Connect with us

Domaće

Prihodi od mikrodrama u SAD dostigli tri milijarde dolara, rast od 115 odsto

Globalno tržište mikrodrama ostvarilo 11 milijardi dolara prihoda, očekuje se rast na 14 milijardi do 2026. godine

Published

on

gfda784c5df54ad3206cebc04b0d862f20d7979e8fddf304fe4f1114ea38ef28e53a63f05a3af95eed38ed901ca7dfd1b26c6207da98f793add2b829c5369f7fc_1280

Globalno tržište mikrodrama ostvarilo 11 milijardi dolara prihoda, očekuje se rast na 14 milijardi do 2026. godine

Prihodi od aplikacija za gledanje mikrodrama u Sjedinjenim Američkim Državama dostigli su skoro tri milijarde dolara u prošloj godini, što je rast od 115 odsto u poređenju sa 2024. godinom, prema podacima analitičke kuće Omdia. Globalno, industrija mikrodrama zabeležila je prihod od 11 milijardi dolara, a prognoze govore da će do kraja 2026. godine ova cifra porasti na 14 milijardi dolara.

Mikrodrame su kratki audiovizuelni sadržaji čije epizode traju od jednog do tri minuta i snimaju se u vertikalnom formatu, kako bi bile prilagođene gledanju na mobilnim telefonima preko aplikacija kao što su ReelShort, DramaBox i TikTokova aplikacija PineDrama. Ove serije se proizvode sa minimalnim budžetima i bez angažovanja poznatih glumaca, ali ostvaruju značajne prihode kroz modele plaćanja po epizodi, gde su prve epizode besplatne, a nastavak se naplaćuje korisnicima.

Prema analizi Omdia, Amerikanci sada troše više vremena gledajući ovakav vertikalni video sadržaj na mobilnim uređajima nego što gledaju Netflix, Disney+ ili Prime Video na istim platformama. Iako je ukupna publika još uvek manja, angažovanost gledalaca je značajno veća.

Razloge za rast popularnosti mikrodrama analitičari vide u promenama navika gledalaca, među kojima je i opadanje prosečnog raspona pažnje – od 12 sekundi u 2000. godini na 8,25 sekundi u 2025, dok je kod generacije Z ovaj raspon 6–8 sekundi, a kod milenijalaca oko 12 sekundi. Pandemija korona virusa dodatno je ubrzala ove promene, omogućivši mikrodramama da prvo steknu popularnost u Kini, a zatim i na američkom tržištu.

Brendovi su takođe pronašli način da se uključe u ovaj format – proizvođač obuće Crocs je bio partner u mikrodrami „Charmed to Meet You“, dok je Procter & Gamble lansirao seriju od 55 epizoda za svoj brend Native. Gradsko veće Los Anđelesa je u januaru razmatralo mogućnost subvencionisanja mikrodrama, a holivudski studiji su već počeli da ustupaju prostore za snimanje ovih serija.

Mikrodrame su naslednici sapunskih opera, ali sa promenjenim poslovnim modelom – umesto da se gledanost monetizuje kroz oglašavanje, aplikacije direktno naplaćuju gledanje epizoda. Prema podacima Omdia, ovakav pristup doneo je prihod od tri milijarde dolara u SAD prošle godine i 11 milijardi dolara globalno, sa očekivanim rastom na 14 milijardi do kraja 2026.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

IT sektor u Srbiji beleži rast potražnje za veštinama programiranja i analize podataka

Programeri za Python, JavaScript i PHP, kao i SEO i digitalni marketing, traženi na tržištu rada sa rastućim platama

Published

on

By

Close-up view of a custom gaming PC with water cooling and LED lights, highlighting advanced technology.

Programeri za Python, JavaScript i PHP, kao i SEO i digitalni marketing, traženi na tržištu rada sa rastućim platama

Sektor informacionih tehnologija u Srbiji nastavlja da beleži rast potražnje za specifičnim veštinama, pri čemu su programeri i IT analitičari među najtraženijim profilima na tržištu rada. Prema najnovijim ekonomskim analizama, veštine iz oblasti programiranja, posebno znanje Python jezika povezano sa veštačkom inteligencijom, kao i JavaScript i PHP za dizajn sajtova, doprinose značajnom povećanju plata zaposlenih u ovoj oblasti.

Pored programiranja, tražene su i veštine testiranja softvera, kako automatsko tako i manuelno, kao i rad na razvoju aplikacija za Android i IOS uređaje. Data analyst pozicije su u ekspanziji ne samo u IT industriji, već i u sektorima kao što su finansije, marketing i zdravstvo. Ove veštine, uz relevantnu edukaciju kroz fakultete ili specijalizovane kurseve, omogućavaju konkurentnost na tržištu rada i rast novčanih primanja.

Osim IT sektora, potražnja raste i za SEO stručnjacima koji pomažu web sajtovima da dostignu više pozicije u pretragama, kao i za digitalnim marketingom koji je postao ključan za poslovanje firmi. Popularnost kurseva na platformama kao što su Udemy i Coursera ukazuje na trend samostalnog stručnog usavršavanja. Računovođe i finansijski stručnjaci ostaju među najtraženijim zanimanjima zbog konstantnog rasta broja novoosnovanih firmi, dok su znanja engleskog, nemačkog, španskog, ali i manje dostupnih jezika poput kineskog i japanskog, dodatna prednost na tržištu.

Zanatske profesije kao što su automehaničari, keramičari, vodoinstalateri i električari i dalje garantuju stabilan prihod, a edukacija u ovim oblastima dostupna je kroz srednjoškolske smerove i specijalizovane kurseve. Prilagođavanje CV-ja specifičnostima oglasa i isticanje stvarnih veština smatra se važnim korakom za uspešno zapošljavanje i napredovanje.

Kombinacija dobro plaćenih veština i proaktivnog pristupa karijeri može dovesti do željenog profesionalnog razvoja i povećanja zarade, zaključuju ekonomske analize.

Pročitaj još

Domaće

Globalni indeks akcija pao 5,5 odsto, azijske akcije beleže najveći pad

Azijske akcije zabeležile najveće gubitke, a Philadelphia Semiconductor indeks izgubio više od 5% od početka sukoba

Published

on

By

Azijske akcije zabeležile najveće gubitke, a Philadelphia Semiconductor indeks izgubio više od 5% od početka sukoba

Globalni indeks akcija izgubio je 5,5% vrednosti od početka sukoba na Bliskom istoku, što predstavlja najgori mesečni rezultat još od 2022. godine, dok su azijske berze pretrpele najveće padove, pokazuju ekonomske analize. Trgovci su, zbog rasta inflacije i sve većih troškova rata, pomerili očekivanja za naredno smanjenje kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi na sredinu 2027. godine.

Avio-kompanije i brodarski prevoznici su među najviše pogođenima, dok su akcije iz odbrambenog i energetskog sektora porasle. Napad na ostrvo Karg, sa kojeg Iran izvozi većinu sirove nafte, izazvao je dodatne strahove od poremećaja snabdevanja naftom i gasom.

Kompanije iz sektora poluprovodnika takođe su pod pritiskom: Philadelphia Stock Exchange Semiconductor Index pao je za više od 5% od početka sukoba, dok su akcije Samsung Electronics, SK Hynix i Taiwan Semiconductor Manufacturing (TSMC) zabeležile pad. Zatvaranje LNG postrojenja u Kataru, nakon iranskog napada dronom, izbacilo je iz proizvodnje oko trećinu svetske proizvodnje helijuma, što posebno ugrožava proizvođače čipova. Analitičar Bloomberg Intelligence Majkl Deng istakao je da je helijum ključan za ovu industriju i da nema direktnu zamenu.

U sektoru hrane i dostave, indijske kompanije Eternal, Swiggy i Jubilant Foodworks pretrpele su pad vrednosti zbog nestašice gasa za kuvanje, dok su proizvođači električnih ploča za kuvanje, poput TTK Prestige i Stove Kraft, zabeležili rast. Američke kompanije Uber, DoorDash i Lyft takođe su pogođene zbog rasta troškova goriva, koji predstavlja najveći varijabilni trošak za njihove vozače.

Automobilska industrija je pod pritiskom zbog rasta cena nafte. Akcije Hyundaija pale su za 23%, a Toyotine za 12% ovog meseca. Bliski istok čini 17% prodaje Toyote i desetinu prodaje Hyundaija. Ford je najizloženiji među američkim proizvođačima, jer značajan deo prihoda dolazi od pikap vozila sa velikom potrošnjom goriva.

U maloprodaji, više cene nafte povećale su troškove distribucije i smanjile kupovnu moć potrošača, što je dovelo do pada akcija Lululemon-a, Nike-a, Macy’s-a i RH. Dobavljači odeće u Kini očekuju više troškove sirovina, jer se poliester i akril dobijaju iz nafte.

Oko 35% svetskih sirovina za đubriva prolazi kroz Ormuski moreuz, što je izazvalo rast cena đubriva u Severnoj Americi i porast akcija kompanija Nutrien i Mosaic. Sukob je direktno pogodio oko 15% svetskog snabdevanja etilenom i polietilenom. Kineske hemijske kompanije, poput Hebei Jinniu Chemical Industry, zabeležile su rast akcija od oko 80% od početka rata, dok su američke kompanije Dow i LyondellBasell u prednosti zbog povećane potražnje.

Kako je izjavila Hebe Čen, viša tržišna analitičarka u Vantage Global Prime: „Ono što je počelo kao ograničen energetski šok brzo se širi. Ratna premija više nije samo priča o energiji – reč je o ponovnom vrednovanju celog tržišta, a sekundarne žrtve tek počinju da se pojavljuju.“

Pročitaj još

Domaće

Euribor povećan na 2,29 odsto, rate kredita rastu za 15 do 20 evra mesečno

Šestomesečni euribor porastao sa 2,14 na 2,29, dok su bruto devizne rezerve Srbije na 30 milijardi evra

Published

on

By

Šestomesečni euribor porastao sa 2,14 na 2,29, dok su bruto devizne rezerve Srbije na 30 milijardi evra

Nagli rast euribora doveo je do povećanja rata kod stambenih i gotovinskih kredita sa promenljivom kamatnom stopom, ali prema rečima profesora sa Beogradske bankarske akademije Ismaila Musabegovića, ne očekuju se drastične promene za korisnike kredita u Srbiji. Dvanaestomesečni euribor zabeležio je najveći jednodnevni skok u poslednjih 18 godina, od juna 2008. godine, dok je šestomesečni euribor ostvario najveći rast u poslednje tri godine. Tromesečni euribor ostao je uglavnom stabilan.

Banke u Srbiji najčešće koriste tromesečni i šestomesečni euribor za obračun kamata. U toku jedne nedelje, tromesečni euribor porastao je sa 2,05 na 2,16 odsto, a šestomesečni sa 2,14 na 2,29 odsto, što predstavlja povećanje od 10 do 15 baznih poena. “Kod prosečnog kredita od 100.000 evra na 25 godina, povećanje rate iznosi oko 15 do 20 evra mesečno”, izjavio je Musabegović.

Kamata na kredite čini zbir vrednosti euribora i marže banke, a šestomesečni euribor koristi se ređe u praksi od tromesečnog, koji je najčešći parametar za obračun kamata na kredite u evrima.

Buduća kretanja kamata zavise pre svega od odluka Evropske centralne banke, čiji je glavni cilj održavanje inflacije u Evropi na nivou od oko dva odsto. “Centralna banka mora pažljivo da balansira – ako podigne kamate, može dodatno da uspori privredu, a ako dozvoli rast inflacije, rizikuje inflatornu spiralu”, rekao je Musabegović.

Na finansijska tržišta dodatno utiču geopolitički rizici i rast cena energenata; cena nafte porasla je sa 70 na 100 dolara za mesec dana, što može da podstakne inflaciju. Kretanja kursa evro–dolar pokazuju pravac prelivanja kapitala, pri čemu bi eventualno smanjenje kamata u Sjedinjenim Američkim Državama moglo da ublaži pritisak na evropsku valutu.

Narodna banka Srbije vodi samostalnu monetarnu politiku i brine o stabilnosti cena i kursa dinara, ali značajne promene u Evropi mogu se indirektno odraziti na domaće kamatne stope, posebno na dinarske kredite. “Bruto devizne rezerve Srbije su blizu 30 milijardi evra, što omogućava Narodnoj banci da reaguje i stabilizuje tržište u slučaju većih poremećaja”, zaključio je Musabegović.

Pročitaj još

U Trendu