Connect with us

Domaće

Morgan Stanley otvara AI agentima pristup platformama sa bilion dolara u akcijama

Američka banka omogućava eksternim AI agentima pristup ShareWorks i Equity Edge, cilj je automatizacija za 3.400 klijenata do 2027.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / 51581

Američka banka omogućava eksternim AI agentima pristup ShareWorks i Equity Edge, cilj je automatizacija za 3.400 klijenata do 2027.

Američka investiciona banka Morgan Stanley najavila je da će eksternim agentima veštačke inteligencije omogućiti direktan pristup svojim poslovnim platformama za upravljanje akcijama zaposlenih, ShareWorks i Equity Edge. Ova promena obuhvatiće autonomne AI sisteme korporativnih klijenata, koji će tako automatski prikupljati podatke, obrađivati zahteve i obavljati administrativne poslove, što je do sada zahtevalo ljudsku intervenciju i korišćenje klasičnih aplikacija, prenose ekonomske analize.

Platforma Morgan Stanley-ja trenutno upravlja akcijama zaposlenih u vrednosti od preko bilion dolara (oko 108.000 milijardi dinara) za velike kompanije. Početak primene predviđen je za ograničen broj korisnika, a do kraja 2027. godine planiran je pristup za svih 3.400 klijenata banke.

Ova inovacija omogućava AI agentima korporacija da automatski povlače podatke, analiziraju portfolije, obavljaju rebalansiranje, planiranje poreza i kompenzacija zaposlenih, bez potrebe za ručnim unosom ili izveštavanjem. Iz banke smatraju da će veštačka inteligencija pomoći firmama da lakše upravljaju sve složenijim programima nagrađivanja zaposlenih, bez potrebe za dodatnim administrativnim osobljem.

Odluka Morgan Stanley-ja predstavlja jedan od prvih slučajeva da velika američka banka dozvoljava spoljnim AI agentima direktan pristup svojim poslovnim platformama. Stručnjaci ocenjuju da bi ovaj korak mogao označiti novu fazu u finansijskoj industriji, u kojoj će veliki broj rutinskih zadataka biti prepušten autonomnim AI agentima umesto zaposlenih, što bi dodatno ubrzalo digitalizaciju menadžmenta imovine i korporativnih finansija.

Velike korporacije, naročito tehnološke, moći će zahvaljujući ovom rešenju da potpuno automatizuju upravljanje opcijama, RSU-ovima i kompenzacijom zaposlenih, čime se otvara mogućnost za rad brže, jeftinije i 24/7. Time se otvara i značajno tržište za razvoj specijalizovanih AI agenata u sektoru finansija.

Međutim, ostaje otvoreno pitanje odgovornosti u slučaju greške AI sistema, pa će regulativa i usklađenost sa propisima (SEC, zaštita privatnosti podataka) biti ključne teme za ceo finansijski sektor, navode analitičari.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Yettel i Yettel Bank ukidaju naknade za milion i po korisnika, građanima ostaje 250 miliona evra

Ukidanjem troškova održavanja računa moguće uštede više od 90 miliona evra godišnje za građane Srbije

Published

on

By

Ukidanjem troškova održavanja računa moguće uštede više od 90 miliona evra godišnje za građane Srbije

Kompanija Yettel i Yettel Bank omogućile su besplatno svakodnevno bankarstvo za milion i po građana Srbije, saopšteno je 4. juna 2026. godine. Ova ponuda omogućava Yettel postpejd korisnicima otvaranje i korišćenje Bank MAX tekućeg računa bez troškova održavanja i dodatnih naknada, što građanima u Srbiji godišnje donosi uštedu od više od 250 miliona evra.

Za sve Yettel postpejd korisnike, održavanje tekućeg računa u Yettel Bank sada je besplatno, kao i svakodnevne bankarske transakcije poput plaćanja u zemlji, podizanja gotovine na bilo kom bankomatu u Srbiji, prenosa novca i plaćanja računa. Procene pokazuju da bi samo ukidanjem mesečnih troškova održavanja računa građani Srbije mogli da uštede više od 90 miliona evra godišnje.

Generalni direktor kompanije Yettel, Majk Mišel, izjavio je: „Godinama menjamo način na koji ljudi koriste digitalne usluge. Sada pravimo još jedan veliki korak napred – omogućavamo besplatno bankarstvo za milion i po ljudi u Srbiji. Čvrsto verujemo u sinergiju i ekosistem koji gradimo između Yettela i Yettel Banke.“

Predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank, Aleksandar Bogdanović, dodao je: „Kada razmišljate kao pojedinac bankarske naknade možda ne deluju mnogo, ali kada ih saberete na nivou cele zemlje, govorimo o stotinama miliona evra koje građani daju bankama. Mi mislimo da to nije fer, da taj novac treba da ostane ljudima – da se potroši na dečije ekskurzije, odlazak kod frizera ili vikend putovanje. Zato smo odlučili da za milion i po ljudi u Srbiji svakodnevno bankarstvo učinimo besplatnim i direktno utičemo na poboljšanje njihovog života.“

Procene ukazuju da ukupni iznos novca koji građani mogu da sačuvaju kada se uračunaju sve bankarske naknade, uključujući podizanje gotovine na drugim bankomatima, dodatne troškove plaćanja ili korišćenja kartice u inostranstvu, iznosi više od 250 miliona evra godišnje. Ovo je iznos koji bi, umesto da bude potrošen na bankarske naknade, mogao da ostane u kućnom budžetu i doprinese domaćoj ekonomiji.

Besplatno bankarstvo je dostupno svim Yettel postpejd korisnicima koji ispunjavaju kriterijume u maju 2026. godine, a procena sačuvanog godišnjeg iznosa izvedena je na osnovu visine prosečne mesečne naknade za održavanje tekućeg računa, pomnožene sa 12 meseci i brojem korisnika.

Pročitaj još

Domaće

Srbija poziva američke kompanije za učešće u investiciji od 2,63 milijarde evra u RHE Đerdap 3

Projekat kapaciteta 2.400 MW planiran za završetak do 2038. godine na Dunavu, otvoren javni poziv do 25. juna

Published

on

By

Projekat kapaciteta 2.400 MW planiran za završetak do 2038. godine na Dunavu, otvoren javni poziv do 25. juna

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za učešće u izgradnji reverzibilne hidroelektrane (RHE) Đerdap 3, čime je pokrenuta selekcija globalnih inženjerskih i finansijskih kompanija za ovaj strateški energetski projekat. Zainteresovane kompanije mogu do 25. juna dostaviti svoja pisma o namerama Ministarstvu rudarstva i energetike, a izabrani partneri će učestvovati u izradi tehničke dokumentacije, obezbeđivanju finansiranja i izgradnji postrojenja.

RHE Đerdap 3 planirana je kao hibridno pumpno-akumulaciono postrojenje na 1007. kilometru Dunava, na teritoriji opštine Golubac. Predviđa se korišćenje viškova električne energije za pumpanje vode u rezervoare „Pesača“ i „Brodica“, dok bi u periodima vršnog opterećenja voda bila puštana kroz elektranu nazad u reku radi proizvodnje struje. Projektovani kapacitet iznosi 2.400 MW, sa mogućnošću dodatnih 400 MW iz obnovljivih izvora, a procenjena vrednost investicije iznosi 2,63 milijarde evra. Planirani rok za završetak izgradnje je 2038. godina.

Pripreme za uključivanje američkih kompanija traju od 2021. godine, a ključni koraci su načinjeni 2022, kada je kompanija Bechtel započela izradu tehničkih studija. U Vašingtonu je 2024. potpisan međudržavni energetski sporazum, koji je stupio na snagu u martu 2025. godine i omogućio pokretanje zvaničnog poziva za američke kompanije.

Iako je projekat označen kao prioritetan, suočava se sa izazovima zbog zahteva rumunske strane da se ne ugrozi rad zajedničkih elektrana Đerdap 1 i Đerdap 2. U toku su bilateralni razgovori i procene hidrološkog uticaja na Dunav. Takođe, ekološke organizacije upozoravaju na mogući negativan uticaj radova u Nacionalnom parku Đerdap na biodiverzitet.

Zbog kompleksnosti pregovora i visoke cene, Vlada Srbije je paralelno kao prioritet pokrenula izgradnju RHE Bistrica kapaciteta 680 MW, za koju je priprema dokumentacije pri kraju. Ipak, otvaranje međunarodnog javnog poziva preko Ambasade SAD potvrđuje da Srbija nastavlja sa realizacijom megaprojekta Đerdap 3.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije zadržava cenu narodnog hleba na 65 dinara, proizvodnja najmanje 30 odsto

Pekari moraju da proizvode najmanje 30 procenata hleba T-500, dok cena ostaje ograničena na 65 dinara po komadu

Published

on

By

Pekari moraju da proizvode najmanje 30 procenata hleba T-500, dok cena ostaje ograničena na 65 dinara po komadu

Vlada Srbije donela je Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna T-500, kojom se cena ovog proizvoda zadržava na 65 dinara po komadu, kao što je određeno 1. februara 2026. godine. Prema uredbi, pekari su obavezni da hleb ovog tipa čini najmanje 30 procenata njihove ukupne dnevne proizvodnje hleba svih vrsta.

Hleb „sava“, poznat i kao „narodni hleb“, trenutno je jedini prehrambeni proizvod kojem je cena ograničena uredbom, nakon što je 2. jula 2025. godine ukinuto ograničenje cena za druge osnovne životne namirnice, uključujući brašno, šećer, suncokretovo ulje, UHT mleko, svinjski but i piletinu.

Na sednici Vlade usvojena je i odluka o listi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i proizvoda od naročitog značaja za snabdevanje tržišta. Lista precizira potrebu za podelom na kvarljive proizvode sa rokom trajanja do 30 dana, a obuhvata i kućnu hemiju, papirnu i kuhinjsku galanteriju, proizvode za ličnu higijenu i kozmetiku, kao i pelene. Takođe, na listi su i proizvodi važni za poljoprivrednu proizvodnju kao što su sredstva za ishranu i zaštitu bilja i oplemenjivači zemljišta.

Ovim merama Vlada Srbije nastoji da zaštiti životni standard stanovništva i osigura stabilnost snabdevanja osnovnim namirnicama na domaćem tržištu.

Pročitaj još

U Trendu