Connect with us

Domaće

Metalac zadržava dividendu od 95 dinara, neto dobit porasla na 750 miliona dinara

Kompanija iz Gornjeg Milanovca ostvarila rast neto dobiti od skoro 10 odsto, prinos akcionarima 4,5 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Equalstock in

Kompanija iz Gornjeg Milanovca ostvarila rast neto dobiti od skoro 10 odsto, prinos akcionarima 4,5 odsto

Kompanija Metalac AD iz Gornjeg Milanovca najavila je isplatu bruto dividende od 95 dinara po akciji i u 2026. godini, što ukupno iznosi 183,6 miliona dinara. Preostali deo dobiti od 151 miliona dinara biće zadržan kao neraspoređena dobit. Dan dividende određen je za 10. maj 2026. godine, a predlog odluke o isplati biće razmatran na redovnoj skupštini akcionara 20. maja.

Ako predlog bude usvojen, akcionari će ostvariti prinos od 4,5 odsto, što odgovara dugogodišnjem proseku kompanije. Najviši prinosi po akciji zabeleženi su 2016. godine sa 5,6 odsto i 2023. sa 5,4 odsto, dok je najniži bio 2021. godine sa 3,4 odsto. Od kotiranja na Beogradskoj berzi, Metalac nije smanjivao isplatu dividende akcionarima.

Glavni broker Momentum Securities, Nenad Gujaničić, izjavio je da su akcije Metalca u periodu od 2018. do 2023. beležile pad vrednosti, a oporavak je zabeležen od 2024. godine. “Akcije Metalca su imale veoma negativan trend u periodu 2018-2023. s obzirom na to da je ova hartija svake godine beležila pad vrednosti, da bi oporavak krenuo od 2024. godine. Ovaj pozitivan trend korelira sa izlaskom jednog stranog investicionog fonda i ulaskom domaćeg penzionog fonda u vlasničku strukturu”, naveo je Gujaničić.

U poslednjih deset godina, rast dividende iznosio je 23 odsto, što je niže od inflacije od 50 do 60 procenata u istom periodu. Kompanija je povećala raspodelu profita kroz menadžerske i radničke premije i više puta otkupljivala sopstvene akcije radi stimulacije zaposlenih. Metalac trenutno drži 5,2 odsto sopstvenih akcija, a na ovogodišnjoj skupštini predviđeno je obnavljanje odluke o otkupu do 10 odsto akcija u naredne dve godine. Akcije kompanije su prošle godine porasle skoro 13 odsto, a trenutno su na nivou od 2.100 dinara, dok tržišna kapitalizacija iznosi 4,3 milijarde dinara (36,5 miliona evra).

Prema konsolidovanom izveštaju za 2024. godinu, Metalac je ostvario neto dobitak od nešto manje od 750 miliona dinara, što je skoro 10 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, koja je već imala rast veći od 60 procenata. Poslovni prihodi iznosili su 16,7 milijardi dinara, dok su rashodi bili 15,9 milijardi dinara, oba pokazatelja povećana za oko 10 odsto. Neto dobitak je u odnosu na 2019. godinu porastao za skoro 80 odsto.

Troškovi zarada i naknada u 2024. iznosili su nešto više od 2,6 milijardi dinara, što je rast od 14 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Prosečna bruto plata po zaposlenom porasla je na 141.000 dinara sa skoro 125.000 dinara u 2023. Istovremeno, troškovi materijala, goriva i energije smanjeni su za 7 odsto, sa 2,7 na 2,5 milijardi dinara, zahvaljujući sopstvenoj proizvodnji energije i revitalizaciji grejanja.

Prihodi od prodaje robe porasli su 19 odsto u 2024. i gotovo su udvostručeni u odnosu na pre pet godina, što ukazuje na jačanje trgovačkog segmenta kompanije. EBITDA je u stalnom porastu i za 2024. iznosi 1,35 milijardi dinara, što potvrđuje stabilnost osnovnog poslovanja. Metalac zapošljava 2.054 radnika u 16 zavisnih društava i beleži konstantan rast i razvoj.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Tesla povećala prodaju električnih vozila iz Kine za 39,4 odsto u maju

Iz šangajske fabrike isporučeno 85.982 vozila, rast u odnosu na april iznosi 8,2 odsto

Published

on

By

Iz šangajske fabrike isporučeno 85.982 vozila, rast u odnosu na april iznosi 8,2 odsto

Kompanija Tesla Inc povećala je prodaju baterijskih električnih vozila (BEV) proizvedenih u Kini za 39,4 odsto na godišnjem nivou tokom maja, prema podacima Kineskog udruženja proizvođača putničkih automobila (CPCA). Ovo je sedmi uzastopni mesec rasta prodaje, što ukazuje na otpornost američkog proizvođača u konkurenciji sa domaćim kineskim brendovima.

U maju je iz Tesline fabrike u Šangaju isporučeno ukupno 85.982 vozila modela 3 i modela Y, uključujući automobile namenjene izvozu. U poređenju sa aprilom, ovaj rezultat predstavlja rast od 8,2 odsto. Paralelno sa porastom isporuka, povećan je i broj registracija Teslinih vozila na više evropskih tržišta nakon slabijih rezultata prethodnih meseci.

Najveći kineski proizvođač BEV vozila, kompanija BYD, nastavlja da širi svoje prisustvo na međunarodnim tržištima, naročito u Evropi, čime dodatno pojačava konkurenciju za strane proizvođače automobila. Analitičari ističu da se konkurencija sve više seli sa oblasti cena na razvoj novih tehnologija i naprednih sistema za pomoć vozačima.

Kineski proizvođači ubrzavaju razvoj tih naprednih funkcija, dok Tesla još očekuje regulatorno odobrenje kineskih vlasti za upotrebu svojih najnaprednijih funkcija autonomne vožnje. Stručnjaci ocenjuju da takvo kašnjenje može uticati na konkurentsku poziciju Tesle na najvećem svetskom tržištu električnih vozila.

Kina ostaje jedno od ključnih tržišta za Tesla Inc, a fabrika u Šangaju je centralno mesto proizvodnje i izvoza za azijska i evropska tržišta.

Pročitaj još

Domaće

EU i azijske zemlje predlažu ekonomski savez vredan 32% globalnog BDP-a

Novi blok bez SAD i Kine mogao bi obuhvatiti EU, CPTPP članice, Južnu Koreju, Brazil, Tursku i Južnu Afriku

Published

on

By

Novi blok bez SAD i Kine mogao bi obuhvatiti EU, CPTPP članice, Južnu Koreju, Brazil, Tursku i Južnu Afriku

Evropska unija i zemlje članice Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) mogle bi formirati novi ekonomski savez koji bi zajedno činio 32% globalnog BDP-a, pokazuje najnoviji izveštaj istraživačkog centra Četam Haus. Prema izveštaju, ovakav savez bi isključio Sjedinjene Američke Države i Kinu, navodeći da su prve napravile dramatičan raskid sa pravilima trgovine, dok se druge nikada nisu u potpunosti posvetile pravilima Svetske trgovinske organizacije.

Izveštaj potpisuje Krion Batler, bivši direktor za međunarodne ekonomske poslove u Sekretarijatu za nacionalnu bezbednost britanske vlade i učesnik na samitima G7 i G20. On ističe da bi novi savez omogućio zemljama istomišljenicama da očuvaju i unaprede trgovinska pravila u najvećem raspoloživom ekonomskom prostoru. Zemlje koje bi dodatno mogle biti deo ovog bloka su Južna Koreja, Brazil, Turska i Južna Afrika.

U izveštaju se navodi da je Kina, kao druga po veličini nacionalna ekonomija posle SAD, postala značajan remetilački faktor, ali i da nije jedina zemlja koja se ponaša na taj način. Istovremeno se ocenjuje da bi pun set Trampovih politika mogao da značajno uspori ekonomski rast i stabilnost u SAD, ali i u širem svetu, što dodatno podstiče potrebu za trećim ekonomskim polom.

Batler ističe da bi Velika Britanija bila u dobroj poziciji da unapredi ovaj savez, ali i upozorava da bi mogla biti među najviše pogođenima ako trenutni trgovinski nered potraje. “Treći pol je neophodan bez obzira na to ko se nalazi u Beloj kući”, navodi se u izveštaju.

Ovaj predlog ima za cilj da obezbedi stratešku autonomiju i stabilnost za učesnike, stvarajući ekonomski blok koji bi mogao da oblikuje pravila međunarodne trgovine u periodu nestabilnosti i promena na svetskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

LVMH i Guči otvorili 27 odsto novih prodavnica u SAD, prodaja Rišmona porasla 18 odsto

Severna Amerika vodeća po otvaranju luksuznih radnji u 2025, kinesko i evropsko tržište beleže pad tražnje

Published

on

By

Severna Amerika vodeća po otvaranju luksuznih radnji u 2025, kinesko i evropsko tržište beleže pad tražnje

Najveći evropski proizvođači luksuzne robe, uključujući LVMH, Guči, Dior, Monkler i Erme, značajno su povećali broj novih prodavnica u Sjedinjenim Američkim Državama tokom 2025. godine, sa ciljem da privuku potrošače koji su profitirali od rasta tehnološkog i sektora veštačke inteligencije. Prema podacima konsultantske kuće Savills, Severna Amerika je prvi put zauzela vodeću poziciju po broju otvorenih luksuznih prodavnica sa 27% svih otvaranja na globalnom nivou, dok Evropa beleži 26%, a Kina 19%.

Stručnjaci ističu da američko tržište nudi značajan potencijal za rast, budući da trenutni broj luksuznih radnji još uvek ne prati rast populacije bogatih kupaca. Nasuprot tome, potražnja u Evropi i Kini usporava zbog slabije potrošnje, krize na tržištu nekretnina u Kini i negativnog uticaja ratnih dešavanja na Bliskom istoku na turistički promet i prodaju luksuzne robe.

Pozitivan trend u Americi potvrđuju i rezultati kompanije Rišmon, vlasnika brenda Kartije, koja je zabeležila rast prodaje od 18% u regionu Amerika u prvom kvartalu, što je deveti uzastopni kvartal dvocifrenog rasta. Analitičari ocenjuju da bi predstojeće javne ponude akcija velikih tehnoloških kompanija u SAD mogle dodatno povećati tražnju za luksuznim satovima, nakitom i modnim proizvodima, ali napominju da je za potpuni oporavak sektora neophodan povratak snažnog rasta kineskog tržišta.

Američki kupci trenutno čine oko petinu ukupne globalne potrošnje luksuzne robe, što ih svrstava u ključne nosioce rasta u uslovima povećane neizvesnosti na svetskom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu