Connect with us

Domaće

Lukoil zabeležio pad neto dobiti od 44,9 odsto, dobit 403,73 milijarde rubalja

Prihodi kompanije porasli na 35,63 milijarde evra, bruto dobit dostigla 16,25 milijardi evra uprkos gubicima

Published

on

pexels-photo-6767962-2

Prihodi kompanije porasli na 35,63 milijarde evra, bruto dobit dostigla 16,25 milijardi evra uprkos gubicima

Ruska energetska kompanija Lukoil objavila je da je u prethodnoj godini ostvarila pad neto dobiti od 44,9 odsto, pri čemu je neto dobit iznosila 403,73 milijarde rubalja (oko 4,17 milijardi evra). Prema saopštenju kompanije, prihodi su porasli i dostigli 35,63 milijarde evra, dok je bruto dobit zabeležila rast od gotovo 80 odsto i iznosila 16,25 milijardi evra.

Lukoil je takođe saopštio da je u potpunosti otpisao investiciju u Lukoil International GmbH i priznao gubitak od umanjenja vrednosti u iznosu od 1,66 biliona rubalja (17,1 milijarda evra). Ova odluka usledila je nakon što su Sjedinjene Američke Države 22. oktobra uvele restriktivne mere prema međunarodnim aktivama Lukoila, sa dozvolom za završetak operacija u roku od mesec dana, do 21. novembra 2025. godine.

Kako se navodi u izveštaju, Lukoil formalno zadržava pravo svojine nad međunarodnim aktivama radi njihove prodaje, otuđenja ili prenosa, ali više nema kontrolu niti uticaj na upravljanje poslovanjem tih društava. Kompanija ističe da nakon 21. novembra 2025. godine neće imati direktne odnose sa direktorima međunarodnih društava, niti pristup informacijama o internim odlukama, kretanju novca, stanju bankarskih računa ili obračunima sa partnerima.

Svi finansijski podaci i odluke predstavljaju odgovor na promenjene regulatorne uslove i ograničenja iz SAD, što je značajno uticalo na poslovanje kompanije tokom izveštajnog perioda.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Udruženje banaka Srbije produžilo mandat Marini Papadakis za još tri godine

Na funkciji generalnog sekretara od marta 2023. godine, Papadakis vodi UBS kroz digitalizaciju i jačanje finansijske pismenosti

Published

on

By

Na funkciji generalnog sekretara od marta 2023. godine, Papadakis vodi UBS kroz digitalizaciju i jačanje finansijske pismenosti

Upravni odbor Udruženja banaka Srbije (UBS) doneo je odluku da Marina Papadakis nastavi da obavlja funkciju generalnog sekretara i tokom drugog trogodišnjeg mandata, saopšteno je na zvaničnom sajtu UBS. Papadakis je na ovoj poziciji od marta 2023. godine.

Tokom prethodnog mandata, UBS je koordinisao proces pristupanja SEPA sistemu sa bankama, pokrenuo regionalni Bankarski samit i sproveo niz kampanja usmerenih na unapređenje finansijske pismenosti i sajber bezbednosti kako banaka, tako i korisnika bankarskih usluga. Udruženje je organizovalo više tradicionalnih stručnih skupova i edukacija u skladu sa Statutom i programskim aktima organizacije.

“Reizbor razumem kao svojevrsno priznanje za sve što je Udruženje uradilo u prethodne tri godine. To je priznanje timu koji vodim, ali i celokupnoj aktivnosti banaka okupljenih u UBS. Istovremeno, reizbor doživljavam i kao ličnu i profesionalnu obavezu da i u naredne tri godine zajedno sa nadležnim državnim institucijama i našim članicama nastavimo, i u ovim izazovnim vremenima, da radimo na daljem jačanju stabilnosti i otpornosti bankarskog sektora, kao i na snaženju poverenja u ovaj sektor. Imajući u vidu proklamovanu misiju Udruženja banaka, ključne teme u narednom periodu biće primena naprednih tehnologija u bankarstvu, informaciona bezbednost i edukacija zaposlenih u bankarskom sektoru i korisnika finansijskih usluga – sadašnjih i budućih”, izjavila je Marina Papadakis.

U narednom periodu, fokus UBS biće na daljoj digitalizaciji, unapređenju informacione bezbednosti i kontinuiranoj edukaciji zaposlenih i korisnika finansijskih usluga, u saradnji sa državnim institucijama i članicama Udruženja.

Pročitaj još

Domaće

Broj registrovanih vozila u Srbiji porastao 4,2 odsto tokom 2025. godine

Najveći rast beleže motocikli i mopedi, dok je broj radnih vozila opao za 15,5 odsto

Published

on

By

Najveći rast beleže motocikli i mopedi, dok je broj radnih vozila opao za 15,5 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj drumskih motornih i priključnih vozila registrovanih u Republici Srbiji tokom 2025. godine povećan je za 4,2 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Rast je zabeležen kod skoro svih kategorija vozila, osim kod radnih vozila, gde je zabeležen pad od 15,5 odsto.

Registrovanje mopeda poraslo je za 8,9 odsto, motocikala za 13,3 odsto, putničkih automobila za 3,9 odsto, autobusa za 3,2 odsto, teretnih vozila za 3,8 odsto, dok je broj priključnih vozila povećan za 5,7 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Kod teretnih vozila koja su prvi put registrovana, najviše su zastupljena ona sa nosivošću do 999 kilograma, a dominantan pogonski energent je dizel. Kod putničkih automobila novije generacije, vozila sa motorima do 1.999 cm3 su najzastupljenija, a vozila na benzin čine veći udeo u odnosu na dizelaše.

Ukupan broj saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima u 2025. godini smanjen je za 0,2 odsto u odnosu na 2024. godinu. Više od dve trećine, odnosno 74,7 odsto, nesreća sa nastradalima dogodilo se u naseljenim mestima. Broj nastradalih lica tokom 2025. godine smanjen je za 0,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovi podaci ukazuju na nastavak rasta broja vozila na drumovima Srbije, uz blagi pad broja saobraćajnih nezgoda i nastradalih lica.

Pročitaj još

Domaće

Srbija beleži pad broja stanovnika za milion u poslednje dve decenije

Ukupan broj stanovnika iznosi 6,87 miliona, a do polovine veka očekuje se smanjenje za 20 odsto

Published

on

By

Adult hand holding a newborn baby's hand

Ukupan broj stanovnika iznosi 6,87 miliona, a do polovine veka očekuje se smanjenje za 20 odsto

Srbija je u poslednjih dvadeset godina zabeležila smanjenje broja stanovnika za milion, čime je ukupna populacija sada 6,87 miliona, prema podacima iznetim na konferenciji Srpske akademije nauka i umetnosti 20. marta 2026. godine. Prema procenama, do polovine ovog veka očekuje se da broj stanovnika opadne za još jednu petinu.

Demografska kretanja su posledica ekonomskih i društvenih faktora, a ne njihov uzrok, istaknuto je na skupu. Na konferenciji su predstavljeni i podaci da danas svega 3 odsto svetske populacije čine migranti, dok je pre jednog veka mobilnost radne snage bila znatno veća. U svetu trenutno ima blizu 300 miliona međunarodnih migranata, dok je u Kini isti broj unutrašnjih migranata, a svega šest miliona Kineza živi van svoje zemlje.

Unutrašnje migracije u Srbiji su izraženije od međunarodnih, a najveći priliv stanovništva beleže Beograd i Novi Sad, dok su pogranični i planinski regioni u Južnoj i Istočnoj Srbiji, kao i delovi Šumadije i Zapadne Srbije, pogođeni odlaskom mladih. Odliv mladih ljudi između 25 i 34 godine, koji su skoro deset godina mlađi od prosečne starosti stanovništva, dovodi do dodatnog starenja populacije i nižeg fertiliteta u tim regionima u poređenju sa republičkim prosekom.

Žene, posebno one sa sela, češće menjaju prebivalište u potrazi za obrazovanjem i boljim mogućnostima, što u urbanim centrima kao što su Beograd, Novi Sad i Niš dovodi do većeg broja žena nego muškaraca. Demografski stručnjaci ističu da populacione politike koje ne uzimaju u obzir ekonomsku i društvenu realnost imaju minorne efekte, što potvrđuje i situacija u regionu Balkana.

Predsednik Društva demografa Srbije Vladimir Nikitović izjavio je: „Demografski procesi su posledica svih drugih dešavanja u zemlji. Na rast ili opadanje migracija najviše utiču političke i ekonomske promene u društvu.” On je dodao da dosadašnje strategije i sredstva izdvojena za populacione politike daju minimalne rezultate.

Depopulacija je, prema izveštajima, prvenstveno posledica velikih regionalnih razlika i nedovoljne valorizacije domaće radne snage, što se ogleda i u činjenici da se za slabo plaćena fizička zanimanja najčešće angažuju strani radnici.

Pročitaj još

U Trendu