Connect with us

Domaće

Promene performansi velikih jezičkih modela menjaju rezultate za korisnike

Ažuriranja i interna pravila utiču na odgovore, dok naučna istraživanja potvrđuju promenljivost performansi modela

Objavljeno pre

,

Promene performansi velikih jezičkih modela menjaju rezultate za korisnike Foto Izvor: Pixabay / DeltaWorks

Ažuriranja i interna pravila utiču na odgovore, dok naučna istraživanja potvrđuju promenljivost performansi modela

Veliki jezički modeli sve češće pokazuju promene performansi koje korisnici primećuju kroz različite rezultate za iste upite. Ove promene performansi velikih jezičkih modela postaju očigledne kada isti prompt ili instrukcija danas daje drugačiji odgovor nego pre nekoliko meseci. Korisnici primećuju da odgovori mogu biti formalniji, kraći ili manje kreativni, a promene se odnose i na kvalitet logičkog zaključivanja, brzinu i formulaciju odgovora.

Promene performansi velikih jezičkih modela

Korisnici često misle da su promene performansi velikih jezičkih modela subjektivne ili posledica drugačijeg konteksta. Međutim, ovi sistemi nisu statični. Proizvođači uvode nova ažuriranja, menjaju interna pravila ponašanja i unapređuju bezbednosne mehanizme. Nove verzije modela poboljšavaju logičko zaključivanje, izvršavanje instrukcija i brzinu generisanja odgovora, ali takođe smanjuju broj halucinacija i optimizuju troškove rada. Većina manjih ažuriranja prolazi nezapaženo, jer kompanije ne saopštavaju detalje, pa korisnici često nisu svesni promena.

Dodatno, interna pravila određuju kako model odgovara, odbija zahteve ili procenjuje rizike. Kod kompanije OpenAI, ova pravila su dokumentovana u Model Spec specifikaciji, dok ostali proizvođači primenjuju slične sisteme. Takve izmene mogu učiniti model opreznijim ili formalnijim, bez potrebe za novim treniranjem. Bezbednosni i pravni zahtevi, kao što je Evropski akt o veštačkoj inteligenciji, utiču na to da modeli češće odbijaju zahteve ili formulišu odgovore uz veći oprez.

Naučna istraživanja i razlike između modela

Prema istraživanju koje su 2023. godine sproveli Lingdžao Čen, Matei Zaharija i Džejms Zou sa Univerziteta Stanford i Univerziteta Kalifornije u Berkliju, performanse modela GPT-3.5 i GPT-4 značajno variraju tokom vremena. Analiza je pokazala da su na nekim zadacima modeli ostvarili bolje rezultate, dok je na drugim zabeležen pad, posebno u praćenju instrukcija, rešavanju matematičkih zadataka i generisanju koda. S druge strane, optimizacija infrastrukture omogućava brži rad i efikasnije korišćenje resursa, ali može dovesti do razlika u rezultatima i između korisnika istog modela.

Postoji suštinska razlika između zatvorenih i otvorenih modela. Zatvoreni modeli, poput GPT-a, Claude-a, Gemini-ja i Grok-a, funkcionišu kao usluge na serverima kompanija i njihovo ponašanje se može promeniti bez znanja korisnika. Otvoreni modeli, kao što su Llama, Mistral, Qwen ili Gemma, omogućavaju korisnicima da lokalno pokreću model i zadrže istu verziju. To je posebno važno za naučna istraživanja, gde je ponovljivost rezultata ključna.

Implikacije za korisnike i tržište

Stabilnost lokalnih modela daje korisnicima veću kontrolu, jer sami odlučuju kada će ažurirati sistem. S druge strane, komercijalni modeli često menjaju ponašanje bez najave, što može biti izazov za profesionalnu primenu. Promene performansi velikih jezičkih modela posebno utiču na industrije koje zavise od tačnosti i konzistentnosti odgovora, kao što su finansije, zdravstvo i pravne usluge. U tom kontekstu, kontinuirana optimizacija i usklađivanje sa propisima ostaju ključni faktori za razvoj tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Industrijski sektor u Srbiji mora da uskladi emisije sa BAT standardima Evropske unije

Novi zakon zahteva da industrija uvede najbolje dostupne ekološke tehnike i pojača nadzor emisija u vazduh, vodu i zemljište

Objavljeno pre

,

Objavio:

Industrijski sektor u Srbiji mora da uskladi emisije sa BAT standardima Evropske unije

Novi zakon zahteva da industrija uvede najbolje dostupne ekološke tehnike i pojača nadzor emisija u vazduh, vodu i zemljište

Industrijski sektor u Srbiji suočava se sa strogijim ekološkim zahtevima nakon usvajanja Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine u julu. Novi propisi uvode obaveznu primenu BAT zaključaka, što su najbolje dostupne tehnike Evropske unije za zaštitu životne sredine. Ove promene, prema saopštenju Privredne komore Srbije, nalažu pojačane kontrole emisija i češći inspekcijski nadzor postrojenja.

BAT standardi uvode nove troškove i nadzor

Prema rečima Dušana Stokića, rukovodioca Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost PKS, novi zakon usklađen je sa evropskom direktivom iz 2010. godine. On ističe da je primena BAT standarda do sada bila samo preporuka za domaće kompanije, dok sada postaje zakonska obaveza. Takođe, kompanije moraju kontinuirano pratiti emisije u vazduh, vodu i zemljište, a integrisana dozvola, koja je do sada važila 10 godina, ubuduće će se ažurirati znatno češće. Inspekcijski nadzor biće pojačan, pa će kontrola državnih organa biti intenzivnija i češća. „Kompanije moraju da pojačaju svoje ljudske resurse jer će sada i kontrola i nadzor državnih organa biti mnogo jači i češći“, izjavio je Stokić. On ukazuje da su dodatne obaveze praćenja emisija za zemljište i podzemne vode potpuna novina i predstavljaju dodatni trošak za industriju.

Prilagođavanje industrije evropskim ekološkim pravilima

Zakon posebno utiče na kompanije iz energetskog, hemijskog i prehrambenog sektora. Usklađivanje sa BAT standardima je ključno za očuvanje konkurentnosti, jer neispunjavanje zahteva može dovesti do gubitka kupaca u Evropskoj uniji. „Gube se kupci u Evropskoj uniji ukoliko nisu ispunjeni određeni zahtevi“, naglašava Stokić. Novi zakon donosi i pojednostavljenje i digitalizaciju izdavanja integrisanih dozvola, kao i jačanje transparentnosti i javnog učešća u postupcima. Integrisana dozvola je dokument koji objedinjuje sve uslove za zaštitu vazduha, vode i zemljišta. Umesto više posebnih saglasnosti, postrojenja sada dobijaju jednu dozvolu koja uključuje sve ekološke obaveze.

Efekti na poslovanje i javni interes

Primena BAT zaključaka ima za cilj poboljšanje performansi postrojenja i unapređenje poslovanja. Zakon predviđa partnersku saradnju između nadležnih organa i operatera, kako bi zahtevi države bili ispunjeni u interesu javnog zdravlja i bezbednosti. Za kompanije koje ne poštuju pravila, predviđene su kaznene mere. Međutim, naglašava se da je cilj zakonodavca transparentan proces i unapređenje ekoloških standarda, što ima pozitivan uticaj na dugoročnu održivost privrede i poziciju Srbije na evropskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Slovenija premašila prag cene sreće sa prosečnom platom od 42.800 dolara

Jedina zemlja među 50 analiziranih gde prosečna zarada prelazi nivo životnog zadovoljstva, Srbija na 24. mestu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Slovenija premašila prag cene sreće sa prosečnom platom od 42.800 dolara – cena sreće

Jedina zemlja među 50 analiziranih gde prosečna zarada prelazi nivo životnog zadovoljstva, Srbija na 24. mestu

Slovenija je postala jedina zemlja na svetu čija prosečna godišnja plata premašuje prag poznat kao „cena sreće“, pokazuje analiza kompanije Remitly na osnovu podataka iz istraživanja Univerziteta Purdue i Međunarodne organizacije rada. Prosečna plata u Sloveniji iznosi 42.800 dolara, što je 16,3 odsto više od procenjene „cene sreće“ koja iznosi 36.800 dolara. Ova tačka označava nivo prihoda iznad kojeg dalji rast zarade ne donosi dodatno povećanje životnog zadovoljstva.

Prosečne plate i prag cene sreće u zemljama Evrope

Analiza je obuhvatila 50 država, uz korekcije za kupovnu moć, inflaciju i devizne kurseve. U većini zemalja, prosečne zarade su ispod praga koji istraživači povezuju sa najvećim zadovoljstvom. Najbliže Sloveniji su Luksemburg, gde prosečna plata dostiže 92,8 odsto praga cene sreće, zatim Estonija sa 90,5 odsto, Singapur sa 90 odsto i Litvanija sa 89,2 odsto. Zanimljivo je da centralna i istočna Evropa dominiraju među prvih 11 mesta — Estonija, Litvanija, Češka, Letonija, Grčka, Rumunija i Poljska su na listi visoko plasiranih zemalja. Iako su im plate niže od najrazvijenijih država, i sam prag za zadovoljstvo je niži, što smanjuje razliku između zarade i potrebnog iznosa.

Srbija daleko od praga, visoke plate ne garantuju sreću

Srbija se nalazi na 24. mestu, sa prosečnom zaradom koja pokriva 56,2 odsto cene sreće. To pokazuje da je za domaće zaposlene još uvek značajan jaz između realnih prihoda i nivoa neophodnog za maksimalno životno zadovoljstvo. S druge strane, u državama sa visokim platama, kao što su Sjedinjene Američke Države, Australija ili Velika Britanija, prag sreće je znatno viši. U SAD, prosečna godišnja plata iznosi 75.300 dolara, ali procenjena cena sreće dostiže 134.800 dolara, pa prosečna zarada pokriva samo 55,8 odsto praga. U Australiji je odnos još izraženiji — prosečna plata od 59.000 dolara čini tek 36,6 odsto potrebnog iznosa, dok je u Velikoj Britaniji taj procenat 35,9 odsto, a u Kanadi 44,4 odsto. Na začelju liste je Ekvador sa tek 32,9 odsto pokrivenosti cene sreće. Ovi podaci pokazuju da visoke nominalne zarade same po sebi nisu dovoljne za dostizanje praga subjektivnog blagostanja, jer je i prag cene sreće u tim državama znatno viši.

Metodologija i širi značaj rezultata

Analiza kompanije Remitly bazira se na istraživanju Univerziteta Purdue, koje je utvrdilo globalni prag prihoda za najveće životno zadovoljstvo. Svi podaci su prilagođeni za kupovnu moć i inflaciju, u skladu sa metodologijom Međunarodne organizacije rada. Cena sreće predstavlja psihološki prag, a ne ekonomski minimum za život. Kao rezultat, poređenje između zemalja osvetljava koliko su ekonomije u stanju da obezbede materijalnu osnovu za subjektivnu dobrobit građana. Srbija, sa 56,2 odsto pokrivenosti, ostaje iza proseka centralne Evrope, dok Slovenija kao lider ističe značaj ravnoteže između realnih prihoda i očekivanja stanovništva. Na globalnom nivou, podaci ukazuju da povećanje plate iznad određene tačke ne donosi dodatnu sreću, što je važno za ekonomske politike usmerene ka kvalitetu života.

Pročitaj još

Domaće

Privredna komora Srbije pokreće digitalne obuke i AI alate za privredu

Kompanije u Srbiji dobijaju pristup novim edukacijama i digitalnim platformama PKS kako bi unapredile poslovanje i prilagodile se regulatornim promenama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Privredna komora Srbije pokreće digitalne obuke i AI alate za privredu – obuke i AI alati

Kompanije u Srbiji dobijaju pristup novim edukacijama i digitalnim platformama PKS kako bi unapredile poslovanje i prilagodile se regulatornim promenama

Privredna komora Srbije pokrenula je set digitalnih obuka i AI alata za kompanije u Srbiji. Ovaj program ima za cilj da pomogne privredi u rešavanju izazova kao što su promene propisa, nedostatak stručnih kadrova i sve veća primena veštačke inteligencije. Edukativne radionice i digitalni servisi namenjeni su kako malim, tako i velikim preduzećima širom zemlje.

Obuke i AI alati za jačanje poslovanja

Služba za edukaciju Privredne komore Srbije i Poslovna akademija PKS razvili su obuke koje kombinuju teoriju i praktična rešenja iz poslovne prakse. Posebna pažnja posvećena je temama usklađivanja sa propisima, zaštite potrošača i digitalne transformacije. Kao rezultat, kompanije mogu da izbegnu potencijalne sporove, kazne ili finansijske gubitke. Učesnici će steći znanja o primeni novih pravila u oblasti internet trgovine, vođenju javnih nabavki i upravljanju ugovorima sa domaćim i stranim partnerima. U okviru finansijskih modula, vlasnici i finansijski menadžeri dobijaju smernice za analizu izveštaja, naplatu potraživanja i računovodstveno praćenje proizvodnje. Osim toga, programi stavljaju akcenat na razvoj veština koje direktno utiču na rezultate – prodaju, pregovaranje, javni nastup i rešavanje konflikata u kolektivu.

Digitalna platforma ChamberLearn i praktične radionice

Nova digitalna platforma ChamberLearn omogućava kompanijama jedinstven pristup kursevima iz oblasti digitalne transformacije, AI, marketinga, finansija i ljudskih resursa. Ova ponuda uključuje i informacije o programima podrške i novim poslovnim mogućnostima. Pored toga, inovativne radionice kao što su „Prodaja od ciljeva do realizacije + AI Business Lab“ i „Javni nastup 360° + AI Communication Lab“ kombinuju tradicionalne poslovne veštine sa savremenim AI alatima. Radionica LEGO Serious Play daje priliku učesnicima da kroz praktične metode sagledaju promene u organizaciji. Među novinama je i obuka „Konobar koga svi žele“, koja odgovara potrebama ugostitelja za kvalifikovanim osobljem. Ova edukacija obuhvata komunikaciju sa gostima, preporuke proizvoda i rešavanje neprijatnih situacija.

Uticaj na poslovnu zajednicu i izjave rukovodstva

Prema rečima Ivane Kovačević, rukovodioca Službe za edukaciju PKS, cilj svih programa jeste da znanje bude dostupno, praktično i odmah primenljivo. „Učesnici će moći da dobiju tumačenje novog propisa, unaprede organizaciju rada i razviju savremeni pristup prodaji i razvoju zaposlenih“, navela je Kovačević. Takođe, obuke iz radnog prava, mobinga i posredovanja imaju za cilj da unaprede međuljudske odnose i spreče probleme u kolektivu. Ove inicijative podržavaju konkurentnost domaće privrede i olakšavaju kompanijama prelazak na digitalne modele poslovanja.

Širi kontekst digitalizacije u Srbiji

Ovi programi predstavljaju deo šire strategije digitalizacije privrede u Srbiji. Preduzeća, suočena sa ubrzanim tehnološkim promenama, sada imaju pristup alatima koji direktno pomažu u prilagođavanju novim tržišnim zahtevima. Uporedo sa tim, digitalna pismenost i veštine postaju osnov za izgradnju otpornijih i inovativnijih poslovnih modela. Sve veća dostupnost edukacija doprinosi jačanju konkurentnosti srpskih kompanija na domaćem i međunarodnom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu