Domaće

Mađarska smanjila udeo stranih investicija sa 76 na 60 odsto BDP-a od 2009. do 2022.

Javni dug pao sa 80 na 65 odsto BDP-a, dok su državne subvencije za energente dostigle 2,6 milijardi evra 2022.

Published

on

pexels-photo-18986762

Javni dug pao sa 80 na 65 odsto BDP-a, dok su državne subvencije za energente dostigle 2,6 milijardi evra 2022.

Mađarska, pod vođstvom stranke Fides i Viktora Orbana, sprovela je između 2010. i 2022. godine ekonomske reforme koje su dovele do pada udela stranih direktnih investicija u BDP-u sa 76 odsto u 2009. na 60 odsto u 2022. godini. Vlada je povećala podršku domaćim preduzećima na 1,3 milijarde dolara, dok je njihov udeo u raspodeli državnih sredstava povećan desetostruko, posebno u sektorima medija, bankarstva i energetike.

U istom periodu, mađarski automobilski sektor, zahvaljujući nemačkim kompanijama Audi, Mercedes i BMV, zabeležio je rast proizvodnje od 165 odsto između 2010. i 2019. godine, čineći oko 25 odsto ukupnog izvoza zemlje. Nakon stabilizacije ekonomske situacije posle 2012. godine, privreda je rasla prosečno 2,7 odsto godišnje, dok je javni dug smanjen sa oko 80 na 65 odsto BDP-a, a budžetski deficit bio je 2,6 odsto BDP-a. Priliv sredstava iz Evropske unije u periodu 2014–2020. iznosio je 22,5 milijardi evra.

Međutim, dolaskom pandemije korona virusa 2020. privredni rast pao je za 4,3 odsto, budžetski deficit premašio je 7 odsto BDP-a, a javni dug se vratio na skoro 80 odsto BDP-a. Cene struje i gasa za domaćinstva bile su niže za 60, odnosno 75 odsto u odnosu na prosek EU neposredno pre izbijanja rata u Ukrajini, zahvaljujući državnim subvencijama od 1,17 milijardi evra godišnje, koje su 2022. godine porasle na 2,6 milijardi evra.

Osnovna kamatna stopa Narodne banke Mađarske povećana je sa 5,4 odsto u aprilu 2022. na 13 odsto u julu iste godine, a do kraja 2024. pala je na 6,5 odsto, ostajući među najvišima u EU. Depresijacija forinte dodatno je povećala troškove uvoza, posebno energenata, i pojačala inflatorne pritiske, dok je centralna banka održavala restriktivnu monetarnu politiku.

Prema ekonomskim analizama, ekonomska politika Fidesa bila je zasnovana na smanjenju zavisnosti od stranog kapitala i jačanju nacionalnog kapitala, ali su krizni šokovi nakon 2020. godine značajno narušili prethodno postignutu stabilnost.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version