Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije procenjuje inflaciju od 3,3 odsto i devizne rezerve od 28,5 milijardi evra

Rast BDP-a u 2024. godini očekuje se na dva odsto, dok kreditna aktivnost privrede beleži povećanje od 12 odsto u prvom kvartalu

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Stevepb

Rast BDP-a u 2024. godini očekuje se na dva odsto, dok kreditna aktivnost privrede beleži povećanje od 12 odsto u prvom kvartalu

Na konferenciji „Rizici novog doba i održivost: Hod po tankom ledu“, održanoj 4. juna u Beogradu u organizaciji BeRiskProtected platforme, istaknuto je da Srbija u 2024. godini očekuje inflaciju od 3,3 odsto, dok je projekcija za narednu godinu 4,4 odsto. Prema izveštaju Narodne banke Srbije, rast bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu procenjuje se na dva odsto, a sledeće godine na 4,5 odsto. Viceguverner NBS Željko Jović naglasio je da klimatske promene, ekstremne temperature i vremenske nepogode postaju sve značajniji faktor za inflaciju, utičući direktno na poljoprivrednu proizvodnju i cene hrane.

Željko Jović je na otvaranju konferencije izjavio da NBS raspolaže deviznim rezervama od 28,5 milijardi evra, ističući značaj izgradnje otpornosti na rizike kroz formiranje rezervi, testiranje otpornosti i razvoj svesti o rizicima. On je upozorio da digitalizacija nosi prilike, ali i pretnje kroz sajber napade, zloupotrebu podataka i izazove povezane sa veštačkom inteligencijom. „Rizici se ne smanjuju, već menjaju oblik. Šokovi ispituju otpornost sistema, a digitalizacija ih ubrzava“, naveo je Jović.

U Adria regionu, prema rečima Nemanje Petrovića, Co-CEO kompanije Marsh Srbija, najveći rizici za poslovne lidere su ekonomsko usporavanje, inflacija, nedostatak talenata, dezinformacije i zaduživanje. Petrović je izneo da dvostruko više ljudi želi da pohađa treninge i razvija se na poslu u odnosu na 2021. godinu, ali samo 27 odsto zaposlenih smatra da su njihove veštine iskorišćene, što dovodi do „tihog neangažovanja“. Takođe, 75 odsto zaposlenih veruje da bi više vremena sa liderima poboljšalo radno iskustvo, dok svaki četvrti zaposleni ne bi želeo AI menadžera.

Podaci iz istraživanja Marsh zajednice pokazuju da 97 odsto rukovodilaca vidi veštačku inteligenciju kao stratešku priliku, ali samo 35 odsto smatra da njihova kompanija ima jasnu AI strategiju, dok je kod zaposlenih taj procenat svega pet odsto. Gen Z koristi tri puta više AI alata od generacije Boomera, a 55 odsto pripadnika ove generacije donelo je investicione odluke zahvaljujući društvenim mrežama.

Na panelu o finansijskim rizicima istaknuto je da kreditna aktivnost privrede beleži rast od 12 odsto u prvom kvartalu, dok su kompanijama dostupni finansijski instrumenti poput derivata i opcija za zaštitu od promena kursa, kamatnih stopa i cena sirovina. Učesnici konferencije bavili su se i rizicima koje uzrokuju ekstremni vremenski događaji, uticajem globalnih rizika na lance snabdevanja, rizicima povezanim sa proizvodima i hranom, ESG principima, sajber i AI rizicima, reputacionim rizicima i pitanjima menadžerskog stresa i mentalnog zdravlja zaposlenih.

Na skupu su učestvovali predstavnici Narodne banke Srbije, Marsh Srbija, Milenijum osiguranja, Udruženja banaka Srbije, Eclectica Capital, UniCredit banke, Generali osiguranja, WWF Adria, Deloitte Central Europe, NALED-a, Wiener Stӓdtische osiguranja, Karanović & Partners, UNDP, Perutnina Ptuj, Međunarodne organizacije rada, DDOR osiguranja, A1, Helvetas Srbija/ACT projekta, Egzakta, ERSTE banke Srbija, Comtrade System Integration, Brrm, Milić Legal , Triglav osiguranja, ODM Collections, AikBank, Strawberry Energy, HR Xcel, kao i stručnjaci iz oblasti klimatologije i komunikacija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Angola poziva srpske firme na ulaganja, 5 miliona hektara obradive zemlje ponuđeno investitorima

Na okruglom stolu učestvovalo 110 predstavnika kompanija iz Srbije i Angole, potpisani sporazumi o izbegavanju dvostrukog oporezivanja

Published

on

By

Na okruglom stolu učestvovalo 110 predstavnika kompanija iz Srbije i Angole, potpisani sporazumi o izbegavanju dvostrukog oporezivanja

Predsednik Angole Žoao Manuel Gonsalveš Lorens pozvao je danas poslovnu zajednicu Srbije da istraži mogućnosti ulaganja na tržištu Angole, ističući sektore poljoprivrede, govedarstva, mehanizacije, farmaceutske i automobilske industrije, turizma i digitalne ekonomije kao ključne oblasti za srpske investitore. Na okruglom stolu „Srbija i Angola: Od uspešnih projekata do novih partnerstava – 50 godina prijateljstva i saradnje“, održanom u Palati Srbija, predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež naglasio je da je na sastanku prisutno 110 predstavnika kompanija iz obe zemlje, što potvrđuje intenzivan interes za ekonomsko povezivanje.

Lorens je istakao da su politički odnosi dve države izgrađeni na saradnji još iz perioda Jugoslavije, ali da je vreme da se „dobre političke odnose nadogradimo još boljim ekonomskim“. On je naglasio da Angola, kao mlada nacija, ima značajne turističke potencijale i 5 miliona hektara obradive površine, što može biti atraktivno za investitore iz Srbije. „Mi smo omogućili sigurno poslovno okruženje povoljno za strana ulaganja kroz Nacionalni razvojni plan i niz ekonomskih reformi u kojima privatni sektor ima centralnu ulogu u inovacijama i zapošljavanju“, rekao je Lorens. Takođe je naglasio ulaganja u infrastrukturu, električnu energiju, vodosnabdevanje i telekomunikacije, kao i razvoj visoko kvalitetne socijalne infrastrukture.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ekonomski odnosi treba da prate političke i da su danas potpisani važni sporazumi, posebno oni koji se odnose na izbegavanje dvostrukog oporezivanja i podsticaj subvencija za ulaganja između Srbije i Angole. „Nismo dovoljno zadovoljni našom ekonomskom saradnjom, verujemo da možemo mnogo toga da promenimo. Postoje investicije srpskih kompanija u Angoli, a verujemo da će ih biti mnogo više“, izjavio je Vučić. On je naglasio da bi Angola, sa 5 miliona hektara obradive površine, mogla da postane „neka vrsta Brazila za celu Afriku“ i da stručnjaci i instituti iz Srbije mogu značajno doprineti razvoju te zemlje.

Vučić je dodao da je potpisivanje sporazuma sa različitim ministarstvima, Razvojnom agencijom i javnim i privatnim preduzećima osnova za unapređenje saradnje, dok je predsednik Lorens iskoristio priliku da ponovo pozove srpske kompanije da prepoznaju nove poslovne šanse na angolskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Kompanije u Srbiji povećavaju ulaganja u sajber bezbednost za 250 odsto zbog rasta AI napada

Broj AI napada porastao 89 odsto, prosečno vreme bočnog kretanja napadača smanjeno na 27 sekundi

Published

on

By

Broj AI napada porastao 89 odsto, prosečno vreme bočnog kretanja napadača smanjeno na 27 sekundi

Kompanije i institucije u Srbiji planiraju da ove godine povećaju ulaganja u sajber bezbednost za 250 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, pokazuju najnoviji podaci iz industrije. Odluka dolazi kao odgovor na dramatičan rast sajber napada vođenih veštačkom inteligencijom, čiji je broj, prema CrowdStrike Global Threat Report 2026, skočio za 89 odsto u odnosu na prošlu godinu. Najbrže zabeleženo vreme od inicijalnog upada do bočnog kretanja kroz mrežu palo je na svega 27 sekundi, što dodatno komplikuje zaštitu poslovnih sistema.

Podaci bezbednosno-operativnog centra kompanije PULSEC pokazuju da je u proteklih pet godina broj bezbednosnih incidenata značajno porastao. Stručnjaci ističu da savremeni napadi koriste veštačku inteligenciju i automatizovane alate za brzo izviđanje meta, kreiranje uverljivih fišing kampanja i lakše probijanje zaštite. „U poslednjih godinu dana beležimo značajan porast AI-generisanih fišing i socijalni inženjering napada. Najveći bezbednosni izazovi jesu upravo veštačka inteligencija, ransomware-as-a-service platforme i potpuna automatizacija napada. Sve to stavlja ogroman pritisak na odbranu, koja danas mora biti znatno brža, pametnija i automatizovanija nego ranije“, navode iz PULSEC-a.

Globalni trendovi pokazuju da mala i srednja preduzeća, koja čine oko 50 posto svih meta sajber napada u svetu, najčešće imaju ograničene IT resurse i niži nivo zaštite. Statistike PULSEC-a pokazuju da je između 57 i 83 odsto velikih korporacija bilo meta sajber napada, dok taj procenat kod organizacija sa više od 25 zaposlenih iznosi oko 34 odsto, a za organizacije sa manje od 25 zaposlenih 27 odsto. Niže brojke kod manjih kompanija ne znače nužno i manji rizik, već često slabije mogućnosti za detekciju i prijavljivanje incidenata.

Analiza navodi da je, pre dve godine, prosečno vreme skrivanja napadača u sistemu pre pokretanja ransomware napada iznosilo 70 dana, dok danas, zahvaljujući automatizaciji putem veštačke inteligencije, to vreme iznosi svega četiri do pet dana. U slučajevima kada se napadač koristi ukradenom lozinkom i prijavljuje kao legitiman zaposleni, prosečno prođe 292 dana pre nego što neko primeti neovlašćene aktivnosti. „Klasičan antivirus to jednostavno ne može da vidi. On je projektovan da prepozna poznate viruse, a ne nekoga ko je već unutar mreže i ponaša se kao zaposleni. Tu počinje naš posao: da non-stop posmatramo šta se zaista dešava u mreži klijenta i prepoznamo obrasce ponašanja koji ne deluju normalno, pre nego što bude kasno“, ističu iz PULSEC-a.

Stručnjaci preporučuju sveobuhvatan pristup zaštiti, što podrazumeva neprekidan bezbednosni nadzor 24/7, primenu Zero Trust principa, detekciju anomalija u realnom vremenu i precizne procese reagovanja na incidente. Ovakav pristup postaje standard kako bi se smanjio rizik od sofisticiranih sajber pretnji koje sve češće koriste veštačku inteligenciju i automatizaciju.

Pročitaj još

Domaće

Smart kolektiv ulaže 165.000 evra u šest regionalnih centara za socijalno preduzetništvo

Javni poziv otvoren do 22. jula za organizacije iz Srbije, centri će pružati obuke, mentorstvo i povezivanje na lokalnom nivou

Published

on

By

Javni poziv otvoren do 22. jula za organizacije iz Srbije, centri će pružati obuke, mentorstvo i povezivanje na lokalnom nivou

Organizacija Smart kolektiv raspisala je javni poziv za uspostavljanje šest regionalnih resurs centara za razvoj socijalnog preduzetništva, sa ukupnim budžetom od 165.000 evra. Konkurs je otvoren do 22. jula 2026. godine, a pravo prijave imaju neprofitne organizacije iz Srbije koje su registrovane pre 15. jula 2022. godine, sa najmanje jednim zaposlenim i iskustvom u sprovođenju projekata, obuka ili programa podrške organizacijama i preduzetništvu.

Odabrane organizacije će razvijati resurs centre u svojim lokalnim zajednicama, s ciljem da pruže podršku socijalnim preduzećima i organizacijama koje žele da razvijaju modele socijalnog preduzetništva, navodi se u zvaničnom saopštenju Smart kolektiva. Centri će funkcionisati kao lokalna mesta za obuke, mentorstvo, informisanje i umrežavanje sa kompanijama, institucijama i drugim partnerima, sa fokusom na jačanje održivih poslovnih modela koji doprinose rešavanju društvenih problema i razvoju lokalnih zajednica.

Pored finansijske podrške, izabrane organizacije dobiće i stručnu i mentorsku pomoć za razvoj i vođenje resurs centara. Poseban akcenat stavljen je na jačanje saradnje između civilnog, javnog i privatnog sektora, kao i na unapređenje lokalnih politika u oblasti socijalnog preduzetništva.

Konkurs nije otvoren za organizacije iz Beogradskog, Južnobačkog i Rasinskog okruga, jer su ta područja već obuhvaćena radom partnerskih organizacija na projektu. Za zainteresovane organizacije biće organizovana onlajn info sesija 17. juna, dok se pitanja u vezi sa konkursom mogu slati do 1. jula. Rok za podnošenje prijava je 22. jul do 16 časova.

Detaljne informacije o uslovima prijave i konkursnoj dokumentaciji dostupne su na sajtu Smart kolektiva. Javni poziv se realizuje u okviru projekta “Održive zajednice: Jačanje socijalnih preduzeća za lokalni razvoj”, koji Smart kolektiv sprovodi u partnerstvu sa Udruženjem građana za podršku evropskim integracijama “Evrokontakt” iz Kruševca i Kolping društvom Srbije, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Pročitaj još

U Trendu