Connect with us

Domaće

Meta suočena sa zahtevom američkih država za kaznu od 1,4 biliona dolara

Četiri savezne države traže naplatu kazne zbog navodnog podsticanja zavisnosti dece, iznos gotovo jednak tržišnoj vrednosti kompanije

Published

on

Četiri savezne države traže naplatu kazne zbog navodnog podsticanja zavisnosti dece, iznos gotovo jednak tržišnoj vrednosti kompanije

Američka tehnološka kompanija Meta saopštila je da Kalifornija, Kolorado, Kentaki i Nju Džersi zahtevaju da plati ukupno 1,4 biliona dolara (oko 1510 milijardi dolara) na ime kazne u sudskom postupku. Kompanija je optužena da je platforme Fejsbuk i Instagram dizajnirala tako da podstiču zavisničko korišćenje kod dece i tinejdžera, kao i da javnost nije bila u potpunosti informisana o bezbednosti maloletnika na mreži.

Meta navodi da je traženi iznos kazne neosnovan i da ne postoji uporište u dokazima, ističući da bi takva kazna bila bez presedana u istoriji zaštite potrošača i gotovo jednaka trenutnoj tržišnoj vrednosti kompanije, koja iznosi oko 1,5 biliona dolara. Kompanija takođe osporava tvrdnje vezane za “zavisnost od društvenih mreža”, naglašavajući da taj pojam nije zvanično priznata psihijatrijska dijagnoza.

Sudski proces protiv Mete vodi se pred saveznim sudom u Ouklendu u Kaliforniji, a njegovo započinjanje očekuje se u avgustu. Tokom suđenja, biće razmatrane optužbe da je kompanija kršila zakone o zaštiti potrošača i privatnosti dece, uključujući navode o prikupljanju podataka maloletnika bez saglasnosti roditelja.

Prema dostupnim informacijama, u Sjedinjenim Američkim Državama trenutno se vodi više hiljada sudskih postupaka protiv Mete i drugih tehnoloških kompanija kao što su Snep, Alfabet i Bajtdens. Tužbe se zasnivaju na tvrdnjama da su ove kompanije svesno razvijale funkcije koje podstiču prekomerno korišćenje platformi od strane dece i tinejdžera, što se navodi kao jedan od uzroka problema mentalnog zdravlja mladih.

Meta je ponovila da smatra da su ovakve optužbe i iznos tražene kazne neosnovani i najavila da će se braniti tokom predstojećeg sudskog procesa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Beograd domaćin AI for Good samita tokom Ekspo 2027, više od 11.000 učesnika u 2025

Srbija među tri zemlje domaćina uz Indiju i Južnu Afriku, samit privukao 11.000 učesnika iz 169 zemalja

Published

on

By

Srbija među tri zemlje domaćina uz Indiju i Južnu Afriku, samit privukao 11.000 učesnika iz 169 zemalja

Beograd će u maju 2027. godine biti domaćin prvog evropskog AI for Good samita, najavljeno je na forumu UN o veštačkoj inteligenciji u Ženevi. Prema odluci Međunarodne telekomunikacione unije (ITU), ovaj veliki regionalni događaj održaće se tokom međunarodne izložbe Ekspo 2027. Samit je deo globalne inicijative koja je u 2025. godini privukla više od 11.000 učesnika iz 169 zemalja, među kojima je bilo više od 100 ministara i predstavnika regulatornih tela, ali i više od 60 ambasadora.

Kako je istakao Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za IT i eUpravu, Srbija će posle Indije (2024) i Južne Afrike (2025) postati treća zemlja domaćin ovog značajnog događaja, što predstavlja veliko priznanje za ubrzani razvoj veštačke inteligencije u prethodnoj deceniji. Jovanović je naglasio da su u ovaj uspeh uključene investicije u data centre, superkompjutere, razvoj kadrova i znanja, kao i rad na srpskom jezičkom modelu.

Samit AI for Good je vodeća platforma UN za odgovornu i korisnu upotrebu veštačke inteligencije, a njegov glavni globalni skup svake godine se održava u Ženevi. Od 2024. godine, ITU proširuje domet ove inicijative kroz seriju regionalnih događaja, a prethodni su održani u Nju Delhiju i Johanesburgu.

Specijalizovana izložba Ekspo 2027 u Beogradu biće održana od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine, tokom 93 dana, pod temom “Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve”. Biznis program Ekspo 2027 trajaće svih 93 dana i obuhvatiće tematske poslovne forume, globalne samite, prezentacije, okrugle stolove, investicione događaje i B2B aktivnosti.

Jovanović je dodao: “Odluka ITU je priznanje za Srbiju, ali i za Ekspo 2027. Srbija će biti mesto gde će se govoriti o budućnosti veštačke inteligencije i gde ćemo pokazati razvoj robotike, prve srpske robote i primenu veštačke inteligencije u toj oblasti”. On je istakao da će samit biti prilika da Srbija ugosti lidere država i vodeće svetske stručnjake i kompanije iz oblasti veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija ulaže 130 miliona evra u solarne i biomasne toplane u Srbiji

Četiri toplane prešle na drvnu biomasu do 2024, emisije štetnih gasova smanjene do 90 odsto

Published

on

By

Četiri toplane prešle na drvnu biomasu do 2024, emisije štetnih gasova smanjene do 90 odsto

Evropska unija nastavlja da širi podršku modernizaciji sistema daljinskog grejanja u Srbiji, sa investicijom od 130 miliona evra za razvoj solarnih i biomasnih toplana. U drugoj fazi projekta analiziraju se Prijepolje, Kladovo, Bajina Bašta i još jedna toplana u Novom Pazaru, a predviđa se veće korišćenje solarne energije. Ovi gradovi su izabrani zbog potencijala za upotrebu drvne sečke, dok su Bor, Pirot i Beograd prepoznati kao mesta gde bi obnovljivi izvori mogli biti uključeni u sisteme daljinskog grejanja.

U prvoj fazi, od 2018. do 2024. godine, četiri toplane — u Novom Pazaru, Majdanpeku, Priboju i Malom Zvorniku — prešle su sa fosilnih goriva na drvnu biomasu. Prema rečima Borisa Ilijevskog, projektnog menadžera za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost u Delegaciji Evropske unije u Srbiji, ovim prelaskom emisije sumpor-dioksida su eliminisane, dok su emisije gasova sa efektom staklene bašte, poput ugljen-dioksida, smanjene za 80 do 90 odsto.

Ilijevski je istakao da biomasa, koja obuhvata drvnu sečku, poljoprivredne ostatke, otpad iz drvne industrije i ogrevno drvo, ima najveći udeo među obnovljivim izvorima energije u Evropskoj uniji: „Oko 55 do 60 odsto energije iz obnovljivih izvora dolazi iz biomase, a prednjače Švedska, Danska, Finska i Nemačka.“

Jedan od najznačajnijih projekata je solarno-termalna toplana u Novom Sadu, sa ukupnom investicijom od 130 miliona evra, gde EU obezbeđuje 20 odsto bespovratnih sredstava. U okviru ovog projekta biće izgrađen i najveći rezervoar za skladištenje toplotne energije u Evropi.

Govoreći o ekonomskoj koristi za lokalne zajednice, Ilijevski je naveo: „Kada sa fosilnih goriva pređete na drvnu biomasu, novac ostaje u lokalnoj zajednici, daje se šumovlasnicima za drvo, a oni opet plaćaju lokalne poreze, čime novac cirkuliše na lokalu.“

Prema njegovim rečima, interesovanje donatora i finansijskih institucija za energetsku efikasnost je veliko, ali je potrebno proširiti programe i na industriju i stambene zajednice kako bi se postigli veći efekti u uštedi energije.

Ilijevski je podsetio da Evropska unija teži klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, sa ciljem da javne zgrade do 2028. dostignu nulte emisije, a isti standard se planira za celokupni fond zgrada do 2030. godine. „Cilj Evropske unije je da bude klimatski neutralna do 2050. godine“, zaključio je Ilijevski, ističući da uspeh zavisi od ekonomske snage država, uz podršku EU za sprovođenje planova u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Pročitaj još

Domaće

Evropski parlament potvrdio odštete do 600 evra za kašnjenje letova

Putnici na letovima dužim od 3.500 kilometara dobijaju 300 evra za kašnjenja od tri do četiri sata, a 600 evra za duža kašnjenja ili otkazivanja

Published

on

By

Putnici na letovima dužim od 3.500 kilometara dobijaju 300 evra za kašnjenja od tri do četiri sata, a 600 evra za duža kašnjenja ili otkazivanja

Evropski parlament usvojio je ažurirana pravila o pravima putnika u avio-saobraćaju, potvrđujući zadržavanje postojećih vremenskih pragova za ostvarivanje prava na odštetu u slučajevima otkazivanja i kašnjenja letova. Prema novim merama, putnici će i dalje imati pravo na odštetu od 250 do 600 evra, zavisno od dužine leta i trajanja kašnjenja. Odluka je doneta sa 646 glasova za, 12 protiv i tri suzdržana, a stupanje na snagu očekuje se početkom 2027. godine, nakon potvrde Evropskog saveta.

Za letove duže od 3.500 kilometara, putnici će dobijati 300 evra u slučaju kašnjenja od tri do četiri sata, dok će za kašnjenja duža od četiri sata ili za otkazane letove iznos biti 600 evra. Odšteta neće biti isplaćena ako su uzrok kašnjenja ili otkazivanja okolnosti van kontrole avio-kompanija, kao što su prirodne katastrofe, rat, loši vremenski uslovi ili štrajkovi u aerodromima.

Evropska unija je još 2004. godine uvela pravila zaštite prava putnika, dok su pregovori o ažuriranju ovih pravila trajali od 2013. Komisija i Veće predlagali su povećanje pragova za ostvarivanje prava na odštetu, ali Evropski parlament nije pristao na smanjenje postojećih prava.

Prema novim pravilima, putnici će imati pravo na osveženje svaka dva sata čekanja, obrok nakon tri sata i svakih pet sati nakon toga, kao i pristup internetu i dva besplatna telefonska poziva. U slučaju potrebe za noćenjem, obezbeđeni su besplatan hotelski smeštaj i prevoz od aerodroma do hotela i nazad.

Zabranjuje se praksa uskraćivanja ukrcavanja na povratni let ukoliko putnik nije iskoristio odlaznu kartu. Takođe, avio-kompanije će biti obavezne da roditeljima sa decom mlađom od 14 godina, deci u kolicima, osobama sa invaliditetom i njihovim pratiocima obezbede zajednička sedišta bez dodatnih troškova. Sve avionske karte moraće automatski da uključuju jedan komad ručne prtljage, kako bi se sprečilo zavaravanje potrošača oko ukupne cene. Ispravke tipfelera i grešaka u imenu putnika biće besplatne ako se prijave 48 sati pre puta i ne mogu biti razlog za uskraćivanje ukrcavanja.

Pročitaj još

U Trendu