Connect with us

Domaće

Sajber kriminal uzrokuje štetu od 10,5 biliona dolara godišnje, polise osiguranja stižu i u Srbiju

Šteta od sajber napada na globalnom nivou dostigla 10,5 biliona dolara godišnje, dok domaća tržišta uvode rane faze sajber osiguranja

Published

on

g3c0f86507e20753b527d9e36c35c1a853701cc0c88a58827f0f4dcd78662faf988337f2d21b968ebf5e0778185f458f95846091d47e782eb82f65e740b59285c_1280

Šteta od sajber napada na globalnom nivou dostigla 10,5 biliona dolara godišnje, dok domaća tržišta uvode rane faze sajber osiguranja

Globalni sajber kriminal prouzrokuje godišnju štetu od 10,5 biliona dolara (oko 11.300 milijardi evra), prema proceni kompanije Cybersecurity Ventures, što ovu pretnju svrstava među najveće ekonomske izazove savremenog doba. Ova cifra, koja je uporediva sa veličinom ekonomija najrazvijenijih država sveta, ukazuje na dramatičan rast digitalnih rizika u poslednjim godinama.

U takvom okruženju, pitanje zaštite od sajber napada prelazi iz tehničke u finansijsku i osiguravajuću domenu. Na domaćem tržištu, polise osiguranja od sajber rizika već postoje, ali su još u ranoj fazi razvoja. Prema rečima Zorana Blagojevića, predsednika Izvršnog odbora kompanije Wiener Städtische osiguranje, ovakve polise su deo portfelja već nekoliko godina, ali još uvek ne postoji standardizovan proizvod namenjen masovnoj prodaji. “Po pravilu, radimo sa određenim kompanijama i takve rizike reosiguravamo. Očekujem da će u bliskoj budućnosti sajber osiguranje postati standardni proizvod na tržištu”, ističe Blagojević.

Sajber rizici danas spadaju među najbrže rastuće globalne pretnje i više nisu ograničeni samo na razvijena tržišta, već predstavljaju univerzalan problem. Digitalizacija poslovanja, automatizacija i primena veštačke inteligencije povećavaju izloženost kompanija i građana. Blagojević navodi i lično iskustvo pokušaja zloupotrebe identiteta, koje je pokazalo koliko su ovakvi problemi realni i bliski svakome. “Za tri dana sam preživeo pakao, ali je slučaj rešen bez štete po kompaniju i mene lično”, navodi on.

Primetan je i rast intenziteta i razornosti sajber napada – dok su ranije prevladavale ucene sa nižim iznosima, od 2023. šteta može dostići stotine miliona dolara po incidentu. Pored klasičnog kriminala, sve češći su i politički motivisani napadi, uključujući napade državnih struktura na sisteme drugih država.

Srbija nije izuzetak – u prethodnim godinama na meti su bili Republički geodetski zavod, Agencija za privredne registre, kao i kompanije iz telekomunikacionog sektora. Incidenti su dovodili do zastoja, gubitka pristupa podacima i otežanog rada institucija. Kompanije često pokušavaju da incidente reše interno, ali kako navodi Blagojević, kada dođe do zloupotrebe podataka trećih lica, javnost i sanacija štete su neizbežni.

Za mala i srednja preduzeća, napredna IT zaštita često je finansijski nedostupna, što čini osiguranje od sajber rizika značajnim mehanizmom zaštite. IT sektor je bio među prvima koji su prihvatili profesionalne polise, a Blagojević očekuje sličan razvoj i sa sajber osiguranjem – prvo među velikim firmama, a potom i na širem tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

IAB Serbia produžio rok za prijave za MIXX Awards do 5. maja u 23:59

Dodela nagrada u 12 kategorija, uključujući pet novih, zakazana za 5. jun tokom Digital Day konferencije

Published

on

By

Dodela nagrada u 12 kategorija, uključujući pet novih, zakazana za 5. jun tokom Digital Day konferencije

IAB Serbia je zvanično produžio rok za prijavu radova za MIXX Awards 2026, pa će agencije, brendovi i izdavači moći da podnesu prijave do 5. maja u 23:59 časova. Konkurs je namenjen najboljim digitalnim projektima i kampanjama, a ovogodišnji slogan takmičenja glasi „It matters“.

Na ovogodišnjem MIXX Awards biće dodeljene nagrade u ukupno 12 kategorija, među kojima je uvedeno pet novih: Social Media – Always On, Social Media Campaign, Best Long Form Video, Best TikTok i Advanced Creative/tech use of AI. Prijave se vrše isključivo putem online platforme na sajtu mixx.rs.

Organizatori podsećaju da je na snazi novi pravilnik sa nekoliko izmena, među kojima je i formiranje savetodavnog tela Savet MIXX-a, koje daje mišljenje o kategorijama, pravilniku i ključnim aspektima takmičenja, kao i učestvuje u formiranju žirija.

Žiri za 2026. godinu čini dvanaest članova iz vodećih kompanija i agencija: Bogdan Španjević (NextGame), Andrea Baba (Influencer Manager), Maja Grbović (Idea Marketi), Vera Aćimović (Leo Belgrade), Jana Savić Rastovac (McCann Beograd), Milena Maksić (Ovation BBDO), Đorđe Jovanović (Yettel Bank), Jovana Petrović (L’Oréal), Damir Duraki (Koncern Bambi), Igor Grmuša (Planeta Sport), Marija Šućur (Teads) i Goran Jankuloski (Žiška), koji obavlja funkciju predsednika žirija.

Sistem ocenjivanja je podeljen u četiri segmenta: strategija, egzekucija, kreativnost i rezultati, pri čemu svaki segment ima težinu od 25% ukupne ocene. Svaka prijava mora da sadrži i detaljno obrazloženje rada.

Dodela MIXX nagrada održaće se 5. juna, u okviru konferencije Digital Day, koja se ove godine organizuje 4. i 5. juna pod sloganom „All That Matters“.

Pročitaj još

Domaće

Samsung prikazao 12 zona dizajna na Milan Design Weeku od 20. do 26. aprila

Kompanija otvorila izložbu „Dizajn je čin ljubavi“ kroz 12 imerzivnih zona, fokus na human centric pristup i AI x (EI+HI) formulu

Published

on

By

Kompanija otvorila izložbu „Dizajn je čin ljubavi“ kroz 12 imerzivnih zona, fokus na human centric pristup i AI x (EI+HI) formulu

Samsung Electronics najavio je otvaranje izložbe „Dizajn je čin ljubavi“ na Milan Design Weeku 2026, koja će trajati od 20. do 26. aprila. U okviru Samsung Design Open Lab prostora u Superstudio Più u Milanu, kompanija je postavila izložbu kroz 12 imerzivnih zona, omogućujući posetiocima da istraže nove načine življenja i pristup dizajnu usmeren na čoveka. Svaka od 12 zona predstavlja zasebno istraživanje o tome kako dizajn utiče na svakodnevni život i odgovara na promene u ljudskim potrebama i ponašanju. Izložba je zamišljena kao otvorena laboratorija, sa ciljem da ponudi prostor za istraživanje, eksperimentisanje i otkrivanje bez gotove poruke, već kao deo kontinuiranog razvoja dizajnerske vizije kompanije. Posetioci su pozvani da se uključe u proces i upoznaju sa idejama i budućim pravcima razvoja Samsung Design pristupa.

Prema rečima Maura Porcinija, predsednika i glavnog direktora za dizajn (CDO) odeljenja Device eXperience (DX) Samsung Electronics, dizajn treba da održava raznolikost čovečanstva, prihvatajući različite stilove života, vrednosti i načine na koje ljudi žive. „Ne radi se samo o stvaranju proizvoda, već o oblikovanju iskustava koja su relevantna, lična i smislena u svakodnevnom životu. Kroz Samsung Design Open Lab delimo kako ovaj način razmišljanja oblikuje naš pristup dizajnu i životu u budućnosti“, izjavio je Porcini.

U središtu Samsung vizije nalazi se pristup veštačkoj inteligenciji usmeren na čoveka, predstavljen formulom AI x (EI+HI), gde prava vrednost tehnologije leži u njenom vođenju ljudskom namerom, empatijom i maštom. Izložba na Milan Design Weeku 2026. godine pokazuje kako Samsung kroz ekspresivni dizajn i human centric pristup nastoji da oblikuje iskustva i proizvode relevantne za svakodnevni život korisnika.

Pročitaj još

Domaće

EBRD odobrila kredit od 70 miliona evra za solarno-baterijski kompleks u Mađarskoj

Solarna elektrana snage 450 MW i baterijski sistem kapaciteta 250 MW/1 GWh biće izgrađeni u severoistočnoj Mađarskoj

Published

on

By

Solarna elektrana snage 450 MW i baterijski sistem kapaciteta 250 MW/1 GWh biće izgrađeni u severoistočnoj Mađarskoj

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kreditno finansiranje u iznosu od 70 miliona evra za razvoj velikog hibridnog energetskog postrojenja u Mađarskoj, saopštila je banka. Projekat realizuje regionalni proizvođač energije Renalfa IPP i obuhvata izgradnju solarne elektrane snage 450 megavata (MW) i baterijskog sistema za skladištenje kapaciteta 250 MW/1 gigavat-čas (GWh) na lokaciji u severoistočnoj Mađarskoj.

Nakon završetka izgradnje, ovaj kompleks bi trebalo da proizvodi oko 448 GWh električne energije godišnje, što će doprineti ostvarenju cilja Mađarske da do 2030. godine pokrije 30 odsto ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora. Projekat je posebno značajan jer će proizvedena električna energija biti plasirana na tržište bez državnih subvencija ili dugoročnih korporativnih ugovora, što se u saopštenju EBRD ocenjuje kao potvrda poverenja u tržišni model finansiranja obnovljivih izvora.

Integracija solarne proizvodnje i baterijskog skladištenja ima za cilj da reši izazove nestabilnosti proizvodnje iz obnovljivih izvora, poboljša fleksibilnost elektroenergetske mreže i ojača sigurnost snabdevanja električnom energijom, posebno u uslovima povećane volatilnosti tržišta. EBRD u saopštenju ističe da je ova investicija važan korak u jačanju energetske tranzicije i unapređenju regionalne energetske sigurnosti u srednjoj i istočnoj Evropi.

Prema objavljenim podacima, hibridni sistem će omogućiti bolje balansiranje sistema i doprineti većoj stabilnosti u snabdevanju električnom energijom. Mađarska na ovaj način nastavlja da ulaže u obnovljive izvore energije i infrastrukturne projekte koji smanjuju zavisnost od fosilnih goriva.

Pročitaj još

U Trendu