Connect with us

Domaće

Sajber kriminal uzrokuje štetu od 10,5 biliona dolara godišnje, polise osiguranja stižu i u Srbiju

Šteta od sajber napada na globalnom nivou dostigla 10,5 biliona dolara godišnje, dok domaća tržišta uvode rane faze sajber osiguranja

Published

on

g3c0f86507e20753b527d9e36c35c1a853701cc0c88a58827f0f4dcd78662faf988337f2d21b968ebf5e0778185f458f95846091d47e782eb82f65e740b59285c_1280

Šteta od sajber napada na globalnom nivou dostigla 10,5 biliona dolara godišnje, dok domaća tržišta uvode rane faze sajber osiguranja

Globalni sajber kriminal prouzrokuje godišnju štetu od 10,5 biliona dolara (oko 11.300 milijardi evra), prema proceni kompanije Cybersecurity Ventures, što ovu pretnju svrstava među najveće ekonomske izazove savremenog doba. Ova cifra, koja je uporediva sa veličinom ekonomija najrazvijenijih država sveta, ukazuje na dramatičan rast digitalnih rizika u poslednjim godinama.

U takvom okruženju, pitanje zaštite od sajber napada prelazi iz tehničke u finansijsku i osiguravajuću domenu. Na domaćem tržištu, polise osiguranja od sajber rizika već postoje, ali su još u ranoj fazi razvoja. Prema rečima Zorana Blagojevića, predsednika Izvršnog odbora kompanije Wiener Städtische osiguranje, ovakve polise su deo portfelja već nekoliko godina, ali još uvek ne postoji standardizovan proizvod namenjen masovnoj prodaji. “Po pravilu, radimo sa određenim kompanijama i takve rizike reosiguravamo. Očekujem da će u bliskoj budućnosti sajber osiguranje postati standardni proizvod na tržištu”, ističe Blagojević.

Sajber rizici danas spadaju među najbrže rastuće globalne pretnje i više nisu ograničeni samo na razvijena tržišta, već predstavljaju univerzalan problem. Digitalizacija poslovanja, automatizacija i primena veštačke inteligencije povećavaju izloženost kompanija i građana. Blagojević navodi i lično iskustvo pokušaja zloupotrebe identiteta, koje je pokazalo koliko su ovakvi problemi realni i bliski svakome. “Za tri dana sam preživeo pakao, ali je slučaj rešen bez štete po kompaniju i mene lično”, navodi on.

Primetan je i rast intenziteta i razornosti sajber napada – dok su ranije prevladavale ucene sa nižim iznosima, od 2023. šteta može dostići stotine miliona dolara po incidentu. Pored klasičnog kriminala, sve češći su i politički motivisani napadi, uključujući napade državnih struktura na sisteme drugih država.

Srbija nije izuzetak – u prethodnim godinama na meti su bili Republički geodetski zavod, Agencija za privredne registre, kao i kompanije iz telekomunikacionog sektora. Incidenti su dovodili do zastoja, gubitka pristupa podacima i otežanog rada institucija. Kompanije često pokušavaju da incidente reše interno, ali kako navodi Blagojević, kada dođe do zloupotrebe podataka trećih lica, javnost i sanacija štete su neizbežni.

Za mala i srednja preduzeća, napredna IT zaštita često je finansijski nedostupna, što čini osiguranje od sajber rizika značajnim mehanizmom zaštite. IT sektor je bio među prvima koji su prihvatili profesionalne polise, a Blagojević očekuje sličan razvoj i sa sajber osiguranjem – prvo među velikim firmama, a potom i na širem tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

TAP ostvario neto profit od 4,1 milion evra u 2025. godini, prihodi porasli na 4,3 milijarde evra

Broj putnika povećan za 3,4 odsto na 16,7 miliona, država planira prodaju do 49,9 odsto udela

Published

on

By

Broj putnika povećan za 3,4 odsto na 16,7 miliona, država planira prodaju do 49,9 odsto udela

Portugalska avio-kompanija TAP objavila je da je tokom 2025. godine ostvarila neto profit od 4,1 milion evra, što je značajan pad u odnosu na 53,7 miliona evra iz prethodne godine, pre svega usled jednokratnog poreskog usklađivanja. Prihodi kompanije su porasli za 1,2 odsto i dostigli su 4,3 milijarde evra, dok je broj prevezenih putnika povećan za 3,4 odsto na ukupno 16,7 miliona.

Vlada Portugalije planira prodaju do 49,9 odsto državnog udela u TAP-u, a za ovu akviziciju interes su već pokazale nemačka Lufthansa i Er Frans-KLM, koje su podnele neobavezujuće ponude. S druge strane, holding IAG, koji je nastao spajanjem Britiš ervejsa i Iberije, povukao je svoju kandidaturu, navodeći kao razlog da ulaganje nije u interesu akcionara.

TAP je posebno cenjen zbog svojih međunarodnih linija prema Brazilu, Africi, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, što ga čini privlačnim partnerom za evropske avio-kompanije koje žele strateško širenje na te rute. Prema dostupnim informacijama, podnošenje neobavezujućih ponuda označava početak preliminarnog pregovaračkog procesa, tokom kojeg će odabrani kandidati dobiti ograničen vremenski okvir da podnesu obavezujuće ponude.

Nakon toga, portugalske vlasti će odlučiti da li će ući u direktne pregovore sa jednim ili više potencijalnih kupaca pre konačne odluke o privatizaciji kompanije TAP.

Ovi rezultati potvrđuju kontinuiranu profitabilnost TAP-a četvrtu godinu zaredom, dok proces privatizacije ulazi u ključnu fazu.

Pročitaj još

Domaće

Rajfajzen nudi 23,05 evra po akciji za preuzimanje Addiko banke

Ponuda uključuje premiju od 20 odsto u odnosu na procenjenu vrednost kapitala, prag prihvatanja iznad 75 odsto

Published

on

By

Ponuda uključuje premiju od 20 odsto u odnosu na procenjenu vrednost kapitala, prag prihvatanja iznad 75 odsto

Rajfajzen grupacija (Raiffeisen Bank International AG – RBI) objavila je nameru za preuzimanje svih izdatih i neizmirenih akcija Addiko Bank AG koje Addiko banka ne poseduje, uz ponuđenu cenu od 23,05 evra po akciji. Ova gotovinska ponuda uključuje i dividendu za 2025. godinu i odgovara prosečnoj ponderisanoj ceni akcije u poslednjih šest meseci zaključno sa 7. aprilom 2026. godine. Cena predstavlja premiju od oko 20 odsto u odnosu na procenjenu intrinzičnu vrednost kapitala iz izveštaja kompanije Ernst & Young.

Planirana javna ponuda biće uslovljena minimalnim pragom prihvatanja većim od 75 odsto svih akcija Addiko banke, a neće predstavljati ponudu za povlačenje sa berze prema austrijskom zakonu. Završetak ponude zavisi od regulatornih i antimonopolskih odobrenja, kao i drugih uslova. Nakon odobrenja austrijske komisije za preuzimanje, period prihvatanja trajaće 10 nedelja.

RBI planira sklapanje ugovora sa Alta Group d.o.o., akcionarom Addiko banke, koji uključuje prodaju određenih podružnica: Addiko Bank a.d. Beograd, Addiko Bank d.d. Sarajevo, Addiko Bank d.d. Banja Luka i Addiko Bank A.D. Podgorica. Cena prodaje biće najmanje na nivou fer tržišne vrednosti, uz standardne regulatorne uslove. Istovremeno, Rajfajzen će zadržati Addiko Bank d.d. Zagreb, Addiko d.d. Ljubljana i matičnu banku u Austriji.

Ovim potezom Rajfajzen namerava da ojača svoju poziciju na hrvatskom tržištu, gde bi postao četvrta najveća banka po ukupnoj imovini, i ponovo uđe na tržište Slovenije. Prema procenama, uspešno preuzimanje imaće početni negativan uticaj na kapital (CET1) od oko 45 baznih poena, dok bi nakon prodaje podružnica ukupan efekat iznosio oko minus 10 baznih poena. Očekuje se da preuzimanje bude završeno u četvrtom kvartalu 2026. godine, a izdvajanje podružnica u drugoj polovini 2027. godine.

Pročitaj još

Domaće

Poreska uprava zahteva prijavu poreza do 15. aprila za preduzetnike i poljoprivrednike

Obveznici moraju podneti elektronsku prijavu na Obrascu PPDG-1S za 2025. godinu, a nepoštovanje roka povlači prekršajnu odgovornost

Published

on

By

Obveznici moraju podneti elektronsku prijavu na Obrascu PPDG-1S za 2025. godinu, a nepoštovanje roka povlači prekršajnu odgovornost

Poreska uprava Republike Srbije podsetila je preduzetnike, poljoprivrednike i druga lica koja porez na prihod od samostalne delatnosti plaćaju na oporezivu dobit da je krajnji rok za podnošenje poreske prijave i plaćanje razlike poreza po konačnom obračunu za 2025. godinu 15. april tekuće godine. Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak građana, prijava se podnosi na Obrascu PPDG-1S, a poreski bilans na Obrascu PB 2, isključivo elektronski preko portala Poreske uprave ePorezi.

Poreska uprava ističe da su svi obveznici u obavezi da prijavu i bilans dostave najkasnije do 15. aprila godine koja sledi za godinu za koju se utvrđuje porez. Nepoštovanje ovog roka povlači prekršajnu odgovornost, u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Obrasci PPDG-1S i PB 2 dostupni su isključivo u elektronskom obliku, a Poreska uprava apeluje na obveznike da ne čekaju poslednji dan za podnošenje kako bi izbegli tehničke probleme i moguće sankcije.

Elektronska prijava i poštovanje roka od 15. aprila ključni su za izbegavanje prekršajnih mera, a obveznici su pozvani da sve potrebne informacije pronađu na portalu ePorezi.

Pročitaj još

U Trendu