Connect with us

Domaće

Raiffeisen osigurao 55,58% akcija Addiko banke uz podršku uprave

Menadžment i nadzorni odbor Addiko banke prijavili ukupno 90.359 akcija, dok period ponude ističe 29. jula

Objavljeno pre

,

Raiffeisen osigurao 55,58% akcija Addiko banke uz podršku uprave – Raiffeisen Addiko akcije Foto Izvor: Pixabay / Leonhard_Niederwimmer

Menadžment i nadzorni odbor Addiko banke prijavili ukupno 90.359 akcija, dok period ponude ističe 29. jula

Raiffeisen Bank International (RBI) je dodatno ojačala svoju poziciju u procesu preuzimanja Addiko banke, obezbedivši 55,58% akcija Addiko banke kroz javnu ponudu. Ključni podatak je da podršku RBI-u pružaju i članovi uprave i predsednik nadzornog odbora Addiko banke, koji su prijavili ukupno 90.359 akcija, što tržište vidi kao znak poverenja u aktuelnu transakciju. Ova ponuda ističe 29. jula u 17 časova, kada će biti poznat konačan procenat deonica koje austrijska bankarska grupacija ima u Addiko banci.

Ponuda Raiffeisen banke i podrška uprave Addiko banke

Prema podacima objavljenim na zvaničnoj stranici Addiko banke i nemačke berze, predsednik upravnog odbora Herbert Juranek, finansijski direktor Edgar Flagl, direktor za marketing i informacione tehnologije Ganeš Kumar Krišnamurti i član uprave Tadej Krašovec, uključili su u ponudu ukupno 86.059 deonica Addiko banke. Dodatno, predsednik nadzornog odbora Kurt Pribil prijavio je 4.300 deonica. Na taj način, ukupno 90.359 deonica iz upravljačke strukture podržava ponudu RBI-ja.

RBI učvrstio kontrolu sa 55,58% svih deonica

RBI je, prema regulatornoj objavi (EQS), do sada obezbedio prihvatanje 55,58% svih deonica Addiko banke. To predstavlja 10.720.581 deonicu. U ovom iznosu se nalazi i 1.878.167 deonica u vlasništvu srpske ALTA Grupe, koja je ranije podržala ponudu RBI-ja. Ovaj prag od 55% bio je minimalni uslov za uspeh dobrovoljne javne ponude. Kao rezultat ovih prijava, RBI dodatno učvršćuje kontrolu nad Addiko bankom tokom završne faze preuzimanja.

Kratak rok za dodatne prijave i mogući uticaj na regionalno tržište

Rok za prihvatanje ponude ističe 29. jula u 17 časova. Iako je minimalni prag već premašen, dodatni broj deponovanih deonica može dodatno ojačati poziciju RBI-ja u budućem upravljanju bankom. S druge strane, ishod preuzimanja ima poseban značaj i za tržište Crne Gore. U slučaju da RBI preuzme Addiko banku, ranije je najavljeno da bi crnogorska podružnica Addiko banke mogla biti prodata ALTA banci radi ispunjavanja regulatornih zahteva. U suprotnom, ako uspe konkurentska ponuda NLB-a, otvorio bi se put za pripajanje Addiko banke NLB banci u Crnoj Gori. Kao rezultat aktuelnih dešavanja, investitori i regulatorna tela pažljivo prate završnicu procesa, dok tržište očekuje da konačna odluka o vlasničkoj strukturi Addiko banke bude poznata neposredno nakon isteka roka za ponudu.

Pročitaj još

Domaće

Nezaposlenost u Španiji pala na 9,87 odsto, najniža stopa od 2008. godine

Broj nezaposlenih smanjen za 213.300 na 2,495 miliona, sektor usluga prednjači u zapošljavanju, dok rast BDP-a premašuje prosek EU

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nezaposlenost u Španiji pala na 9,87 odsto, najniža stopa od 2008. godine – stopa nezaposlenosti u Španiji

Broj nezaposlenih smanjen za 213.300 na 2,495 miliona, sektor usluga prednjači u zapošljavanju, dok rast BDP-a premašuje prosek EU

Španija je tokom drugog tromesečja 2026. godine zabeležila značajan pad stope nezaposlenosti u Španiji, koja je dostigla 9,87 odsto, najniži nivo od prvog kvartala 2008. godine. Ove podatke objavio je Nacionalni institut za statistiku (INE). Ukupan broj nezaposlenih smanjen je za 213.300 i sada iznosi 2,495 miliona ljudi. Istovremeno, broj zaposlenih povećan je za 486.000, čime je ukupna zaposlenost dostigla rekordnih 22,779 miliona.

Detaljna analiza kretanja nezaposlenosti u Španiji

Stopa nezaposlenosti u Španiji pala je u svim sektorima privrede. Najveći pad zabeležen je u sektoru usluga, koji je generisao čak 394.000 novih radnih mesta. Građevinarstvo je ostvarilo rast od 60.000 zaposlenih, dok je industrija povećala broj radnih mesta za 38.200. S druge strane, poljoprivreda je jedini sektor koji je zabeležio pad, sa 6.200 manje zaposlenih.

Stopa nezaposlenosti među ženama smanjena je za 145.000 i sada iznosi 11,02 odsto. Kod muškaraca zabeležen je pad od 67.900, a stopa nezaposlenosti iznosi 8,84 odsto. Najniža stopa nezaposlenosti registrovana je na Balearskim ostrvima, svega 6,11 odsto. Najviša nezaposlenost zabeležena je u Andaluziji, gde iznosi 14,56 odsto.

Rast zaposlenosti i poređenje sa Srbijom

Broj zaposlenih u Španiji nastavio je da raste. Privatni sektor generisao je 501.600 novih radnih mesta u odnosu na prethodni kvartal, dok je javni sektor zabeležio blagi pad od 15.600 zaposlenih. Kao rezultat, ukupna zaposlenost dostigla je istorijski maksimum.

Za poređenje, stopa nezaposlenosti u Srbiji u prvom kvartalu 2026. godine iznosi 8,9 odsto, dok je stopa zaposlenosti 50,7 odsto. Međutim, nominalni BDP Španije u 2025. godini iznosio je oko 1.904 milijarde dolara, sa stopom rasta od 2,8 do 2,7 odsto godišnje. BDP po glavi stanovnika dostigao je 38.290 dolara. S druge strane, nominalni BDP Srbije iznosi oko 100 milijardi dolara, a BDP po glavi stanovnika 13.500 dolara.

Struktura rasta i ekonomski značaj sektora usluga

Sektor usluga u Španiji nastavlja da bude ključni generator novih radnih mesta. Ovaj sektor je, prema podacima INE, najzaslužniji za snažan rast zaposlenosti. Osim toga, sektor građevinarstva i industrije takođe beleže pozitivne trendove. S druge strane, poljoprivreda i dalje ostaje pod pritiskom, sa blagim padom zaposlenih.

Najveće regionalne razlike u stopi nezaposlenosti ukazuju na potrebu za dodatnim merama ekonomske politike koje bi stimulisale rast u manje razvijenim delovima zemlje. Ipak, kao rezultat pozitivnih trendova, Španija je nadmašila prosek Evropske unije po rastu BDP-a i stabilnosti tržišta rada.

Pročitaj još

Domaće

Crna Gora uvodi dva dana plaćenog odsustva za bolne menstruacije zaposlenih žena

Izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju omogućavaju zaposlenim ženama sa dijagnozom sekundarne dismenoreje do dva dana plaćenog odsustva mesečno

Objavljeno pre

,

Objavio:

Crna Gora uvodi dva dana plaćenog odsustva za bolne menstruacije zaposlenih žena – plaćeno odsustvo zbog bolnih menstruacija

Izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju omogućavaju zaposlenim ženama sa dijagnozom sekundarne dismenoreje do dva dana plaćenog odsustva mesečno

Crna Gora je usvojila izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju koje omogućavaju ženama sa sekundarnom dismenorejom pravo na dva dana plaćenog odsustva u svakom mesecu. Ova odluka, koju je parlament doneo 28. jula 2026. godine, postavlja Crnu Goru među retke evropske zemlje koje prepoznaju potrebu za podrškom ženama sa ozbiljnim menstrualnim smetnjama. Pravo na plaćeno odsustvo zbog bolnih menstruacija odnosi se na žene koje imaju dijagnostikovanu sekundarnu dismenoreju, najčešće kao posledicu ginekoloških oboljenja kao što su endometrioza, polipi i miomi.

Pravo na odsustvo zbog bolnih menstruacija u Crnoj Gori

Novousvojene izmene predviđaju da žene mogu koristiti do dva dana plaćenog odsustva mesečno, uz medicinsku potvrdu koja potvrđuje dijagnozu sekundarne dismenoreje. Predlog za izmene Zakona podnela je Jevrosima Pejović, poslanica u parlamentu, koja je inicijativu pokrenula na Međunarodni dan žena. Kako je istaknuto tokom rasprave, cilj novih propisa je poboljšanje ravnoteže između potreba zaštite zdravlja žena i njihovih profesionalnih obaveza. Na taj način, Crna Gora se pridružuje malom broju zemalja koje sistematski rešavaju pitanje menstrualnog zdravlja zaposlenih žena.

Uporedna analiza: Crna Gora i druge zemlje

Osim Crne Gore, pravo na odsustvo zbog bolnih menstruacija postoji u nekoliko azijskih zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju, Indoneziju i Tajvan. U većini tih država odsustvo je neplaćeno, dok Zambija omogućava zaposlenim ženama jedan slobodan dan mesečno bez potrebe za lekarskim uverenjem. U Evropi, ovo pravo su do sada uvele samo Španija i Portugal. U Španiji žene sa jakim menstrualnim bolovima mogu koristiti do pet dana plaćenog odsustva mesečno, dok u Portugalu žene sa dijagnozom endometrioze ili adenomioze imaju pravo na do tri dana plaćenog odsustva uz medicinsku potvrdu. Takođe, ova praksa u Evropi još uvek nije široko rasprostranjena, što Crnu Goru svrstava među pionire na ovom polju.

Ekonomiski i društveni značaj novog prava

Uvođenje plaćenog odsustva zbog bolnih menstruacija u Crnoj Gori ima potencijal da pozitivno utiče na radnu produktivnost i opšte zdravstveno stanje žena. Istovremeno, ova mera može smanjiti broj dana bolovanja uzrokovanih menstrualnim poremećajima i doprineti većoj inkluziji žena na tržištu rada. Sekundarna dismenoreja, kao dijagnoza, obuhvata bolne menstruacije izazvane konkretnim medicinskim stanjima i zahteva stručno medicinsko mišljenje za ostvarivanje prava. Osim toga, zakon predviđa jasnu proceduru za ostvarivanje odsustva, što doprinosi transparentnosti i zaštiti prava zaposlenih žena. Kao rezultat, očekuje se da će novi propisi doprineti smanjenju stigme i unapređenju radnog ambijenta za žene koje se suočavaju sa ovim zdravstvenim izazovima.

Pročitaj još

Domaće

Beogradska berza prikupila 3,8 miliona evra kroz petu emisiju akcija

Kapital Beogradske berze povećan na 719,9 miliona dinara, država pojačala vlasničku dominaciju nakon upisa 14.876 novih akcija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Beogradska berza prikupila 3,8 miliona evra kroz petu emisiju akcija – peta emisija akcija

Kapital Beogradske berze povećan na 719,9 miliona dinara, država pojačala vlasničku dominaciju nakon upisa 14.876 novih akcija

Beogradska berza a.d. sprovela je petu emisiju akcija, čime je kroz dokapitalizaciju prikupila 3,8 miliona evra. Ova emisija podrazumevala je upis 14.876 novih akcija po nominalnoj vrednosti od 30.200 dinara, što je ukupno više od 449 miliona dinara dodatnog kapitala. Upis pete emisije akcija registrovan je 24. jula 2026. godine u Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrednosti (CRHoV), a ukupan kapital berze sada iznosi 719.907.600 dinara, odnosno 23.838 akcija.

Struktura akcionara i vlasničko učešće države

Nova emisija sprovedena je bez obaveze objavljivanja prospekta, u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala. Prethodno je Republika Srbija bila jedini kupac četvrte emisije akcija, kada je povećala svoj vlasnički udeo sa 51,71% na 77,58%. Budući da je i peta emisija registrovana po istom osnovu, vrlo je verovatno da država ponovo ima ključnu ulogu kao kupac. Uporedo sa tim, pojedini manjinski akcionari nisu u potpunosti pratili dokapitalizaciju, što je dovelo do daljeg smanjenja njihovog procentualnog udela u ukupnom kapitalu berze. Kao rezultat, Atinska berza (Athens Exchange Group) je nakon četvrte emisije smanjila svoj udeo sa 10,2% na približno 4,75%, dok su procenti ostalih akcionara takođe opali.

Istorijat dokapitalizacije i značaj emisija akcija

Istorija dokapitalizacije Beogradske berze obuhvata pet emisija akcija. Prve dve emisije iz perioda 1989–1990. realizovane su prilikom osnivanja društva, sa ukupno 416 akcija po nominali od 102.000 dinara. Treća emisija iz 2008. godine sprovedena je kao „splitovanje“ akcija, povećavši broj sa 416 na 4.160 i promenivši nominalu na 30.200 dinara. Četvrta emisija, odlučena krajem 2023. godine, donela je upis 4.802 nove akcije, kada je država postala dominantni akcionar sa preko 77% udela. Peta emisija iz jula 2026. godine povećala je kapital na aktuelnih 719.907.600 dinara, što ukazuje na kontinuirano jačanje kapitalne osnove berze.

Implikacije za tržište kapitala i manjinske akcionare

Osim toga, povećanje kapitala kroz petu emisiju omogućava Beogradskoj berzi da obezbedi sredstva za dalji razvoj i tehnološku modernizaciju. Struktura akcionara biće poznata nakon vanredne sednice Skupštine, koja je zakazana dan nakon upisa akcija. U međuvremenu, dominacija države u vlasničkoj strukturi postavlja nova pitanja o ulozi manjinskih akcionara i budućim pravcima razvoja berze. S obzirom na tok prethodnih dokapitalizacija, može se očekivati nastavak trenda smanjenja udela privatnih i institucionalnih investitora, dok država jača svoj uticaj u upravljanju tržištem kapitala. Na ovaj način, peta emisija akcija Beogradske berze predstavlja važan korak u procesu konsolidacije vlasničke strukture i daljem jačanju njene finansijske stabilnosti.

Pročitaj još

U Trendu