Domaće

Klimatske promene izazvale štetu od 12 milijardi evra u Srbiji od 2000. godine

Ekstremni poremećaji u vodama čine 70 odsto štete, izgubljeno 420 miliona hektara šuma u poslednje tri decenije

Published

on

Photo by Ralph W. lambrecht

Ekstremni poremećaji u vodama čine 70 odsto štete, izgubljeno 420 miliona hektara šuma u poslednje tri decenije

U Srbiji je tokom poslednjih 25 godina nastala šteta od klimatskih promena u iznosu od 12 milijardi evra, a čak 70 odsto ove sume odnosi se na ekstremne poremećaje u vodama, kao što su padavine i suše, istaknuto je na panelu ‘Klimatske promene – Zapadni Balkan u uslovima globalnog zagrevanja’ na 33. Kopaonik biznis forumu. Globalno, klimatske promene postaju sve intenzivnije, što je dovelo do klimatskih migracija 250 miliona ljudi.

Profesor Fakulteta za fiziku Vladimir Đurđević upozorio je da je uticaj klimatskih promena u sektoru finansija sve uočljiviji: „Očekuju nas ozbiljne promene i problemi zbog klimatskih promena.“ On je podsetio na primer petogodišnje suše u Iranu i posledične migracije, kao i slične procese u Siriji pre građanskih sukoba. Prema Đurđeviću, ljudski faktor je doprineo problemu čak 110 odsto, ali, kako navodi, postoji akumulacija znanja za prevenciju.

Marko Marinković, izvršni direktor za šumarstvo u preduzeću Vojvodinašume, istakao je da je u poslednje tri decenije izgubljeno 420 miliona hektara šuma, ali da trend opada. Procenat šumovitosti u Srbiji je u porastu, sa 17,5 odsto nakon Drugog svetskog rata na 39 odsto danas. Marinković je naglasio da kvalitet šuma ostaje izazov, posebno u privatnom sektoru, dok su državne šume planski održavane. U Vojvodinašumama koristi se savremena tehnologija koja je omogućila prevenciju šumskih požara i pravovremeno reagovanje čuvara.

Uprkos izazovima, Srbija sprovodi razvojne projekte i koristi sredstva iz evropskih fondova i sopstvenog budžeta, trenutno kroz 11 projekata ukupne vrednosti oko 12 miliona evra. Na globalnom nivou, od 1990. do 2018. godine, izgubljeno je 420 miliona hektara šuma, dok je u Evropi površina pod šumama porasla za 14 miliona hektara. Marinković je naveo da se godišnji trend gubitka šuma globalno smanjuje sa 16 na oko 10 miliona hektara.

Panel je zaključio da su klimatske promene ekonomski i društveni izazov, ali da postoje alati i znanje za efikasnije suočavanje sa posledicama.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version