Connect with us

Domaće

SAD uvode carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 zemalja zbog prinudnog rada

Administracija Donalda Trampa primenjuje nove dažbine na uvoz iz Evropske unije i drugih partnera, izuzimajući naftu, gas i proizvode obuhvaćene USMCA sporazumom

Objavljeno pre

,

SAD uvode carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 zemalja zbog prinudnog rada Foto Izvor: Pexels / Markus Winkler

Administracija Donalda Trampa primenjuje nove dažbine na uvoz iz Evropske unije i drugih partnera, izuzimajući naftu, gas i proizvode obuhvaćene USMCA sporazumom

Sjedinjene Američke Države uvode carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, uključujući i Evropsku uniju, saopštili su zvaničnici administracije predsednika Donalda Trampa. Nove carine primenjuju se od sutra zbog, kako navode, nedovoljnog sprovođenja zabrana prinudnog rada u tim državama. Ova mera dolazi u trenutku kada ističe privremena globalna carina od 10 odsto, koja je bila na snazi 150 dana nakon što je Vrhovni sud SAD poništio prethodno uvedene recipročne dažbine od 10 do 50 odsto.

Detalji novih američkih carina na uvoz

Carine se odnose na gotovo sav američki uvoz, ali izuzimaju naftu, gas, đubrivo i pojedine prehrambene proizvode. Osim toga, proizvodi koji su već obuhvaćeni carinama iz razloga nacionalne bezbednosti, poput automobila, čelika, aluminijuma i bakra, neće biti dodatno opterećeni. Roba koja ispunjava uslove USMCA sporazuma (SAD-Meksiko-Kanada) takođe je izuzeta zbog snažno povezanih proizvodnih lanaca u Severnoj Americi.

Razlozi za carine i podela stopa

Prema zvaničnicima Bele kuće, SAD primenjuju najstrože zabrane uvoza robe proizvedene prinudnim radom i doslednije ih sprovode od drugih zemalja. Zbog toga američki proizvođači, prema njihovoj oceni, trpe konkurentski pritisak. Sjedinjene Države će, u skladu sa novom politikom, oporezovati uvoz iz zemalja sa odgovarajućim zakonima protiv prinudnog rada po stopi od 10 odsto. Roba iz država čiji propisi nisu dovoljno strogi biće opterećena carinom od 12,5 odsto. Između ostalih, Indija je u međuvremenu uvela nove mere protiv prinudnog rada, zbog čega će njeni izvoznici plaćati nižu stopu carine.

Budžetski i trgovinski kontekst

Prethodne carine, koje su prošle godine uvedene na osnovu zakona o vanrednim ovlašćenjima radi smanjenja trgovinskog deficita, imale su značajan uticaj na američki budžet. Zbog delimičnog ukidanja tih dažbina, Sjedinjene Države suočavaju se sa ozbiljnim problemima budžetskog deficita. Iako se nove mere uvode u trenutku isteka prethodnih carina, zvaničnici ističu da nisu zamena za njih, već dodatak politici suzbijanja prinudnog rada u globalnim lancima snabdevanja.

Politički i ekonomski značaj novih mera

Američki Kongres, uključujući i demokrate i republikance, godinama zahteva uklanjanje prinudnog rada iz međunarodnih tokova robe. Zvaničnici naglašavaju da će predsednik Donald Tramp koristiti sve dostupne alate, uključujući carine, za sprovođenje trgovinske politike. Nafta, gas i proizvodi iz USMCA zone ostaju izuzeti kako bi se očuvala stabilnost severnoameričkih proizvodnih lanaca. Kao rezultat, nova podela carinskih stopa za 60 trgovinskih partnera predstavlja nastavak američke politike usmerene na zaštitu domaće industrije i ljudskih prava u međunarodnoj trgovini.

Pročitaj još

Domaće

EBRD investira 60 miliona evra u put od Foče do granice sa Crnom Gorom

Projekat uključuje 13,3 kilometra nove deonice, dodatna sredstva od Svetske banke i grant EU za tehničku pomoć

Objavljeno pre

,

Objavio:

EBRD investira 60 miliona evra u put od Foče do granice sa Crnom Gorom

Projekat uključuje 13,3 kilometra nove deonice, dodatna sredstva od Svetske banke i grant EU za tehničku pomoć

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit Bosni i Hercegovini od 60 miliona evra za izgradnju nove deonice puta od Foče do graničnog prelaza Hum prema Crnoj Gori. Ključna investicija u putnu infrastrukturu unaprediće saobraćajnu povezanost regiona i deo je šireg plana za transportnu integraciju Zapadnog Balkana.

Investicija EBRD u put od Foče do granice

EBRD finansira izgradnju 13,3 kilometra nove deonice puta, od mesta Donji Kopilovi kod Foče do graničnog prelaza Hum. Ova trasa ima strateški značaj jer povezuje Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru i deo je buduće evropske transportne mreže TEN-T. Kao rezultat, projekat će olakšati kretanje ljudi, robe i usluga između dve zemlje.

Dodatna sredstva i širi finansijski okvir

Pored sredstava EBRD, projekat će biti podržan i kreditom Svetske banke u iznosu od 39,4 miliona evra. Evropska unija obezbedila je grant od 700.000 evra za tehničku pomoć i izradu studije izvodljivosti. Ukupna vrednost angažovanih sredstava pokazuje koordinisanu podršku međunarodnih finansijskih institucija za razvoj infrastrukture u regionu. Takođe, projekat je deo šire investicije koja uključuje obnovu i izgradnju dodatnih deonica puta, kao i novi most preko reke Tare dužine oko 380 metara.

Uticaj na bezbednost i regionalnu integraciju

Postojeći put od Foče prema Crnoj Gori prolazi kroz zahtevne planinske predele i često je izložen rizicima od klizišta i poplava. Nova deonica bi, prema navodima EBRD, trebalo da donese veću bezbednost i otpornost infrastrukture na ekstremne vremenske uslove. Time se povećava pouzdanost saobraćaja, što je ključno za regionalnu ekonomiju i investitore.

Širi značaj investicije EBRD

EBRD je do sada u Bosni i Hercegovini uložila više od 3,5 milijardi evra kroz projekte usmerene na razvoj privatnog sektora, održivu infrastrukturu i energetsku tranziciju. Ova nova investicija u put od Foče do granice dodatno potvrđuje strateški pristup banke u podršci regionalnoj povezanosti i ekonomskom rastu. S obzirom na izazove koje donose klimatske promene i potrebu za modernizacijom infrastrukture, ovakvi projekti imaju dugoročne pozitivne efekte na privredu i društvo.

Pročitaj još

Domaće

Plate u Srbiji porasle 6,2 odsto, medijalna zarada u maju 795 evra

Rast zarada u Srbiji premašio 6% realno, razlika u proseku i medijani pokazuje širu ekonomsku sliku regiona

Objavljeno pre

,

Objavio:

Plate u Srbiji porasle 6,2 odsto, medijalna zarada u maju 795 evra – rast plata u Srbiji

Rast zarada u Srbiji premašio 6% realno, razlika u proseku i medijani pokazuje širu ekonomsku sliku regiona

Republički zavod za statistiku saopštio je da su plate u Srbiji porasle 6,2 odsto realno u maju 2026. godine. Prosečna neto zarada iznosila je 118.398 dinara (1.008 evra), dok je medijalna neto zarada za maj dostigla 93.277 dinara, odnosno 795 evra. Ovi podaci potvrđuju da je rast plata u Srbiji nastavljen, ali i da postoji razlika između prosečnih i medijalnih primanja.

Detaljni podaci o rastu plata u Srbiji

U poređenju sa istim mesecom prošle godine, prosečna bruto zarada za maj 2026. godine veća je nominalno 9,8 odsto, a realno 6,1 odsto. Prosečna neto zarada porasla je 9,9 odsto nominalno, odnosno 6,2 odsto realno. U periodu januar-maj 2026. godine, rast bruto zarada iznosio je 11,1 odsto nominalno, odnosno 8,0 odsto realno. Neto zarada u istom periodu povećana je 11,3 odsto nominalno i 8,2 odsto realno.

Poređenje plata u regionu i značenje medijalne zarade

Medijalna zarada prikazuje vrednost ispod i iznad koje je tačno polovina zaposlenih, što je realnija slika od proseka. U Srbiji je u maju medijalna neto plata bila 795 evra, dok je u Hrvatskoj iznosila 1.324 evra. Hrvatska statistika navodi da je tamo prosečna neto plata u maju bila 1.552 evra, uz realni rast od 1,7 odsto na godišnjem nivou. U Crnoj Gori je za isti mesec prosečna neto zarada iznosila 1.033 evra, što predstavlja realan pad od 1,7 odsto međugodišnje. Bruto plata u Crnoj Gori bila je 1.234 evra.

Analiza razlika između prosečne i medijalne zarade

Razlika između prosečne i medijalne zarade ukazuje na to da značajan deo zaposlenih u Srbiji prima platu ispod proseka. Pre svega, prosečna zarada često je viša zbog uticaja visokih plata u pojedinim sektorima ili regionima. S druge strane, medijalna zarada preciznije osvetljava koliko zapravo prima većina zaposlenih. Ovakve razlike se beleže i u drugim državama regiona, što je važno za širu ekonomsku analizu.

Uticaj rasta plata u Srbiji na privredu i širi region

Povećanje zarada u Srbiji ima direktan uticaj na potrošnju i standard građana. Takođe, poređenje sa Hrvatskom i Crnom Gorom pokazuje da Srbija i dalje zaostaje po visini plata u odnosu na Hrvatsku, ali beleži stabilan rast. S druge strane, Crna Gora u poslednjem periodu beleži realan pad zarada. Ovi trendovi odražavaju različite ekonomske politike i tržišna kretanja u regionu, ali i izazove sa kojima se suočavaju radnici.

Zaključak: rast plata i izazovi za budućnost

Podaci Republičkog zavoda za statistiku za maj 2026. godine ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja kada su u pitanju rast plata u Srbiji. Međutim, razlika između prosečne i medijalne zarade ostaje izazov za ekonomske politike koje bi trebalo da podstaknu ravnomerniju raspodelu prihoda. Kao rezultat, dalji rast plata zavisiće od ukupnog privrednog rasta i strukturnih reformi na tržištu rada.

Pročitaj još

Domaće

Cena goriva u Srbiji dostigla 224 dinara, peta nedelja uzastopnog rasta zbog skoka nafte

Novi skok cene nafte podigao dizel na 224 dinara (1,91€), benzin na 200 dinara (1,7€), uprkos privremenom smanjenju akciza

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena goriva u Srbiji dostigla 224 dinara, peta nedelja uzastopnog rasta zbog skoka nafte

Novi skok cene nafte podigao dizel na 224 dinara (1,91€), benzin na 200 dinara (1,7€), uprkos privremenom smanjenju akciza

Cena goriva u Srbiji nastavila je da raste petu nedelju zaredom, dostigavši 224 dinara (1,91 evro) za litar evrodizela i 200 dinara (1,7 evra) za benzin BMB95. Ovaj skok posledica je rasta globalne cene nafte, koja je ove nedelje premašila 100 dolara za barel, iako se sada kreće ispod 98 dolara. Nedeljni prosek ostao je visok – 93,5 dolara, što je 12,7 odsto više nego prošlog petka.

Uzroci rasta: skok cene nafte i regionalna kriza

Odluka Vlade Srbije o privremenom smanjenju akciza za maksimalnih 20 odsto još je na snazi, ali traje svega još dva dana. I pored ovog olakšanja, cena goriva u Srbiji je povećana za dva dinara po litru u odnosu na prethodnu nedelju. Zbog slabog dotoka nafte, kompanijama je dozvoljena upotreba operativnih rezervi. Glavni uzrok poskupljenja je novi rast cene nafte na svetskom tržištu, podstaknut sukobima na Bliskom istoku i blokadama transportnih ruta. Na referentnom mediteranskom tržištu, prosečna cena dizela (ULSD 10 ppm CIF Med) prošle nedelje iznosila je između 1.050 i 1.100 dolara po toni, dok je premijum benzin (10 ppm CIF Med) koštao oko 950 do 1.000 dolara po toni.

Regionalni pregled: cene rastu širom Balkana

Tokom nedelje, rast cena goriva zabeležen je i u regionu, iako ne dramatičnom brzinom. U Crnoj Gori, dizel je poskupeo za dva centa, pa sada košta 1,65 evra po litru, dok benzin sa 95 oktana ostaje na 1,62 evra. U Hrvatskoj, cena benzina do 27. jula iznosi 1,54 evra, a dizela 1,59 evra, što je pet centi više nego ranije. U Severnoj Makedoniji, litar evrodizela trenutno je 1,53 evra, a benzina 95 – 1,46 evra. U Bosni i Hercegovini, benzin košta 1,43 evra, a dizel 1,51 evro.

Administrativno određivanje cena u Srbiji

U Srbiji se maloprodajne cene goriva formiraju prema Uredbi o ograničenju cena, koja predviđa da Ministarstvo energetike i rudarstva određuje srednju veleprodajnu cenu na osnovu kotacija na mediteranskoj berzi (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera). U obzir se ne uzima cena domaće rafinerije, koja već dva meseca ne radi zbog problema sa dotokom nafte. Krajem juna 2026. godine, rekordna cena dizela iznosila je 225 dinara, dok je maksimalna cena benzina od 205 dinara zabeležena početkom jula 2022. godine. Kada je cena nafte bila oko 95 dolara za barel u septembru 2023. godine, benzin je koštao 192 dinara, a dizel 211 dinara, uz isti nivo akciza kao sada.

Implikacije za tržište i potrošače

Očekuje se da će se situacija na tržištu stabilizovati kada se smanje geopolitičke tenzije i obezbedi redovan dotok sirovina. Za sada, fokus ostaje na tome da li će biti dovoljno goriva po bilo kojoj ceni, s obzirom na smanjene rezerve i logističke izazove. U međuvremenu, građani i privreda Srbije suočavaju se sa višim troškovima prevoza i logistike, što može uticati na rast inflacije i ukupne troškove poslovanja.

Pročitaj još

U Trendu