Connect with us

Domaće

Poljoprivredna sezona u Srbiji bolja uprkos suši, suncokret ostvaruje najstabilnije prinose

Suša umanjila prinose kukuruza u pojedinim regionima, ali se očekuje veći doprinos poljoprivrede rastu BDP-a Srbije

Objavljeno pre

,

Poljoprivredna sezona u Srbiji bolja uprkos suši, suncokret ostvaruje najstabilnije prinose Foto Izvor: Pixabay / Couleur

Suša umanjila prinose kukuruza u pojedinim regionima, ali se očekuje veći doprinos poljoprivrede rastu BDP-a Srbije

Milan Prostran, agroekonomski analitičar, ocenio je da je poljoprivredna sezona u Srbiji ove godine bolja uprkos izazovima koje je donela suša. Prema njegovim rečima, suša je negativno uticala na deo letnjih kultura, ali poljoprivredna sezona u Srbiji beleži bolje rezultate nego prošle godine. On je istakao da se suncokret trenutno najbolje drži, dok prinos kukuruza zavisi od primenjene agrotehnike i padavina u narednim danima.

Uticaj suše na prinose i stanje useva

Prostran je naveo da su poslednjih godina suša i ekstremne temperature ozbiljno ugrožavale poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji. Ipak, stanje kukuruza na parcelama ove godine je neujednačeno. Usevi u delovima Vojvodine napreduju dobro, dok su u ugroženim regionima zabeležena oštećenja od suše. „Bio sam u dva-tri navrata u Bačkoj i Banatu, upravo tamo gde je sada crveni meteo-alarm koji će svakako uzeti deo danka i u poljoprivrednoj proizvodnji“, rekao je Prostran. Kukuruz sa punom agrotehnikom uglavnom je prošao najosetljiviju fazu razvoja, dok će slabije negovani usevi pretrpeti veće gubitke. S druge strane, očekuje se da će suncokret ostvariti rekordne prinose u pojedinim delovima Srbije, a šećerna repa pokazuje veću otpornost na sušu.

Klimatske promene i prilagođavanje setve

Prostran upozorava da klimatske promene predstavljaju sve veći izazov za domaću poljoprivredu. On smatra da je neophodno prilagoditi setvenu strukturu novim uslovima i povećati površine pod jesenjim kulturama, koje su otpornije na ekstremne vremenske prilike. Prostran je naglasio: „Klimatske promene u narednim godinama biće veći izazov za poljoprivredu od geopolitičkih kriza i rasta cena energenata.“ Soja, prema njegovim rečima, sve teže opstaje u proizvodnji zbog izraženijih klimatskih promena.

Uticaj na tržište i prehrambenu sigurnost

Govoreći o cenama hrane, Prostran ocenjuje da će se posledice suše postepeno preliti na tržište. Hrana će, prema njegovim rečima, imati ulogu sličnu energentima. Ipak, ističe da Srbija ima potencijal da očuva prehrambenu sigurnost, ali samo uz dobro planiranu agrarnu politiku i adekvatne subvencije. Prostran smatra da je ključna blagovremena isplata subvencija proizvođačima, kako bi spremno ušli u novu poljoprivrednu godinu. On podseća da Srbija raspolaže velikim viškovima pšenice za izvoz i očekuje da će poljoprivreda i ove godine značajno doprineti rastu bruto domaćeg proizvoda. Kao rezultat, dobro upravljanje klimatskim rizicima i podrška malim i srednjim gazdinstvima ostaju prioriteti za stabilnost sektora.

Pročitaj još

Domaće

Rumunija uvodi TollRo sistem, naplata putarine po kilometru za kamione od 1. oktobra 2026.

Promena putarine utiče na prevoznike iz Srbije, cena zavisi od kilometara, mase i ekološke klase vozila

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rumunija uvodi TollRo sistem, naplata putarine po kilometru za kamione od 1. oktobra 2026.

Promena putarine utiče na prevoznike iz Srbije, cena zavisi od kilometara, mase i ekološke klase vozila

Rumunija uvodi novi sistem naplate putarine po kilometru za kamione teže od 3,5 tone, poznat kao TollRo, sa planiranim početkom primene od 1. oktobra 2026. godine. Ova promena zamenjuje dosadašnje vremenske vinjete, a naplata će zavisiti od broja pređenih kilometara, vrste vozila, njegove mase i EURO emisijske kategorije, prema zvaničnim informacijama.

Uticaj TollRo sistema na prevoznike iz Srbije

Nova pravila neće važiti samo za rumunske prevoznike, već za sva teretna vozila koja koriste puteve obuhvaćene TollRo sistemom. Takođe, to znači da će naplata putarine po kilometru obuhvatiti i srpske transportne kompanije koje koriste tranzit kroz Rumuniju prema Mađarskoj, Moldaviji, Ukrajini ili crnomorskim lukama. Kao rezultat, prevoznici iz Srbije moraće da planiraju rute i troškove prema novim pravilima, jer je cena putarine direktno povezana sa pređenom udaljenošću i ekološkom klasom vozila. Prema važećem zakonu, uvođenje sistema predviđeno je za 1. oktobar 2026, ali izmene usvojene krajem jula pomeraju početak na 31. avgust, uz napomenu da to još nije konačno potvrđeno dok zakonodavna procedura ne bude završena.

Determinante cene i tehnički detalji naplate

Za razliku od ranijeg sistema, gde je bilo dovoljno kupiti vinjetu za određeni vremenski period, TollRo uvodi naplatu prema stvarno pređenoj kilometraži. Naknada se računa množenjem pređenih kilometara odgovarajućom tarifom, pri čemu tarife zavise od mase vozila, emisijske EURO klase i vrste puta. Na primer, jedinična naknada za državne puteve biće upola niža nego za autoputeve i brze saobraćajnice. Uporedo sa tim, moderniji kamioni sa višim ekološkim standardima plaćaće niže naknade, dok će starija vozila i ona sa većim emisijama biti opterećena višim troškovima. Važno je naglasiti da se obaveza naplate odnosi na sva teretna i kombinovana vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 3,5 tone, dok putnički automobili i laka vozila ostaju pri postojećem sistemu vinjeta.

Elektronska naplata i nove obaveze za prevoznike

TollRo će funkcionisati bez tradicionalnih naplatnih rampi, uz elektronsko praćenje vozila putem uređaja ugrađenih u kamione ili digitalnih rešenja za automatsko određivanje rute. Povremeni korisnici, kao što su strani prevoznici iz Srbije, moći će unapred prijaviti trasu, što im omogućava korišćenje sistema bez dodatne opreme. Međutim, kompanije će biti odgovorne za tačnost prijave i ispravno funkcionisanje uređaja, jer pogrešno prijavljena ruta ili neplaćena putarina može dovesti do novčanih kazni. Pored toga, planiranje transporta postaje zahtevnije, jer najjeftinija putarina ne znači nužno i najniži ukupni trošak, zbog mogućeg povećanja potrošnje goriva ili dužeg vremena isporuke.

Implementacija i praktične posledice po srpske prevoznike

Iako je zvaničan rok za početak primene TollRo sistema 1. oktobar 2026, postoji mogućnost pomeranja na 31. avgust, što zavisi od završetka zakonodavne procedure. Prevoznici iz Srbije treba već sada da analiziraju koje rute koriste, kojoj emisijskoj klasi pripadaju njihova vozila i da provere mogućnosti registracije u TollRo sistemu. Kada novi sistem počne da važi, vinjeta više neće biti dovoljna za prolazak kroz Rumuniju, već će se svaki pređeni kilometar naplaćivati. To će povećati troškove transporta, posebno za starija i teža teretna vozila. Kao rezultat, srpske kompanije suočiće se sa nužnošću efikasnijeg planiranja logistike i optimizacije voznog parka, kako bi minimizovale dodatne troškove koji proističu iz naplate putarine po kilometru.

Pročitaj još

Domaće

Poreska uprava definiše rok za prijavu i plaćanje poreza pomoraca do 30. oktobra

Poreski obveznici-pomorci prijavu za prihode iz 2025. podnose elektronski ili na papiru, uz detaljna uputstva na portalu ePorezi

Objavljeno pre

,

Objavio:

Poreska uprava definiše rok za prijavu i plaćanje poreza pomoraca do 30. oktobra – rok za plaćanje poreza pomoraca

Poreski obveznici-pomorci prijavu za prihode iz 2025. podnose elektronski ili na papiru, uz detaljna uputstva na portalu ePorezi

Poreska uprava Republike Srbije objavila je zvaničan rok za podnošenje prijave i plaćanje poreza na prihode pomoraca za 2025. godinu. Poreski obveznici koji ostvare prihode iz međunarodnog pomorskog saobraćaja dužni su da podnesu poresku prijavu PP OPO-P i izmire svoje obaveze najkasnije do 30. oktobra ove godine.

Rok za plaćanje poreza pomoraca za 2025. godinu

Pomorci su u obavezi da poresku prijavu podnesu u roku od 30 dana od isteka trećeg kvartala tekuće godine za prihode ostvarene u prethodnoj godini. Zbog toga je krajnji rok za podnošenje prijave i plaćanje obračunatih obaveza za prihode iz 2025. godine 30. oktobar 2026, navodi Poreska uprava. Poreska prijava PP OPO-P može se podneti elektronski putem portala ePorezi. Takođe, prijava se može predati i u papirnom obliku nadležnoj filijali Poreske uprave. Spisak pisarnica dostupan je na zvaničnoj internet stranici institucije, u odeljku „Adresar“.

Uputstva i podrška za podnošenje poreske prijave

Na sajtu Poreske uprave, u delu posvećenom fizičkim licima, objavljena su detaljna korisnička uputstva za podnošenje prijave PP OPO-P elektronskim putem. Pored toga, vodič za pružaoce računovodstvenih usluga sadrži sve korake neophodne za pravilno popunjavanje i slanje elektronske prijave kroz portal ePorezi. Za sva pitanja i podršku, poreskim obveznicima na raspolaganju su zaposleni u kontakt centru Poreske uprave. Pomoć se može dobiti pozivom na brojeve 0700/700-007 i 011/6969-069, kao i lično na šalteru „Vaš poreznik“ u filijalama širom Srbije. Kao rezultat, pomorci mogu brzo i efikasno ispuniti svoje poreske obaveze za prihode ostvarene u 2025. godini.

Važnost rokova i digitalizacije poreske prijave

Elektronsko podnošenje poreske prijave omogućuje bržu i transparentniju obradu prijava, što doprinosi efikasnijem poreskom sistemu. U međuvremenu, dostupnost papirnog obrasca ostaje važna za poreske obveznike koji nemaju pristup digitalnim servisima. Pravilno ispunjavanje poreskih obaveza u definisanom roku izbegava potencijalne sankcije i dodatne troškove. Podsećamo, poštovanje roka za plaćanje poreza pomoraca za 2025. godinu od ključnog je značaja za uredno poslovanje i lične finansije poreskih obveznika iz ovog sektora.

Pročitaj još

Domaće

Budžetski izdaci za metro, EXPO i rafale dostigli 85,4 milijarde dinara

Najveći deo sredstava u prvoj polovini 2026. godine usmeren na infrastrukturne projekte i opremanje Vojske Srbije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Budžetski izdaci za metro, EXPO i rafale dostigli 85,4 milijarde dinara

Najveći deo sredstava u prvoj polovini 2026. godine usmeren na infrastrukturne projekte i opremanje Vojske Srbije

Budžetski izdaci za metro, EXPO i rafale predstavljali su najveće stavke republičke kase u prvoj polovini 2026. godine. Prema izveštaju koji je Vlada Srbije dostavila Narodnoj skupštini, za izgradnju beogradskog metroa potrošeno je 13,9 milijardi dinara, dok je za novi most preko Save izdvojeno 1,54 milijarde. Za opremanje Vojske Srbije višenamenskim borbenim avionima „rafalima“ iz budžeta je utrošeno 58,7 milijardi dinara, što čini više od polovine planiranih sredstava za ovu namenu u 2026. godini.

Finansijski rezultati po projektima

Za beogradski metro, od ukupno planiranih 26 milijardi dinara, do kraja juna je utrošeno 53,6 odsto te sume. Najveći deo ovog iznosa, 11,9 milijardi, odnosio se na mašine i opremu, dok su sredstva od 1,23 milijarde dinara preneta Gradu Beogradu. Na zgrade i građevinske objekte otišlo je 826,5 miliona dinara. Istovremeno, za novi most preko Save realizovano je 31,9 odsto od planiranih 4,8 milijardi dinara, odnosno ukupno 1,54 milijarde dinara.

Za projekte povezane sa manifestacijom EXPO 2027, Ministarstvo građevinarstva je za izgradnju saobraćajnica do kraja juna potrošilo 2,9 milijardi od planiranih sedam milijardi dinara. U budžetu Ministarstva finansija, za izgradnju objekata u zonama B i E planirano je 12,9 milijardi, od čega je već potrošeno 12,84 milijarde. Projekat „EXPO Beograd 2027“ angažovao je 10,17 milijardi dinara, što je 23,9 odsto od ukupno planiranih 42,57 milijardi dinara.

Investicije u vojnu opremu i druge infrastrukturne projekte

Najveći pojedinačni iznos u prvoj polovini godine izdvojen je za opremanje Vojske Srbije avionima „rafal“. Od planiranih 90 milijardi dinara, potrošeno je 58,7 milijardi, što iznosi 65,2 odsto. Za naoružanje i vojnu opremu po tripartitnom sporazumu izdvojeno je 4,4 milijarde od planiranih 6,96 milijardi dinara.

Za izgradnju linijske infrastrukture, plan je povećan sa 18,6 na 28,7 milijardi dinara, a do kraja juna utrošeno je 8,37 milijardi. Ministarstvo je takođe izdvojilo 804,97 miliona dinara za podršku realizaciji EXPO 2027. Za Nacionalni fudbalski stadion, od planiranih 21,2 milijarde dinara, do sada je potrošeno 5,28 milijardi, odnosno 24,9 odsto planiranog.

Realizacija ostalih kapitalnih ulaganja i socijalnih projekata

Za centralni kanalizacioni sistem Beograda u prvih šest meseci nije bilo izdvajanja, iako je planirano dve milijarde dinara. Slično, nabavka pet elektromotornih vozova brzine do 200 kilometara na čas nije započeta, uprkos planiranih 4,35 milijardi dinara. Za mađarsko-srpsku železnicu od 11,76 milijardi planiranih, utrošeno je samo 497,7 miliona dinara.

U oblasti zdravstva, za rekonstrukciju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije potrošeno je 233,7 miliona od planiranih 3,5 milijarde dinara. Klinički centar Vojvodine je dobio 612,4 miliona, dok za Univerzitetski klinički centar u Nišu nije bilo ulaganja u prvoj polovini godine.

Budžetski prioriteti i uticaj na ekonomski razvoj

Izdaci za uređenje vodotokova i zaštitu od štetnog dejstva voda iznosili su milijardu dinara, što je 13,7 odsto planiranih sredstava. Ministarstvo zaštite životne sredine uložilo je 231,9 miliona za subvencije za ekološki prihvatljiva vozila i 490,8 miliona za zaštitu voda, dok za izgradnju brane Svračkovo nije bilo troškova.

Ovi podaci pokazuju da su kapitalni infrastrukturni projekti i vojna modernizacija ostali u fokusu državne potrošnje. S druge strane, pojedini planirani projekti, poput kanalizacije i železnica, nisu realizovani u prvom delu godine. Kao rezultat, budžetska sredstva su dominantno usmerena ka projektima sa strateškim značajem za razvoj Beograda i unapređenje odbrambenih kapaciteta Srbije.

Pročitaj još

U Trendu