trendovi u sajber bezbednosti – Inovacije i zaštita finansijskih sistema u digitalnom dobu’ u Kući eUprave, Jovanović je istakao da je ovaj događaj prvi specijalizovani u okviru inicijative ‘Trendovi’. On je naglasio da bankarstvo danas, za razliku od ranije, suočava sa digitalnim pretnjama – napadači su često fizički udaljeni, koriste fišing, dipfejk tehnologije i različite digitalne prevare umesto tradicionalnih metoda.

Jovanović je ocenio da savremeni sajber kriminal više nije pojedinačan incident i da sajber bezbednost ne može biti samo IT pitanje. ‘Što su finansijske usluge modernije, brže i dostupnije, to je veći izazov njihove zaštite. Zato je važno da se digitalna transformacija finansijskog sektora paralelno razvija sa jačanjem informacione bezbednosti, upravljanja rizicima i operativne otpornosti’, rekao je Jovanović.

On je naglasio da nijedna institucija, banka ili kompanija ne može samostalno da odgovori na složenost aktuelnih pretnji. ‘Borba protiv digitalnih prevara i sajber kriminala zahteva blisku saradnju javnog i privatnog sektora, finansijskih institucija, regulatora, tehnoloških kompanija, akademske zajednice i nadležnih ministarstava. Kancelarija za IT i eUpravu želi da bude aktivan partner u ovom procesu. Naš cilj nije samo razvoj elektronskih usluga, već izgradnja bezbednog, pouzdanog i otpornog digitalnog okruženja u kojem građani imaju poverenje u sisteme koje koriste svaki dan’, istakao je Jovanović.

Konferenciju su organizovali Cyber District, HUB201 i Udruženje banaka Srbije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Sektori Srbije smanjili otpad za 13 odsto, reciklaža ostala ispod 2 procenata

U 2025. godini stvoreno 182,3 miliona tona otpada, dok je reciklirano samo 2,6 miliona tona

Published

on

By

U 2025. godini stvoreno 182,3 miliona tona otpada, dok je reciklirano samo 2,6 miliona tona

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, privredni sektori Srbije u 2025. godini proizveli su ukupno 182,3 miliona tona otpada, što predstavlja smanjenje od 13 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Ovaj rezultat beleži se u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, rudarstva, prerađivačke industrije, snabdevanja električnom energijom, gasom i parom, snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama, građevinarstva i uslužnih delatnosti.

Iako je ukupna količina otpada značajno smanjena, količina tretiranog otpada takođe je pala i iznosila je 182 miliona tona, što je 12,7 odsto manje nego prethodne godine. Od ukupno tretiranog otpada, čak 179 miliona tona (98,6%) je odloženo, dok je za reciklažu iskorišćeno samo 2,6 miliona tona, odnosno 1,4 odsto ukupnog otpada.

Gledano po sektorima, u 2025. godini zabeležene su sledeće promene u odnosu na prethodnu godinu: sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zabeležio je rast otpada od 0,9%, rudarstvo je zabeležilo pad od 13,8%, dok je prerađivačka industrija smanjila količinu otpada za 2,9%. Sektor snabdevanja električnom energijom, gasom i parom imao je rast od 3,3%, a snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama rast od 4,4%. Građevinarstvo je zabeležilo rast od 0,6%, dok su uslužne delatnosti imale pad od 6,8%.

Ovi podaci ukazuju da i pored napretka u smanjenju ukupne količine otpada, sistem reciklaže u Srbiji i dalje zaostaje, jer je procenat recikliranog otpada ostao ispod 2 odsto. Prema izveštaju, gotovo sav tretirani otpad i dalje završava na deponijama, dok su količine otpada koje se recikliraju minimalne u odnosu na ukupnu produkciju privrede.

Pročitaj još

Domaće

Narodna banka Srbije smanjila devizne rezerve za 362,8 miliona evra na kraju juna

Bruto rezerve iznose 29.608,9 miliona evra, zlato čini 20,9% rezervi sa vrednošću od 6,2 milijarde evra

Published

on

By

Bruto rezerve iznose 29.608,9 miliona evra, zlato čini 20,9% rezervi sa vrednošću od 6,2 milijarde evra

Narodna banka Srbije saopštila je da su neto devizne rezerve na kraju juna 2026. godine iznosile 25.056 miliona evra, što je smanjenje od 362,8 miliona evra u odnosu na kraj maja. Bruto devizne rezerve su u istom periodu iznosile 29.608,9 miliona evra i pale su za 273,2 miliona evra.

Ove rezerve omogućavaju pokrivenost novčane mase M1 od 164,3 odsto i pokrivaju 6,8 meseci uvoza robe i usluga, što je više nego dvostruko od standarda za adekvatan nivo pokrivenosti, navodi centralna banka. Najveći prilivi u devizne rezerve tokom juna ostvaren je po osnovu intervencija NBS na domaćem deviznom tržištu neto kupovinom deviza u iznosu od 270 miliona evra, od čega je 135 miliona evra ugovoreno krajem juna, a evidentirano u julu. Dodatni prilivi ostvareni su izdvajanjima devizne obavezne rezerve banaka u neto iznosu od 255 miliona evra, kao i upravljanjem deviznim rezervama, donacijama i drugim osnovima u ukupnom neto iznosu od 88,4 miliona evra.

Iako su prilivi bili značajni, odliv po osnovu izmirenja deviznih obaveza države, odnosno vraćanja deviznih dugova, iznosio je 411,8 miliona evra. Na smanjenje deviznih rezervi dodatno su uticali neto tržišni efekti, koji su bili negativni u iznosu od 474,9 miliona evra, usled smanjenja cene zlata u američkim dolarima za 11,4 odsto i jačanja američkog dolara prema evru za 2,2 odsto.

Zlato je ostalo bitan deo deviznih rezervi, pa su rezerve zlata na kraju juna dostigle rekordnih 54.565 kilograma, čija je vrednost iznosila 6,2 milijarde evra ili 20,9 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom juna, količina zlata povećana je za 250,9 kilograma kupovinom 20 zlatnih poluga od kompanije Serbia Ziđin Koper, ali je vrednost zlatnih rezervi smanjena za 617,7 miliona evra zbog tržišnih faktora. Od početka godine, vrednost zlatnih rezervi povećana je za 4,8 miliona evra zahvaljujući kupovini 2,1 tone zlata i kretanju kursa i cene na svetskom tržištu.

Obim trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u junu iznosio je 1.930,9 miliona evra, dok je kumulativno od početka godine ovaj iznos dostigao 5.100,7 miliona evra. Vrednost dinara prema evru tokom juna bila je gotovo nepromenjena, dok je tokom prvih šest meseci dinar nominalno oslabio prema evru za 0,1 odsto.

Narodna banka Srbije je u junu neto kupila 405 miliona evra na međubankarskom tržištu, dok je od početka godine neto prodala 755 miliona evra kako bi održala relativnu stabilnost kursa dinara.

Pročitaj još

Domaće

Pepco Group povećao prihode za 8,5 odsto u trećem kvartalu 2026. godine

Bruto marža dostigla 51,9 odsto, otvoreno 74 nove prodavnice, a prognoze za EBITDA i slobodan novčani tok unapređene

Published

on

By

Bruto marža dostigla 51,9 odsto, otvoreno 74 nove prodavnice, a prognoze za EBITDA i slobodan novčani tok unapređene

Kompanija Pepco Group ostvarila je rast prihoda od 8,5 odsto u trećem kvartalu fiskalne 2026. godine, objavljeno je u izveštaju o poslovanju. Uporedivi rast prihoda bez FMCG segmenta iznosio je 5,4 odsto (4,2 odsto uključujući FMCG), dok su posebno snažni rezultati zabeleženi u Zapadnoj Evropi sa rastom od 15,0 odsto, a regioni Južne i Severne Centralne i Istočne Evrope ostvarili su rast od po 3,6 odsto. Na dvogodišnjem nivou, uporedivi rast prihoda bez FMCG-a iznosio je 10,2 odsto.

Bruto marža kompanije porasla je za 290 baznih poena i dostigla 51,9 odsto u prvih devet meseci 2026. godine, što je rezultat efikasnije nabavke i povoljnih valutnih kretanja. Tokom trećeg kvartala otvorene su neto 74 nove Pepco prodavnice (136 od početka godine), pa je ukupan broj prodajnih mesta dostigao 4.151. Kompanija planira da do kraja fiskalne godine otvori oko 250 novih prodavnica.

Nakon prodaje brenda Dealz, prognoze za fiskalnu 2026. godinu su unapređene – očekuje se bruto marža od oko 51 odsto (prethodno više od 49,4 odsto), rast EBITDA u srednjem rasponu „teen“ stopa (ranije u nižem rasponu), kao i oko 300 miliona evra slobodnog novčanog toka bez zaduženja (ranije više od 250 miliona evra).

Otkup akcija u vrednosti do 400 miliona evra odvija se prema planu i očekuje se da bude završen tokom 2026. godine, pri čemu je poslednja tranša iz prethodnog programa otkupa u iznosu od 52,9 miliona evra realizovana 15. maja 2026. godine.

Generalni direktor Pepco Group, Stephan Borchert, izjavio je: „Naši impresivni rezultati u trećem kvartalu odražavaju doslednu realizaciju strategije ‘New Pepco’, snagu brenda Pepco i stabilnost koju gradimo u poslovanju. Uporedivi prihodi Pepca porasli su za 5,4 odsto bez FMCG segmenta i dvocifreno na dvogodišnjem nivou, što pokazuje da kupci pozitivno reaguju na unapređenja u dostupnosti proizvoda, konkurentnosti cena i asortimanu. Poslovanje u Zapadnoj Evropi ostvarilo je izuzetan kvartal, sa rastom uporedivih prihoda od 15,0 odsto, što dodatno učvršćuje naše poverenje u ubrzanje rasta u ovom regionu.”

Dana 3. juna 2026. Pepco Group je postigao dogovor o prodaji svog poslovanja Dealz Poland, koje je obuhvatilo 100 odsto vlasničkog udela u društvu Dealz Poland sp. z o.o., kompaniji Modella Capital, za nominalnu naknadu od 1 poljskog zlota. Ovim korakom završava se izlazak iz FMCG maloprodaje, nakon što je u junu 2025. godine prodat i Poundland. Po završetku transakcije, Pepco Group će obezbediti osamnaestomesečni kreditni aranžman za kupca u vrednosti do 20 miliona britanskih funti, obezbeđen imovinom.

Planirana jednokratna isplata kapitala akcionarima putem tendera za otkup akcija u iznosu do 400 miliona evra biće finansirana iz kombinacije internih rezervi i umerenog novog eksternog zaduženja, pri čemu će odnos zaduženosti pre IFRS 16 iznositi oko 1,0x EBITDA. Ovo je deo strategije upravljanja bilansom stanja u skladu sa ciljanom zaduženošću od 0,5x do 1,5x EBITDA.

Pročitaj još

U Trendu