Connect with us

Domaće

MOL grupa povećala profit na 3,02 milijarde evra, EBITDA porasla 6 odsto

Operativni novčani tok dostigao 976,8 milijardi HUF, investicije u obnovljive izvore i širenje u regionu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Taylor hunt

Operativni novčani tok dostigao 976,8 milijardi HUF, investicije u obnovljive izvore i širenje u regionu

MOL grupa je u Integrisanom godišnjem izveštaju za 2025. godinu objavila rast ključnih finansijskih pokazatelja, navodeći da je čista EBITDA korigovana za efekat zamene troškova (CCS EBITDA) iznosila 1.185,8 milijardi forinti (HUF), odnosno oko 3,02 milijarde evra, što predstavlja rast od 6% u poređenju sa prethodnom godinom i premašuje planirane ciljeve. Operativni novčani tok kompanije porastao je za 19%, na 976,8 milijardi HUF, odnosno oko 2,49 milijardi evra, dok je odnos neto duga i EBITDA smanjen na 0,49x, što je znatno ispod ciljanog nivoa od 1,0x.

Investicioni troškovi MOL grupe u 2025. godini iznosili su oko 1,47 milijardi evra, što je blago smanjenje od jedan odsto u odnosu na 2024. godinu. Segment prerade i prodaje goriva (Downstream) ostvario je rast EBITDA od 10%, na 1,3 milijarde evra, zahvaljujući višim rafinerijskim maržama, dok je sektor potrošačkih usluga porastao za 20%, na 830 miliona evra. U sektoru vađenja nafte zabeležen je rezultat od 1,02 milijarde evra uz blagi pad, kao i u segmentu transporta, skladištenja i upravljanja prirodnim gasom (Gas Midstream), koji je iznosio 190 miliona evra, te uslugama cirkularne ekonomije (Circular Economy Services).

Kompanija je dodatno ojačala prisustvo u segmentu obnovljivih izvora kroz akviziciju solarnih kapaciteta od 304 MWp u Mađarskoj, čime je ukupni solarni kapacitet učetvorostručen. Paralelno, nastavljeni su projekti razvoja zelenog vodonika, uključujući postrojenje u Dunavskoj rafineriji kapaciteta 10 MW, kao i novi projekti u Hrvatskoj i Slovačkoj. Operativno, proizvodnja nafte i gasa porasla je na 94,7 hiljada barela naftnog ekvivalenta dnevno, iznad planiranih nivoa, uz rast u Mađarskoj, Kazahstanu i regionu Kurdistana (KRI). Maloprodajna mreža MOL grupe dostigla je 2.311 stanica, uz širenje koncepta “Freš korner” (Fresh Corner), dok su u toku projekti vezani za rafineriju u Rijeci i diverzifikaciju sirovina.

MOL grupa je navela da napreduje proces potencijalne akvizicije Naftne industrije Srbije (NIS), što bi dodatno ojačalo regionalno prisustvo kompanije. “Veliki deo temelja za ovu transakciju postavljen je 2025. godine, a njen uticaj bi mogao da oblikuje pravac razvoja MOL grupe u narednim godinama”, navodi se u izveštaju. Proces akvizicije traje bez konkretnih podataka u javnosti, dok se čeka dozvola američkog OFAC-a za ovu transakciju i rešavanje pitanja vlasništva, s obzirom na većinski udeo Gaspromnjefta u NIS-u.

Aktuelne političke promene u Mađarskoj, nakon što je opozicioni lider Piter Mađar pobedio na izborima, dovode se u vezu sa mogućim promenama u političkom okviru pregovora. “Nova mađarska vlada, za koju se očekuje da bude bliža EU, mogla bi da promeni politički okvir pregovora. To bi moglo da navede Kremlj da ponovo proceni spremnost za prodaju ili uslove pod kojima bi nastavila”, izjavio je Atila Holoda, direktor konsultantske firme Aurora Energy. On ističe da će na rusku odluku pre svega uticati pritisak sankcija, finansijski uslovi transakcije, regionalna tržišna razmatranja i širi strateški proračuni.

MOL grupa ističe da strateške investicije u obnovljive izvore energije, digitalizaciju i širenje poslovanja ostaju prioritet, dok će potencijalno preuzimanje NIS-a imati dugoročni uticaj na položaj kompanije u regionu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Pomorski sektor Crne Gore beleži najmanji promet među 26 evropskih zemalja

Crnogorske luke obradile su 2,5 miliona tona robe, čak 8,4 puta manje od Hrvatske i više od 200 puta manje od Holandije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pomorski sektor Crne Gore beleži najmanji promet među 26 evropskih zemalja – najmanji robni promet u lukama

Crnogorske luke obradile su 2,5 miliona tona robe, čak 8,4 puta manje od Hrvatske i više od 200 puta manje od Holandije

Crna Gora ima najmanji robni promet u lukama među 26 evropskih zemalja obuhvaćenih analizom Eurostata. Tokom 2024. godine, crnogorske luke obradile su ukupno 2,5 miliona tona robe. Ovaj podatak svrstava Crnu Goru na poslednje mesto u poređenju sa državama Evropske unije, kandidatima za članstvo i članicama EFTA, prema zvaničnim podacima.

Najmanji robni promet u lukama Crne Gore

Kroz luke Crne Gore prošlo je devet puta manje robe nego kroz luke susedne Hrvatske. Hrvatska je u istom periodu ostvarila promet od 21 milion tona, dok su Slovenija i Bugarska zabeležile 22, odnosno gotovo 30 miliona tona. Rumunija je dostigla gotovo 60 miliona tona robe. Čak i manje ostrvske ekonomije, poput Malte sa 4,5 miliona tona, Islanda sa 7,2 miliona i Kipra sa gotovo 9 miliona tona, zabeležile su veći promet od crnogorskih luka.

Evropski lideri i poređenja sa regionom

Na vrhu evropske lestvice nalazi se Holandija sa impozantnih 538 miliona tona robe obrađene u lukama tokom 2024. godine. To je više od 215 puta veći promet od rezultata Crne Gore. Iza Holandije je Turska sa 525 miliona tona, a slede Italija i Španija sa 489 miliona, odnosno 486 miliona tona. Belgija, Nemačka i Francuska takođe imaju promet veći od 270 miliona tona, dok Norveška beleži 212 miliona. Grčka, Švedska i Poljska premašile su 100 miliona tona godišnjeg prometa. Činjenica da Crna Gora zaostaje i za manjim tržištima regiona ukazuje na ograničen ekonomski uticaj njenog pomorskog sektora.

Roterdam kao vodeća evropska luka i značaj pomorskog transporta

Najveća evropska luka, Roterdam u Holandiji, obradila je tokom 2024. više od 397 miliona tona robe. Druga po veličini je belgijska luka Antwerp-Bruges sa 244 miliona tona, a treća Hamburg sa 97 miliona tona. Algeciras, Amsterdam i druge velike luke dodatno potvrđuju razliku u obimu prometa u odnosu na crnogorske luke. Pomorski transport čini gotovo 90 odsto spoljne robne trgovine Evropske unije, dok je globalno u 2024. godini morskim putem prevezeno oko 13 milijardi tona robe. Luke EU obradile su približno 3,4 milijarde tona, što je oko četvrtine svetskog prometa. Evropska komisija ocenjuje pomorski sektor kao ključni motor ekonomskog razvoja i konkurentnosti kontinenta.

Izazovi i mogućnosti za Crnu Goru

Podaci Eurostata potvrđuju da povoljan geografski položaj na Jadranskom moru nije dovoljan za veći robni promet u lukama Crne Gore. Za rast tranzitne funkcije, pre svega Luke Bar, potrebna je snažnija privreda, unapređenje drumskog i železničkog povezivanja, kao i jače pozicioniranje prema tržištima Srbije i Centralne Evrope. Ograničen obim prometa ukazuje na prostor za unapređenje infrastrukture i logističkog sektora, što bi moglo doprineti jačanju ekonomske uloge Crne Gore u regionalnim trgovinskim tokovima.

Pročitaj još

Domaće

Sapporo premešta deo proizvodnje piva u SAD zbog carina od 50 odsto

Japanska pivara reaguje na nove američke takse, kanadska podružnica Sleeman pod pritiskom zbog carinskog rata

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sapporo premešta deo proizvodnje piva u SAD zbog carina od 50 odsto – carine na pivo iz Kanade

Japanska pivara reaguje na nove američke takse, kanadska podružnica Sleeman pod pritiskom zbog carinskog rata

Sapporo, japanska pivara, objavila je da će deo proizvodnje piva iz Kanade preseliti u Sjedinjene Američke Države. Ova odluka doneta je nakon što su američke vlasti uvele carine od 50 odsto na pivo uvezeno iz Kanade, što značajno utiče na poslovanje kompanije na severnoameričkom tržištu. Planirano je da se do prve polovine 2027. godine proizvodnja bezalkoholnog piva, koja se sada odvija u Kanadi za američko tržište, izmesti u SAD.

Carine od 50 odsto na pivo iz Kanade

Odluka o premeštanju proizvodnje piva u SAD direktno je povezana sa uvođenjem visokih carina. Američka administracija je početkom jula najavila nove takse na proizvode iz Kanade, uključujući sir, čelik, aluminijum i bambusov nameštaj. Carina od 50 odsto na pivo stupa na snagu ovog meseca, a zabrana uvoza pojedinih proizvoda iz Kanade, među kojima su motocikli i većina alkohola, primenjuje se do kraja septembra. Zbog toga je Sapporo odlučio da izmeni svoju strategiju za severnoameričko tržište, sa ciljem očuvanja konkurentnosti i smanjenja troškova.

Uticaj na Sleeman i budući planovi Sappora

Sleeman Breweries, kanadska podružnica Sappora, biće direktno pogođena ovim promenama. Kompanija razmatra povećanje kapaciteta na zapadnoj obali SAD kako bi amortizovala rast troškova. Među opcijama su izgradnja ili kupovina pivare, kao i partnerstvo sa lokalnim proizvođačem. Rieko Šofu, direktorka za strategiju Sappora, izjavila je da je uvođenje carina „nešto što je van njihove kontrole“. Ona je naglasila da kompanija traži najefikasniji način da odgovori na novonastale trgovinske barijere.

Širi kontekst carinskog rata između SAD i Kanade

Američka administracija je, osim carina na pivo, najavila dodatne takse na proizvode od sira, čelik, aluminijum i nameštaj iz Kanade, koje stupaju na snagu od 15. septembra. Kao rezultat, Kanada je uvela kontramere i visoke carine na američku robu u vrednosti od 20 milijardi dolara. Mark Karni, kanadski premijer, najavio je da će Kanada izjednačiti američke carine „dolar za dolar“. Takođe, brojne provincije nastavile su bojkot američkog alkohola. Ove mere dodatno komplikuju prekogranične lance snabdevanja i povećavaju troškove poslovanja kompanija u obe zemlje.

Impakti na tržište piva i strategiju Sappora

Sjedinjene Države su jedno od najvažnijih inostranih tržišta za Sapporo. Premeštanje proizvodnje piva u SAD omogućava kompaniji da izbegne dodatne troškove carina i održi prisustvo na ključnom tržištu. U međuvremenu, Sapporo je tokom jula objavio partnerstvo sa danskom pivarom Carlsberg radi širenja poslovanja u jugoistočnoj Aziji. Odluka o preseljenju proizvodnje dolazi u trenutku kada se mnoge međunarodne kompanije prilagođavaju sve većem broju trgovinskih barijera. Kao rezultat, tržište piva u Severnoj Americi suočava se sa promenama koje mogu uticati na potrošače, distributere i proizvođače.

Pročitaj još

Domaće

Prevoznici najavili blokadu 21 graničnog prelaza zbog šengenskog ograničenja

Srpski i regionalni prevoznici obustavljaju transport 14. septembra zbog zabrane boravka vozača dužeg od 90 dana u Šengenu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prevoznici najavili blokadu 21 graničnog prelaza zbog šengenskog ograničenja – blokada graničnog prelaza

Srpski i regionalni prevoznici obustavljaju transport 14. septembra zbog zabrane boravka vozača dužeg od 90 dana u Šengenu

Udruženje Međunarodni transport Srbije i prevoznici iz regiona najavili su blokadu 21 graničnog prelaza prema Evropskoj uniji, počev od 14. septembra u ponoć. Razlog za ovu meru je šengensko ograničenje koje onemogućava vozačima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije da borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana u Šengenskoj zoni. Ova odluka, kako navodi Neđo Mandić, predsednik udruženja, nije doneta olako, ali je postala neizbežna zbog sve strožije primene pravila i gubitka mogućnosti za rad profesionalnih vozača.

“To nije naša samovoljna odluka. To je jednostavno iznuđeno. Nama skoro da nema više vozača na raspolaganju da mogu da voze, jer većina ima više od 90 dana a bukvalno se sada ne propuštaju”, izjavio je Mandić. On ističe da su prevoznici svesni potencijalne štete po sopstveni sektor, ali smatra da je pritisak jedini način da se ubrza pronalaženje rešenja za problem koji traje godinama.

Šengensko ograničenje i digitalni sistem EES otežavaju rad prevoznika

Vozači sa Zapadnog Balkana svakodnevno se suočavaju sa hapšenjima, deportacijama i zabranama ulaska u zemlje Šengena zbog prekoračenja dozvoljenog boravka od 90 dana u 180 dana. Ova pravila koja su prvobitno bila namenjena turistima, sada se striktno primenjuju i na profesionalne vozače drumskog transporta, što dodatno komplikuje funkcionisanje međunarodnog kargo sektora. Uvođenje novog digitalnog sistema EES omogućava povezivanje svih zemalja Šengena i carinskih službi, čime je nadzor postao znatno stroži.

Na dosadašnjim sastancima predstavnika prevoznika, regionalnih privrednih komora i državnih organa sa Evropskom komisijom, iz Brisela je poručeno da “Šengenska pravila moraju da se poštuju” i da “izuzetaka nema”. Iako je više puta istaknuto da se radi na rešenju, konkretni rezultati nisu postignuti, a problem je sada eskalirao zbog intenzivnijeg nadzora.

Regionalna solidarnost i ekonomske posledice blokade granica

Protest i obustava transporta organizovani su u saradnji sa prevoznicima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije. To pokazuje visok stepen regionalne solidarnosti pred zajedničkim izazovom. Blokada 21 graničnog prelaza imaće direktan uticaj na tokove međunarodne trgovine, lance snabdevanja i izvozne kompanije iz celog regiona. Srpski prevoznici upozoravaju da gube vozače i da su, praktično, sami blokirani, jer ne mogu da rade pod trenutnim pravilima.

Zbog toga će, prema najavama, blokada trajati dok se ne pronađe održivo rešenje ili ne uvedu izuzeci za profesionalne vozače. Očekuje se da će ekonomske posledice biti značajne, posebno za sektore koji zavise od neometanog drumskog transporta robe ka Evropskoj uniji. U međuvremenu, privredne komore i udruženja prevoznika nastavljaju dijalog sa evropskim institucijama, ali za sada bez konkretnih pomaka.

Uvođenje strogog digitalnog nadzora kroz EES sistem, kao rezultat šengenske politike, dodatno otežava situaciju za transportni sektor Zapadnog Balkana. Prevoznici ističu da je rešenje hitno potrebno, jer trenutni model ograničava konkurentnost i ugrožava stabilnost celokupnog logističkog lanca u regionu.

Pročitaj još

U Trendu