Connect with us

Domaće

Nelegalna naplatna stanica u Gudžaratu ostvarila prihod od 700.000 evra

Prevaranti su godinu i po dana naplaćivali putarinu na lažnoj infrastrukturi, uz opravdanje o izgradnji hramova

Published

on

pexels-photo-16310595

Prevaranti su godinu i po dana naplaćivali putarinu na lažnoj infrastrukturi, uz opravdanje o izgradnji hramova

Prevaranti u saveznoj državi Gudžarat u Indiji ostvarili su prihod od 700.000 evra postavljanjem lažne naplatne stanice na auto-putu, tokom perioda od godinu i po dana. Vozači su u tom periodu plaćali nelegalnu putarinu na stanici koja je verno imitirala pravu infrastrukturu, što je omogućilo organizatorima da nesmetano prikupljaju sredstva.

Prema dostupnim podacima, prevaranti su tvrdili da će prihodi od naplaćene putarine biti usmereni na izgradnju hramova u obližnjem mestu. Ova tvrdnja povećala je poverenje lokalnog stanovništva i vozača, pa sumnje u autentičnost naplatne stanice nisu postojale duži vremenski period.

Nepravilnosti su otkrivene kada je zvanični auto-put, udaljen svega nekoliko kilometara, zabeležio značajan pad saobraćaja, što je privuklo pažnju koncesionara. Dodatnom analizom i pregledom satelitskih snimaka utvrđeno je postojanje neodobrene infrastrukture koja je preusmeravala vozila.

Vlasti su nakon prijave reagovale i uhapsile vlasnike zemljišta i rukovodioce lažne naplatne stanice. Oni su optuženi za organizovanje i sprovođenje jedne od najvećih saobraćajnih prevara u regionu u poslednjih nekoliko godina.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kompozitni PMI evrozone pao na 48,6 poena, najniži nivo u 17 meseci

U Nemačkoj PMI spao sa 51,9 na 48,3 poena, dok je u Francuskoj indeks četvrti mesec ispod 50 poena

Published

on

By

U Nemačkoj PMI spao sa 51,9 na 48,3 poena, dok je u Francuskoj indeks četvrti mesec ispod 50 poena

Poslovna aktivnost u privatnom sektoru evrozone u aprilu je zabeležila pad, prema preliminarnoj proceni agencije S&P Global, što je izazvalo zabrinutost na finansijskim tržištima. Kompozitni indeks menadžera nabavke (PMI) opao je sa 50,7 poena u martu na 48,6 poena u aprilu, što predstavlja najniži nivo u poslednjih 17 meseci i nalazi se ispod ključne granice od 50 poena koja odvaja ekspanziju od kontrakcije.

U Nemačkoj je ukupna vrednost PMI indeksa pala sa martovskih 51,9 poena na 48,3 poena, što je najniži rezultat u poslednjih 16 meseci. Dok je industrijska aktivnost ostala stabilna, sektor usluga zabeležio je značajan pad. Francuska je zabeležila još lošije rezultate, gde je kompozitni indeks četvrti mesec zaredom ostao ispod 50 poena, a aprilska vrednost iznosi 47,6 poena, što je najniži nivo u proteklih 14 meseci.

Analitičari navode da je glavni uzrok ovakvog rezultata izraženo slabljenje sektora usluga, uz dodatni uticaj rata na Bliskom istoku i rastućih troškova inputa. Ekonomista Kris Vilijamson upozorio je da se evrozona suočava sa “produbljivanjem ekonomskih problema” zbog geopolitičkih tenzija, rasta cena energije i poremećaja u snabdevanju, što dodatno podstiče inflaciju iznad cilja Evropske centralne banke od dva odsto.

Prema oceni agencije S&P Global, troškovi inputa i prodajne cene naglo rastu, ne samo zbog skuplje energije, već i zbog šireg povećanja cena sirovina i neravnoteže između ponude i tražnje. Vilijamson je ocenio da je, izuzev perioda pandemije, ovo najveći rast troškovnih pritisaka od 2000. godine.

U privatnom sektoru Nemačke zabeležena je kontrakcija po prvi put u gotovo godinu dana, pri čemu je PMI indeks pao sa 51,9 na 48,3 poena, što je znatno ispod tržišnih očekivanja. U sektoru usluga aktivnost je opala najviše od kraja 2022. godine, dok je rast prerađivačke industrije dodatno usporen. U Francuskoj se kompozitni indeks zadržao ispod 50 poena već četvrti mesec, sa aprilske vrednosti od 47,6 poena.

Rast cena energije, posledica geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, dodatno opterećuje privredu evrozone i doprinosi pritiscima na inflaciju. Kompozitni PMI indeks, kao ključni pokazatelj privredne aktivnosti, ukazuje da su izazovi pred evrozonom i dalje izraženi, posebno u uslužnom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Nestlé ostvario organski rast od 3,5 odsto, prihod 21,3 milijarde franaka u Q1 2026

E-trgovina čini 21,5 odsto prodaje, dvocifren rast na srpskom tržištu i snažan doprinos iz segmenta kafe

Published

on

By

E-trgovina čini 21,5 odsto prodaje, dvocifren rast na srpskom tržištu i snažan doprinos iz segmenta kafe

Nestlé, globalna kompanija iz sektora hrane i pića, zabeležila je organski rast od 3,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uz realni unutrašnji rast (RIG) od 1,2 odsto i rast cena od 2,3 odsto, pokazuje najnoviji finansijski izveštaj. Ukupni prihodi Grupe iznosili su 21,3 milijarde švajcarskih franaka, što je pad od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pre svega zbog negativnog uticaja deviznih kurseva od 9,3 odsto.

Prema izveštaju, realni unutrašnji rast bio je pozitivan u svim geografskim zonama i skoro svim kategorijama proizvoda, osim u segmentu formule za odojčad, koji je imao negativan uticaj od oko 90 baznih poena na ukupni organski rast i RIG. Međutim, dostupnost proizvoda je kasnije normalizovana. Najveći doprinos rastu dali su segmenti kafe, hrane i grickalica, pri čemu je kafa imala organski rast od 9,3 odsto. Tržišta u razvoju ostvarila su snažan učinak, dok su Evropa i Sjedinjene Američke Države zadržale stabilnost uprkos izazovima na tržištu.

Maloprodajni kanal je zabeležio rast od 3,5 odsto, out-of-home prodaja 3,9 odsto, dok je e-trgovina ostvarila rast od 15,4 odsto i sada učestvuje sa 21,5 odsto u ukupnoj prodaji Grupe. U evrozoni je ostvaren organski rast od 3,9 odsto, RIG od 1,1 odsto i rast cena od 2,8 odsto, a posebno su se izdvojile kategorije kafe i hrane za kućne ljubimce.

Na srpskom tržištu Nestlé je zabeležio dvocifren rast u prvom kvartalu 2026. godine, uz doprinos gotovo svih kategorija, naročito kafe, konditorskih proizvoda i hrane za kućne ljubimce. Generalna direktorka Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, Marjana Davidović, istakla je: „U godinu smo ušli sa jasnim planom i dobrim rezultatima, što je omogućilo snažan početak. Inovacije su imale važnu ulogu u rastu, uključujući proizvode kao što su C Air Fryer i KitKat Formula 1, koji su naišli na dobar odziv potrošača i tržišta.“

Kompanija je nastavila i sa društveno odgovornim aktivnostima u Srbiji, uključujući kampanju ‘Zajedno pčelama na dar’, sadnju medonosnog drveća, postavljanje hotela za oprašivače u poljoprivrednim školama i donaciju oko 20 tona proizvoda ugroženim grupama. Crveni krst Vojvodine dodelio je priznanje Nestléu za dugogodišnju saradnju, dok program ‘Zdravo rastimo’ ove godine obeležava 15 godina, sa više od 350.000 dece u Srbiji.

Na nivou grupe, izvršni direktor Philipp Navratil istakao je: „Rezultati potvrđuju ispravnost strategije kompanije. Rast je posebno vidljiv u kategorijama kafe, hrane i grickalica, a tržišta u razvoju daju značajan doprinos ukupnim rezultatima, dok Evropa i SAD pokazuju stabilnost.“ Kompanija je zadržala prognozu za organski rast u rasponu od 3 do 4 odsto za celu 2026. godinu, uz očekivanje da slobodan novčani tok premaši 9 milijardi švajcarskih franaka.

Pročitaj još

Domaće

Schneider Electric: troškovi neefikasnosti u industriji rastu na 29,14 odsto do 2030. godine

Samo 13 odsto proizvođača ima potpuno integrisanu AI, dok 37 odsto očekuje centralnu ulogu AI do 2030.

Published

on

By

Samo 13 odsto proizvođača ima potpuno integrisanu AI, dok 37 odsto očekuje centralnu ulogu AI do 2030.

Kompanija Schneider Electric objavila je rezultate globalnog istraživanja prema kojem troškovi neefikasnosti u sektoru robe široke potrošnje mogu porasti sa 20,3 na 29,14 odsto ukupnih troškova gotovog proizvoda do 2030. godine. Studija je obuhvatila 1453 rukovodioca širom sveta i ukazuje na zabrinjavajući rast gubitaka uzrokovanih zastojima, kvarovima i problemima sa kvalitetom, dok istovremeno samo 13 odsto kompanija navodi da je veštačka inteligencija (AI) potpuno integrisana u ključne procese.

Prema istraživanju, čak 15,2 odsto prosečnog prihoda gubi se zbog prekida u radu, ponovnog rada ili neoptimalnog korišćenja kapaciteta. Očekuje se da će troškovi povezani sa neefikasnošću dostići 21,37 odsto naredne godine, a zatim čak 29,14 odsto do 2030. godine. Iako 37 odsto ispitanika smatra da će AI imati centralnu ulogu u poslovanju do kraja decenije, trenutna primena zaostaje za ambicijama industrije.

Analiza pokazuje da trećina rukovodilaca procenjuje povraćaj investicija (ROI) u AI između 50 i 74 odsto do kraja decenije, dok skoro osam odsto očekuje ROI viši od 100 odsto, odnosno isplativost ulaganja za manje od godinu dana. Međutim, 70 odsto ispitanika navodi da trenutni povrat od AI iznosi manje od 20 odsto, a gotovo trećina beleži povrat od svega 5 odsto ili manje.

„Proizvođači predviđaju utrostručenje primene veštačke inteligencije do 2030. godine, uz značajan rast očekivanog povrata investicija, na nivoe kakve danas ostvaruju samo najnaprednije fabrike. Ovaj jaz između očekivanja i realnosti najjači je signal hitnosti koji smo videli poslednjih godina“, izjavio je Neil Smith, predsednik sektora za robu široke potrošnje u Schneider Electricu. On dodaje da je za pravi efekat AI neophodno povezivanje podataka iz proizvodnje, savremena automatizacija i integracija u jedinstven proces donošenja odluka.

Glavne prepreke za širu primenu AI nisu tehnološke, već strukturne: nedostatak stručnjaka za AI i analizu podataka, zastarela infrastruktura, manjak kvalitetnih podataka i otpor zaposlenih prema promenama. „Da bi se ostvario transformativni povrat od industrijske AI u naredne četiri godine, neophodan je kvalitativni iskorak u saradnji, transparentnosti i primeni zajedničkih standarda. Deljenje najboljih praksi i sektorskog znanja biće ključno za sledeću fazu digitalne transformacije“, poručila je Cecile Vercellino, potpredsednica za usluge u oblasti industrijske automatizacije u Schneider Electricu.

U saradnji sa kompanijom AVEVA, Schneider Electric je objavio dokument sa smernicama za primenu AI u prehrambenoj industriji, proizvodnji pića, farmaceutici i biotehnologiji, fokusiran na razvoj autonomnih operacija i korišćenje industrijskih podataka. Zaključak istraživanja je da će kompanije morati da reše strukturne izazove kako bi industrijska AI zaista unapredila konkurentnost i poslovanje.

Pročitaj još

U Trendu