Connect with us

Domaće

Rimac Grupa lansirala prvu komercijalnu robotaksi uslugu u Evropi u Zagrebu

Startap Verne iz Zagreba omogućio rezervaciju i plaćanje autonomnih vožnji, širi uslugu na 11 gradova EU i Bliskog istoka

Published

on

g6b6f02bbddb49916018cd9b1369247c1ccf127664f85fd5f12c4d43d3d765241963db4bfab3213013d486ff6cbbb0f431b54997b92d469deb7bc77f7a94b7d64_1280

Startap Verne iz Zagreba omogućio rezervaciju i plaćanje autonomnih vožnji, širi uslugu na 11 gradova EU i Bliskog istoka

Hrvatski startap Verne, deo Rimac Grupe, pokrenuo je danas prvu komercijalnu robotaksi uslugu u Evropi, omogućivši korisnicima u Zagrebu da rezervišu i plate autonomne vožnje putem svoje aplikacije. Usluga koristi električna vozila opremljena autonomnim sistemom sedme generacije kineske kompanije Pony.ai, uz nadzor obučenih bezbednosnih operatera.

U prvoj fazi, robotaksi vožnje pokrivaju širi centar Zagreba i zagrebački aerodrom, a uskoro će biti dostupne i putem Uber aplikacije. Prema navodima kompanije, prvi korisnici su oni koji su se ranije prijavili na listu čekanja za ovu inovaciju.

Suosnivač i izvršni direktor Verne-a, Marko Pejković, izjavio je: “Prvi put u Evropi postoji prava komercijalna usluga robotaksija – ljudi mogu da je koriste i dožive autonomnu vožnju.” Planirano je proširenje usluge na ostatak grada, dok su u toku pripreme za pokretanje robotaksi usluga u 11 gradova Evropske unije, Velikoj Britaniji i na Bliskom istoku. Više od 30 gradova razmatra mogućnost uvođenja ove tehnologije.

Kompanija paralelno razvija i vlastito autonomno vozilo sa dva sedišta, specijalizovano za potpuno autonomne vožnje na zahtev. Ovaj model naći će se u saobraćaju po dobijanju regulatornih dozvola i ispunjavanju svih bezbednosnih standarda.

Startap Verne osnovan je 2019. godine u okviru Rimac Grupe, čiji je osnivač Mate Rimac poznat po proizvodnji električnih hiper-automobila.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Pravoslavni vernici obeležavaju Vaskrs, rasprava o jeziku sa dva pravilna izraza

Vernici širom Srbije slave Vaskrs 11. aprila 2026, dok se istovremeno koristi i izraz Uskrs kao deo narodnog jezika

Published

on

By

Vernici širom Srbije slave Vaskrs 11. aprila 2026, dok se istovremeno koristi i izraz Uskrs kao deo narodnog jezika

Pravoslavni vernici širom Srbije danas, 11. aprila 2026, obeležavaju jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika – Vaskrs. Kao i svake godine, javnost raspravlja o tome koji je izraz pravilan: „Uskrs“ ili „Vaskrs“. Prema pravopisnim pravilima i mišljenju jezičkih stručnjaka, oba izraza su ispravna, ali se razlika ogleda u poreklu i upotrebi.

Izraz „Vaskrs“ potiče iz srpskoslovenskog jezika i tradicionalno se koristi u okviru Srpske pravoslavne crkve i književnosti. Ovaj oblik bio je standard u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve do sredine XVIII veka. S druge strane, izraz „Uskrs“ pripada narodnom jeziku i nastao je kao autentična prilagodba crkvenih izraza svakodnevnom govoru.

Sveštenik Zoram Perković izjavio je: „Pravilno je reći i jedno i drugo, bitno je da se razumemo.“ Lingvistički gledano, oba izraza su ispravna i prihvaćena, a izbor između njih zavisi od konteksta i lične tradicije.

Obeležavanje Vaskrsa u Srbiji prate i tradicionalni običaji i narodno verovanje, dok rasprava o jezičkoj ispravnosti ostaje aktuelna svake godine tokom praznika. Iako su pravila jezika jasna, praksa pokazuje da se oba oblika koriste širom zemlje, kako u medijima, tako i u svakodnevnim razgovorima.

Pročitaj još

Domaće

Srbija povećala BDP za 1,9 odsto, deficit budžeta porastao na 70,5 milijardi dinara

U prva dva meseca 2026. godine zabeležen rast izvoza od 1,6 odsto, dok je uvoz pao za 3,5 odsto

Published

on

By

U prva dva meseca 2026. godine zabeležen rast izvoza od 1,6 odsto, dok je uvoz pao za 3,5 odsto

Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prva dva meseca 2026. godine porastao je za 1,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što je za 0,9 procentnih poena više nego u isto vreme 2025, pokazuju podaci iz najnovijeg izdanja Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Istovremeno, deficit budžeta dostigao je 70,5 milijardi dinara, što predstavlja povećanje od 44,8 milijardi dinara u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Najveći doprinos rastu BDP-a imali su sektori ostalih usluga, građevinarstva i neto poreza, dok je industrija zabeležila negativan uticaj. Industrijska proizvodnja je u februaru 2026. godine bila neznatno niža nego u istom mesecu 2025, uz napomenu da je februar imao jedan radni dan manje i da su poslovanje pančevačke rafinerije i geopolitički izazovi uticali na rezultat.

U spoljnotrgovinskoj razmeni, robni izvoz Srbije porastao je za 1,6 odsto međugodišnje, dok je robni uvoz smanjen za 3,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je približno 85 odsto, što je značajno više u odnosu na 80,7 odsto godinu dana ranije.

U sektoru trgovine na malo, promet robe u februaru 2026. bio je realno veći za 4,6 odsto nego u istom mesecu prethodne godine. U januaru 2026. godine prosečna neto zarada u Srbiji porasla je nominalno za 10,2 odsto, a realno za 7,6 odsto u odnosu na januar prethodne godine.

Inflacija je u januaru i februaru 2026. godine iznosila 0,3 odsto i 0,5 odsto na mesečnom nivou, dok je međugodišnja inflacija u tim mesecima bila 2,4 odsto i 2,5 odsto. Od septembra 2025. inflacija se kreće u okviru cilja Narodne banke Srbije, ispod tri odsto, zahvaljujući ograničenju marži u trgovini robom široke potrošnje, koje je prestalo da važi od marta 2026. godine.

Međugodišnja inflacija u Srbiji u februaru 2026. iznosila je 2,5 odsto, dok je u Evropskoj uniji bila 2,1 odsto, a u evrozoni 1,9 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo na 54 i 55,53 dinara po litru do 24. aprila

Akcize na bezolovni benzin i dizel privremeno umanjene za 20 odsto zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu

Published

on

By

Akcize na bezolovni benzin i dizel privremeno umanjene za 20 odsto zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu

Vlada Republike Srbije donela je dopunu Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se u periodu od 10. aprila do 24. aprila 2026. godine dodatno umanjuju akcize na gorivo. Akciza na bezolovni benzin iznosiće 54 dinara po litru, dok će za dizel biti određena na 55,53 dinara. Ova mera predstavlja privremeno smanjenje akciza na derivate nafte za 20 odsto, što je maksimalno dozvoljeno Zakonom o akcizama, a odluka je doneta sredinom marta 2026. godine.

Prema saopštenju Ministarstva finansija, država preuzima deo fiskalnog tereta s obzirom na rast cena sirove nafte na globalnom tržištu, te smanjuje iznose akciza na olovni i bezolovni benzin, kao i na gasna ulja ili dizel. Ovo privremeno smanjenje omogućava da rast cena goriva ne dostigne dvocifreni procenat, što je slučaj u nekim susednim državama. Prethodno sprovedena mera smanjenja akciza za 20 odsto primenjena je pre mesec dana i ostaje na snazi do 24. aprila 2026. godine.

Uredbom su tako utvrđene sledeće cifre: akciza na bezolovni benzin iznosi 54 dinara po litru, dok je za dizel određena na 55,53 dinara. Ove mere imaju za cilj da stabilizuju cene goriva na domaćem tržištu u uslovima povećanih svetskih cena sirove nafte, kako je objavljeno u Službenom glasniku.

Pročitaj još

U Trendu