Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije prva na svetu po rodnoj ravnopravnosti, 57 odsto žena na rukovodećim pozicijama

NBS zauzela prvo mesto među 178 centralnih banaka prema Gender Balance Indexu, dok žene čine 57 odsto ključnih rukovodilaca

Published

on

pexels-photo-1181438

NBS zauzela prvo mesto među 178 centralnih banaka prema Gender Balance Indexu, dok žene čine 57 odsto ključnih rukovodilaca

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je prema najnovijem indeksu rodne ravnopravnosti (Gender Balance Index) zvaničnog foruma monetarnih i finansijskih institucija (OMFIF), zauzela prvo mesto među 178 centralnih banaka širom sveta. Ovaj rezultat predstavlja napredak u odnosu na prethodnu godinu, kada je NBS bila na desetoj poziciji, i potvrđuje posvećenost Srbije unapređenju položaja žena na najvišim funkcijama u finansijskom sektoru.

Na čelu NBS-a već 14 godina nalazi se guverner Jorgovanka Tabaković, čiji je mandat drugi po dužini u istoriji ove institucije, odmah posle Đorđa Vajferta. Na pozicijama viceguvernera su još dve žene, Ana Ivković i Dragana Stanić, čime je Srbija postavila globalni standard u zastupljenosti žena na najvišim rukovodećim funkcijama centralne banke.

Tabaković je izjavila da je uspeh žena u NBS prirodni ishod sistema koji vrednuje isključivo znanje i postignuća. “U NBS uspeh žena je prirodni ishod sistema u kojem su one pokazale vrhunsku efikasnost, što pokazuju i brojke, jer se više od 57 odsto žena nalazi na ključnim rukovodećim pozicijama. Ponosna sam što smo izgradili instituciju sa istinskom jednakošću, koja nudi jednaka prava i poštovanje, omogućavajući svima da rastu zajedno s NBS”, istakla je Tabaković.

Ona je dodala da velika zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u NBS-u nije samo statistički podatak, već suštinsko opredeljenje koje doprinosi stabilnosti i kvalitetu donošenja odluka u centralnoj banci.

Prema globalnim istraživanjima, udeo žena na najvišim funkcijama u svetskom bankarskom i finansijskom sektoru dostigao je rekordnih 19 odsto, dok je na širim rukovodećim funkcijama taj broj porastao na 33 odsto. Iako globalni proseci i dalje ukazuju na značajan jaz između polova, primer Srbije i NBS-a pokazuje kako institucije mogu brže i efikasnije dostići punu rodnu ravnopravnost.

NBS je najavila da će nastaviti da podržava razvoj liderskih veština i pruža jednake šanse na svim nivoima odlučivanja, učvršćujući svoju poziciju lidera u oblasti rodne ravnopravnosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Prosečna plata u Srbiji dostigla 116.127 dinara u februaru, rast neto zarada 12,2 odsto

Bruto zarada iznosila 160.067 dinara, medijalna plata 91.399 dinara, realni rast neto zarada 9,5 odsto

Published

on

By

Bruto zarada iznosila 160.067 dinara, medijalna plata 91.399 dinara, realni rast neto zarada 9,5 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto zarada u Srbiji za februar 2026. godine iznosila je 160.067 dinara, dok je prosečna neto plata, odnosno zarada bez poreza i doprinosa, bila 116.127 dinara. Ovi podaci ukazuju na nastavak rasta zarada u zemlji, a statistika pokazuje da je medijalna neto plata u istom mesecu iznosila 91.399 dinara, što znači da je polovina zaposlenih ostvarila zaradu do ovog iznosa.

U periodu januar–februar 2026. godine, bruto zarade su u odnosu na isti period prošle godine porasle nominalno za 11 odsto, dok je realni rast iznosio 8,3 odsto. Kada je reč o prosečnoj neto zaradi, zabeležen je nominalni rast od 11,2 odsto i realni rast od 8,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Upoređujući februar 2026. sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada bila je nominalno veća za 12 odsto, odnosno realno za 9,3 odsto, dok je prosečna neto plata nominalno porasla za 12,2 odsto, a realno za 9,5 odsto. Ovakav trend rasta zarada pokazuje pozitivan pomak u standardu zaposlenih, dok medijalna zarada osvetljava raspodelu primanja unutar radne snage.

Prema saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, ovi pokazatelji predstavljaju zvanične podatke o zaradama za februar 2026. godine.

Pročitaj još

Domaće

Italijanski javni dug raste na 138,6% BDP-a, Grčka smanjuje na 137%

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Published

on

By

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Italijanski javni dug mogao bi u 2025. godini da dostigne 138,6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci iz budžetskog plana Ministarstva finansija Italije. Prema izveštaju, dug Italije ove godine iznosi 137,1% BDP-a, dok se očekuje rast naredne godine. Istovremeno, Grčka planira da ove godine smanji svoj dug na oko 137% BDP-a, što je značajan pad u odnosu na 145% iz 2025. godine.

Grčka je nakon finansijske krize iz 2008. godine dobila tri paketa međunarodne finansijske pomoći ukupne vrednosti 280 milijardi evra između 2010. i 2015. godine. U zamenu, bila je prinuđena da sprovede stroge mere štednje, što je dovelo do dugotrajne recesije i visoke nezaposlenosti. Pandemija korona virusa privremeno je povećala dug, ali od 2020. Grčka beleži jedan od najbržih padova odnosa duga i BDP-a u Evropi, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i višem rastu BDP-a u odnosu na prosek evrozone. Ove godine Grčka planira prevremenu otplatu 7 milijardi evra kredita iz programa pomoći.

Italija, s druge strane, prošle godine je zabeležila budžetski deficit od 3,1% BDP-a, a za ovu godinu očekuje se deficit od 2,8% BDP-a, iako nadležni upozoravaju da bi on mogao biti i veći. Italijanske vlasti kao ključne izazove navode sukob u Iranu i rast cena energenata, dok ekonomija već duže vreme stagnira. Niska produktivnost i pad domaće potrošnje dodatno otežavaju situaciju, a visoki troškovi kamata ograničavaju ulaganja u razvoj i istraživanja, zbog čega Italija sve teže prati konkurentnije zemlje.

Prema ekonomskim analizama, razlika u javnim dugovima Italije i Grčke ukazuje na promene u evropskoj ekonomskoj dinamici, pri čemu Grčka beleži napredak u fiskalnoj konsolidaciji, dok Italija suočava sa izazovima održivog javnog finansiranja.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije produžila umanjenje akciza na gorivo za 25 odsto do 8. maja

Akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, za dizel 55,53 dinara; uredba važi još dve nedelje

Published

on

By

Akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, za dizel 55,53 dinara; uredba važi još dve nedelje

Vlada Republike Srbije donela je odluku o produženju Uredbe kojom se akcize na gorivo smanjuju za 25 odsto, a ova mera biće na snazi do 8. maja. Prema objavi u Službenom glasniku, iznosi akciza na derivate nafte ostaju umanjeni, pa akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, dok za dizel iznosi 55,53 dinara po litru.

Odluka o produženju doneta je kako bi se olakšala situacija na tržištu goriva, a mera će važiti još dve nedelje od dana objave. Vlada je ranije donela identičnu uredbu, a sada je potvrđeno produženje sa istim procentom umanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto.

Nove iznose akciza potvrdila je Vlada Republike Srbije kroz zvanično saopštenje, a uredba je objavljena u Službenom glasniku. Ova mera, prema zvaničnim informacijama, ima za cilj stabilizaciju cena goriva na domaćem tržištu do 8. maja.

Pročitaj još

U Trendu