Connect with us

Domaće

Poreski limiti za paušalce: Predlog povećanja na 8 miliona i PDV prag na 12 miliona dinara

Preduzetnici traže usklađivanje poreskih pragova sa inflacijom, Vlada razmatra promene uz vezu s evropskim integracijama

Objavljeno pre

,

Poreski limiti za paušalce: Predlog povećanja na 8 miliona i PDV prag na 12 miliona dinara Foto Izvor: Pixabay / stevepb

Preduzetnici traže usklađivanje poreskih pragova sa inflacijom, Vlada razmatra promene uz vezu s evropskim integracijama

Preduzetnici u Srbiji ponovo su pokrenuli inicijativu za povećanje poreskih limita, zahtevajući da se prag za paušalno oporezivanje podigne sa šest na osam miliona dinara, dok bi ulazak u sistem PDV-a bio moguć tek nakon dostizanja 12 miliona dinara. Ova tema dobija na značaju jer poreski limiti nisu promenjeni od 2013. godine, a tokom tog perioda inflacija je podigla potrošačke cene za oko 70 odsto. Kao rezultat, realna vrednost postojećih pragova znatno je smanjena, što dodatno otežava poslovanje malih biznisa.

Poreski limiti za paušalce: inflacija i zahtevi preduzetnika

Prema aktuelnim pravilima, svi koji tokom godine ostvare više od šest miliona dinara prihoda automatski gube pravo na paušalno oporezivanje i prelaze u složeniji poreski režim. Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije podnelo je zvanični zahtev Ministarstvu finansija da se limiti podignu, ističući da ovo nije nova ideja već višegodišnji zahtev. „Ovo nije nova ideja koju iznosimo zato što je sada aktuelna, tražimo je već tri godine“, izjavio je Darko Majstorović, predsednik udruženja. On je naglasio da bi, uz usklađivanje sa inflacijom i rastom cena, današnji limit iznosio više od 10 miliona dinara.
Inflacija je dovela do toga da rast nominalnih prihoda ne znači nužno i veći profit. Preduzetnici mogu preći granicu od šest miliona dinara isključivo zbog rasta cena, iako se obim poslovanja nije realno povećao. Ovakva situacija, osim što ugrožava opstanak malih biznisa, čini prelazak iz paušalnog sistema čestom i neplaniranom obavezom.

Vladine najave i stručne analize

Vlada Srbije razmatra povećanje limita za paušalno oporezivanje na osam miliona dinara, ali najave govore da bi primena mogla biti vezana za proces evropskih integracija. Ipak, iz udruženja naglašavaju da usklađivanje poreskih pragova sa inflacijom nije pitanje evropskih integracija, već osnovne pravičnosti prema malim privrednicima.
Profesor Ljubodrag Savić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu ocenjuje da je zahtev paušalaca opravdan, naročito jer limit nije menjan više od decenije. „S obzirom na to da limit za paušalno oporezivanje nije menjan od 2013. godine, njihov zahtev je opravdan, naročito imajući u vidu visinu inflacije“, navodi Savić.
Analitičari NALED-a upozoravaju na nelogičnosti u sistemu, posebno zbog različitog načina računanja praga za paušalce i PDV obveznike, što može dovesti do gubitka prava na paušalni sistem preduzetnika koji pređe PDV prag. Dodatni problem predstavlja ograničenje u sistemu ePorezi, gde promenu načina oporezivanja za narednu godinu preduzetnici mogu izvršiti samo do 15. decembra, i isključivo elektronski.

Regionalna poređenja i pravila obračuna

Slične prakse postoje u Hrvatskoj i Crnoj Gori, gde su uvedene olakšice za prelazak sa paušalnog oporezivanja na isplatu lične zarade. Preduzetnici predlažu da Ministarstvo finansija izda obavezujuće mišljenje ili izmeni zakon kako bi se jasno definisao način prelaska. Takođe, zahtevaju prilagođavanje aplikacije ePorezi.
Pitanje kako se računa limit od šest miliona dinara često izaziva nedoumice. Poreska uprava navodi da se ukupan promet određuje prema izdatim računima, bez obzira na naplatu, i dokumentuje u knjizi o ostvarenim prihodima. Kontrola se vrši na osnovu zvaničnih evidencija i poslovne dokumentacije.
Povećanje poreskih limita za paušalce i pomeranje PDV praga na 12 miliona dinara ostaje tema od velikog značaja za male preduzetnike u Srbiji. Očekuje se da će dalji koraci zavisiti od odluka Vlade i usklađivanja sa ekonomskim prilikama.

Pročitaj još

Domaće

Dve medalje za mlade rukometne ekipe iz Srbije na međunarodnoj završnici u Splitu

Metaloplastika iz Šapca odbranila titulu, Gracije sa Dunava iz Apatina osvojile bronzu na Sportskim igrama mladih

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dve medalje za mlade rukometne ekipe iz Srbije na međunarodnoj završnici u Splitu

Metaloplastika iz Šapca odbranila titulu, Gracije sa Dunava iz Apatina osvojile bronzu na Sportskim igrama mladih

Rukometne ekipe iz Srbije postigle su značajan uspeh na međunarodnoj završnici Sportskih igara mladih u Splitu, osvojivši dve medalje. Klub Metaloplastika iz Šapca ponovo je postao međunarodni šampion, dok su rukometašice Gracije sa Dunava iz Apatina osvojile bronzanu medalju. Ove rezultate potvrdila je Marija Mihajlović, predsednica Sportskih igara mladih.

Put do medalje kroz Wiener Städtische KUP

Metaloplastika, koja je pobedila na državnom Wiener Städtische KUP-u u muškoj konkurenciji, još jednom je pokazala kvalitet i potvrdila lidersku poziciju u regionalnom omladinskom rukometu. S druge strane, rukometašice Gracija sa Dunava iz Apatina ostvarile su napredak u odnosu na prošlu godinu, kada su bile četvrte, i sada su se okitile bronzom. Takmičenje Wiener Städtische KUP predstavlja ključni korak za srpske ekipe na putu do međunarodne scene. Ovaj turnir omogućava mladim sportistima da razvijaju svoje veštine, steknu iskustvo i izbore plasman na veliku završnicu Sportskih igara mladih.

Značaj podrške i ulaganja u razvoj mladih sportista

„Ovakvi rezultati su najbolja potvrda koliko je važno podržavati mlade i omogućiti im da svoj talenat i rad pokažu na velikim sportskim takmičenjima. Nastup u Splitu za mlade sportiste predstavlja važno iskustvo, jer imaju priliku da odmere snage sa najboljim ekipama iz regiona i steknu nova takmičarska iskustva. Zahvalni smo Wiener Städtische osiguranju i Vienna Insurance Group na podršci Sportskim igrama mladih i mladim sportistima u Srbiji“, izjavila je Marija Mihajlović.

Društveni i ekonomski značaj Sportskih igara mladih

Wiener Städtische osiguranje, uz matičnu kompaniju Vienna Insurance Group, već drugu godinu zaredom podržava organizaciju najvećeg domaćeg rukometnog takmičenja. „Čestitamo mladim sportistima iz Metaloplastike i Gracija sa Dunava na izvanrednim rezultatima koje su ostvarili u Splitu. Wiener Städtische KUP je deo našeg dugoročnog partnerstva sa Sportskim igrama mladih i način da pružimo podršku mladim sportistima u njihovom sportskom razvoju i ostvarivanju potencijala. Važno nam je da ta podrška bude kontinuirana i da mladima omogući da napreduju u sportu, ali i da razvijaju veštine koje će im biti važne i van terena“, izjavio je Zoran Blagojević, predsednik Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja. Ovaj projekat promoviše fizičku aktivnost kod dece i ističe važnost discipline, samopouzdanja i timskog rada, što ima dugoročne pozitivne efekte na društvo. Pored toga, ovakve inicijative doprinose formiranju zdravih navika i prevenciji zdravstvenih rizika još od najmlađeg uzrasta.

Pročitaj još

Domaće

Grčko stočarstvo prijavilo 260.000 krava za EU subvencije uprkos smanjenju stada

Zvanične evidencije pokazuju pad broja goveda u Grčkoj, dok su isplate EU subvencija ostale na visokom nivou i izazvale sumnje u tačnost podataka

Objavljeno pre

,

Objavio:

Grčko stočarstvo prijavilo 260.000 krava za EU subvencije uprkos smanjenju stada

Zvanične evidencije pokazuju pad broja goveda u Grčkoj, dok su isplate EU subvencija ostale na visokom nivou i izazvale sumnje u tačnost podataka

Grčko stočarstvo prijavilo je oko 260.000 krava u laktaciji za dobijanje EU subvencija tokom 2024. godine, iako zvanične evidencije pokazuju smanjenje nacionalnog stada, navodi analiza vladinih podataka. Prema podacima grčkog Ministarstva poljoprivrede, subvencije su isplaćene za više desetina hiljada životinja nego što je registrovano u nacionalnim statistikama. Ova neslaganja izazvala su zabrinutost zbog mogućih zloupotreba subvencionisanja i otvorila su pitanje kontrole u sektoru.

Pad broja goveda i neslaganje u evidencijama

Podaci grčke agencije za statistiku ELSTAT pokazuju da je nacionalni stočni fond pao sa oko 640.000 grla 2023. godine na 600.000 u 2024. i 520.000 u 2025. godini. Istovremeno, Ministarstvo poljoprivrede evidentiralo je isplate subvencija za oko 260.000 krava u laktaciji. Takođe, tokom 2024. godine oko 70.000 goveda zaklano je za proizvodnju mesa, a procenjuje se da se godišnje iz stada izlučuje još oko 20 odsto ukupnog broja goveda zbog starosti ili bolesti. Uprkos ovim podacima, nacionalni stočni fond nije porastao, već je nastavljen trend smanjenja. Kao rezultat, pojavila su se neslaganja između broja subvencionisanih životinja i realnog stanja na terenu.

Problemi sa kontrolom i transparentnošću

Ministar poljoprivrede Margaritis Šinas izjavio je da Grčka ulazi u eru transparentnosti i pouzdanosti u poljoprivrednom sektoru, ali neslaganja u podacima pokazuju da predstoji još posla. „Grčko stočarstvo okreće novi list. Ispunjava svoje obaveze prema EU i ulazi u novu eru – eru kojom upravljaju pravila, transparentnost i pouzdanost“, rekao je Šinas u junu. Međutim, stručnjaci ukazuju da ne postoji pouzdan registar stoke, a evidencije se često oslanjaju na podatke lokalnih samouprava. Kontrole su uglavnom nasumične ili se sprovode tek nakon prijava, što dodatno otežava praćenje ispravnosti isplata.

Šira slika i posledice za poljoprivredu

Podobna neslaganja primećena su i kod ovaca i koza, gde je ELSTAT za 2025. godinu prijavio oko 8,8 miliona životinja, dok je u zvaničnoj bazi registrovano čak 15,7 miliona. Zbog toga je nedavno osnovana stranka Elas podnela žalbe Evropskom javnom tužilaštvu (EPPO), zahtevajući detaljnu istragu. Eksperti ocenjuju da je za rešavanje problema neophodan potpuni popis stoke na nacionalnom nivou. „Sve dok ne sprovedemo popis stoke na nivou cele zemlje kako bismo videli šta zapravo imamo, nećemo imati jasnu sliku“, ocenio je Nikos Dimopulos, predsednik Udruženja stočara Kavale. Ova situacija utiče na poverenje investitora i održivost sektora, jer pravi razmere stada ostaju nepoznate i dovode u pitanje opravdanost subvencija.

Pročitaj još

Domaće

Nuklearna elektrana Pakš dostiže 2.000 megavata, pokriva 35 odsto potrošnje Mađarske

Proizvodnja u Pakšu vraća se na pun kapacitet do srede, četiri turbine već u radu, izgradnja brane ubrzava oporavak

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nuklearna elektrana Pakš dostiže 2.000 megavata, pokriva 35 odsto potrošnje Mađarske

Proizvodnja u Pakšu vraća se na pun kapacitet do srede, četiri turbine već u radu, izgradnja brane ubrzava oporavak

Nuklearna elektrana Pakš već radi sa polovinom kapaciteta, a očekuje se da proizvodnja električne energije bude u potpunosti obnovljena do srede, 26. avgusta. Prema rečima Petera Mađara, mađarskog premijera, četiri od osam turbina već su u funkciji, dok se potpuno ponovno povezivanje očekuje za nekoliko dana. Elektrana bi tada ponovo trebalo da proizvodi 2.000 megavata, čime bi pokrila 35 odsto ukupne potrošnje električne energije u Mađarskoj.

Uticaj izgradnje brane i stanje turbina

Izgradnja donjeg praga brane kod elektrane Pakš napreduje brže od očekivanog, što je ubrzalo oporavak proizvodnje. Do sada je premesteno više od 30.000 tona kamena, a na gradilište svakog dana stiže između 50 i 60 kamiona. Ove mere omogućile su da četiri turbine ponovo proizvode električnu energiju, dok je potpuno ponovno povezivanje svih turbina u završnoj fazi. Pre deset dana, proizvodnja u elektrani iznosila je samo 240 megavata, dok je već u nedelju dostigla 1.000 megavata. Dva od četiri bloka elektrane stavila su u rad sve četiri turbine, što je značajno povećalo ukupni energetski doprinos Pakša nacionalnoj mreži.

Tržišni kontekst i izazovi sa vodostajem Dunava

Problemi sa niskim vodostajem Dunava ozbiljno su ugrozili rad nuklearne elektrane Pakš tokom avgusta. Vlada je 12. avgusta odlučila da izgradi branu u blizini elektrane i potopi dve barže kako bi podigla nivo reke. Premijer Mađar izjavio je: „Više nismo samo u rukama božjim“, podsećajući da je poslednja turbina u proteklih 11 dana bila „samo nekoliko milimetara udaljena od gašenja“. Ove intervencije omogućile su stabilizaciju sistema hlađenja, koji je ključan za neometan rad nuklearnih postrojenja.

Implicije za mađarsko energetsko tržište

Povratak Pakša na pun kapacitet ima veliki značaj za stabilnost mađarskog energetskog sistema. Kao rezultat, obezbeđuje se stabilno snabdevanje električnom energijom za domaćinstva i privredu. S obzirom da 35 odsto potrošnje električne energije dolazi iz ove elektrane, normalizacija njenog rada direktno utiče na sigurnost energetskog sektora i cene na tržištu. U međuvremenu, nastavak radova na izgradnji brane i logistička podrška pokazali su važnost brze reakcije mađarskih vlasti u vanrednim okolnostima. Ovo iskustvo ističe i značaj ulaganja u infrastrukturu i diversifikaciju izvora energije kao ključne faktore za otpornost energetskog sektora.

Pročitaj još

U Trendu