Connect with us

Domaće

Japanska ekonomija pala sa 4,4 na 1,5 odsto rasta tokom izgubljenih decenija

Rast BDP-a u Japanu tokom osamdesetih iznosio je 4,4 odsto, dok je u devedesetim pao na 1,5 odsto godišnje, pokazuju podaci Banke Japana

Objavljeno pre

,

Japanska ekonomija pala sa 4,4 na 1,5 odsto rasta tokom izgubljenih decenija

Rast BDP-a u Japanu tokom osamdesetih iznosio je 4,4 odsto, dok je u devedesetim pao na 1,5 odsto godišnje, pokazuju podaci Banke Japana

Japan je nekada bio simbol ekonomskog čuda, ali danas je poznat po fenomenu izgubljenih decenija. Prema podacima Banke Japana, realni rast japanske ekonomije tokom osamdesetih godina iznosio je oko 4,4 odsto godišnje. U devedesetim je pao na svega 1,5 odsto, što je ključno za razumevanje izraza “izgubljene decenije”.

Uzroci uspona i pada japanske ekonomije

Japanski ekonomski model nakon Drugog svetskog rata zasnivao se na snažnoj industriji, izvozu, visokoj stopi štednje i investicijama. Osim toga, bliska saradnja države, banaka i velikih kompanija dodatno je ubrzala rast. Tokom tog perioda, japanske kompanije kao što su Sony, Panasonic i Toyota postale su globalni lideri u inovacijama i kvalitetu proizvodnje. Međutim, Plaza sporazum iz 1985. godine, koji su postigle Sjedinjene Američke Države, Japan, Zapadna Nemačka, Francuska i Velika Britanija, doveo je do nagle aprecijacije jena. Kurs jena je sa 244 za dolar ojačao na oko 153 za dolar do avgusta 1986, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda. Zbog toga je Banka Japana smanjila kamatnu stopu sa pet na 2,5 odsto, što je dodatno podstaklo rast cena akcija i nekretnina.

Pucanje balona i posledice za finansijski sektor

U periodu od 1985. do 1989. godine, cene akcija i urbanog zemljišta skoro su se utrostručile, navodi MMF. Na vrhuncu, japansko tržište kapitala činilo je gotovo polovinu ukupne svetske tržišne kapitalizacije, prema podacima Banke Japana. Indeks Nikkei 225 dostigao je istorijski maksimum krajem 1989. Tada je Banka Japana podigla diskontnu stopu do šest odsto do avgusta 1990. Kao rezultat, cene akcija pale su oko 60 odsto do sredine 1992, dok su cene zemljišta u najvećim gradovima opale za 70 do 80 odsto. Banke su se suočile sa ogromnim brojem loših kredita, jer su prethodno kreditirale bazirano na visokoj vrednosti imovine, koja je naglo nestala.

Dugotrajna stagnacija i strukturni problemi

Kompanije su smanjile investiranje i fokusirale se na vraćanje dugova. Ekonomski analitičar Richard Koo nazvao je ovu fazu “balance sheet recession”, odnosno recesijom bilansa stanja. Iako su kamatne stope ostale niske, kompanije nisu želele da se dodatno zadužuju, već su popravljale bilanse. Loši krediti dugo nisu očišćeni iz bankarskog sektora, što je produžilo stagnaciju. Deflacija je dodatno usporila privrednu aktivnost, a ekonomski rast ostao je ispod potencijala i u narednim decenijama.

Nastavak izazova i lekcije za savremene ekonomije

Japansko iskustvo pokazuje kako pregrevanje tržišta, niska kamata i neblagovremeno rešavanje loših kredita mogu prouzrokovati dugotrajnu stagnaciju. Danas, mnoge ekonomije proučavaju slučaj Japana kako bi izbegle slične greške. Izgubljene decenije ostaju važna lekcija za globalni finansijski sistem, naročito u kontekstu aktuelnih izazova na svetskim tržištima.

Pročitaj još

Domaće

Tržište nekretnina pod uticajem najavljenog progresivnog oporezivanja stanova

Povećanje ponude i pad cena očekuju se nakon najava o progresivnom porezu na imovinu i borbi protiv korupcije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tržište nekretnina pod uticajem najavljenog progresivnog oporezivanja stanova

Povećanje ponude i pad cena očekuju se nakon najava o progresivnom porezu na imovinu i borbi protiv korupcije

Tržište nekretnina u Srbiji suočava se s potencijalnim promenama usled najavljenog progresivnog oporezivanja imovine. Nakon pobede Studentske liste na izborima, javnost očekuje da će novi ekonomski program uticati na vlasnike više stanova i nekorišćene nekretnine. Najavljeno je da će porez na imovinu progresivno rasti za one koji poseduju više stanova, a dodatni porezi na nekorišćene stanove određivaće gradske vlasti.

Progresivno oporezivanje stanova i njegove posledice

Ove mere, prema mišljenju stručnjaka, mogu podstaći vlasnike da nekretnine stave u promet. Kaća Lazarević, konsultant za nekretnine, ističe da je „najava rasta poreza na imovinu već dovela do toga da pojedini vlasnici razmišljaju o prodaji stanova“. Kako navodi, to ne utiče samo na one koji su nelegalno stekli imovinu, već i na građane koji poseduju više nekretnina i procenjuju da bi visoki porezi mogli biti značajan teret. Kao rezultat, povećana ponuda stanova na tržištu mogla bi dovesti do pada cena nekretnina.

Borba protiv korupcije i zaplena nelegalno stečenih nekretnina

Osim oporezivanja, ekonomski program Studentske liste predviđa i oduzimanje nelegalno stečene imovine. Planirano je da takva imovina bude korišćena za društveno korisne svrhe. Već pre formiranja nove Vlade Srbije, objavljeni su primeri zaplene, poput slučaja direktora RHMZ-a, koji je, prema navodima, kupovao nekretnine u Beogradu, Užicu i Crnoj Gori novcem čije poreklo nije dokazano. Finansijski forenzičar Nikola Seneši ukazuje da je sumnja na nelegalno stečene nekretnine prisutna kod više osoba za koje su izdati nalozi za hapšenje ovih dana.„Što se tiče ljudi koji trenutno bivaju optuživani i hapšeni, praktično kod svakoga postoji određena količina nekretnina“, navodi Seneši. On posebno ističe projekat Beograd na vodi, gde, kako kaže, „na pola prozora nema svetla“, što ukazuje na veliki broj nekorišćenih stanova u vlasništvu pojedinaca.

Implikacije najavljenih mera na tržište nekretnina

Kombinacija progresivnog oporezivanja i borbe protiv korupcije može dugoročno promeniti strukturu ponude na tržištu. S jedne strane, vlasnici više stanova mogu biti motivisani da ih prodaju zbog izbegavanja povećanih poreskih obaveza. S druge strane, zaplena nelegalno stečenih nekretnina može dodatno povećati broj dostupnih stanova, što bi, kao rezultat, moglo uticati na kretanje cena. Iako trenutno nema značajnih promena na tržištu nekretnina, već sama najava ovih mera pokreće procese koji bi mogli dovesti do veće ponude i potencijalnog pada cena, smatraju konsultanti. U narednom periodu pažnja javnosti biće usmerena na konkretne poteze nove vlasti i efekat koji će najavljene promene imati na tržište nekretnina.

Pročitaj još

Domaće

Grad Beograd izdvaja 3,8 milijardi dinara za novogodišnje vaučere deci i prosvetnim radnicima

Za 380.000 vaučera pojedinačne vrednosti od 10.000 dinara sredstva su obezbeđena uz podršku iz državnog budžeta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Grad Beograd izdvaja 3,8 milijardi dinara za novogodišnje vaučere deci i prosvetnim radnicima – odakle novac za vaučere

Za 380.000 vaučera pojedinačne vrednosti od 10.000 dinara sredstva su obezbeđena uz podršku iz državnog budžeta

Grad Beograd izdvojiće ukupno 3,8 milijardi dinara za novogodišnje vaučere u iznosu od 10.000 dinara, namenjene deci i prosvetnim radnicima u Beogradu. Ova odluka dolazi nakon što su iz državnog budžeta u gradsku kasu prebačena dodatna sredstva od 5,98 milijardi dinara zbog ugrožene likvidnosti, čime su ukupni transferi iz republičkog budžeta u 2026. godini dostigli 7,23 milijarde dinara.

Finansiranje i raspodela vaučera

Ukupno će biti podeljeno 380.000 vaučera, a posao realizacije poveren je grupi ponuđača koju predvodi Planeta sport, uz učešće firmi BDS RS, Dexy Co Kids, Đak Beograd, N Sport i Trendmaker. Vaučeri se mogu koristiti za kupovinu robe u prodajnim objektima ovih trgovaca, kao i na njihovim online sajtovima. Vaučeri su važeći od decembra 2026. do 15. marta 2027. godine i mogu se sukcesivno trošiti, odnosno iznos sa vaučera nije potrebno iskoristiti odjednom.

Ekonomija grada i transferi iz budžeta

Odluka o vaučerima doneta je u trenutku kada su revizori upozorili na ozbiljne probleme u finansijama prestonice. Državna revizorska institucija dala je negativno mišljenje na finansijske izveštaje Grada Beograda za 2025. godinu. Osim toga, tokom godine je došlo do poništavanja pet javnih poziva za poljoprivredne subvencije, iako su sredstva već bila dodeljena korisnicima. Kao rezultat, deo poljoprivrednika je ostao bez očekivane podrške iz gradskog budžeta. S druge strane, izdvajanjem iz državnih budžetskih rezervi, Grad Beograd je uspeo da obezbedi sredstva za ovu isplatu deci i zaposlenima u obrazovanju.

Korisnici i uslovi za vaučere

Pravo na vaučere imaju deca starosti od 0 do 19 godina koja nisu obuhvaćena vaspitno-obrazovnim programom, ali im roditelji imaju prebivalište ili boravište u Beogradu. Takođe, korisnici su i deca u predškolskim ustanovama, učenici osnovnih i srednjih škola, kao i svi zaposleni i angažovani u ovim ustanovama, bez obzira na osnivača. Vaučere mogu koristiti i zaposleni u Centru dečjih letovališta i u „Bebi servisu Beograd“. Ova praksa ponavlja se iz prethodnih godina, s tim što je iznos vaučera od prošle godine povećan sa 6.000 na 10.000 dinara.

Odakle novac za vaučere i ekonomske implikacije

Zbog toga što Grad Beograd ima ograničene vlastite prihode, značajan deo sredstava za ovakve isplate dolazi iz republičkog budžeta. Priliv dodatnih 5,98 milijardi dinara iz tekuće budžetske rezerve omogućio je da se realizuje isplata vaučera, ali istovremeno ukazuje na zavisnost grada od državne podrške. U međuvremenu, negativno mišljenje revizora i poništene subvencije osvetljavaju izazove u planiranju i likvidnosti gradskih finansija. Pored toga, kontinuitet u dodeli novogodišnjih vaučera poslednjih godina pokazuje težnju Grada Beograda da zadrži socijalne i stimulativne mere za određene kategorije stanovništva, uz oslanjanje na vanredne transfere iz republičkog budžeta.

Pročitaj još

Domaće

Kompanija uvodi veštačku inteligenciju, produktivnost raste ali upravljanje rizicima ostaje izazov

Menadžment podstakao upotrebu AI alata u svim odeljenjima, ali pitanja kontrole i odgovornosti ostaju bez jasnog odgovora

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanija uvodi veštačku inteligenciju, produktivnost raste ali upravljanje rizicima ostaje izazov – veštačka inteligencija

Menadžment podstakao upotrebu AI alata u svim odeljenjima, ali pitanja kontrole i odgovornosti ostaju bez jasnog odgovora

Kompanija sa oko 500 zaposlenih donela je odluku da intenzivira upotrebu veštačke inteligencije u svakodnevnom poslovanju. Poruka menadžmenta bila je jasna: koristi se veštačka inteligencija tamo gde može da ubrza posao, smanji rutinske zadatke i podigne produktivnost. Kao rezultat, AI alati su brzo integrisani u razne procese, a ključna fraza veštačka inteligencija se provlači kroz sve nivoe kompanije.

Produktivnost raste, ali izazovi kontrole upotrebe veštačke inteligencije

Marketing tim koristi generativne AI alate za pripremu sadržaja i istraživanje, dok prodaja koristi iste alate za obradu beleški, pripremu ponuda i analizu klijenata. Pravni tim povremeno koristi AI za analizu dokumenata, a razvojni tim koristi različite asistente za kodiranje. Neki zaposleni rade sa poslovnih naloga, dok drugi koriste privatne. Određeni timovi samostalno uvode nove AI alate. Kao rezultat, produktivnost je porasla, ali su otvorena pitanja o tome koji alati se koriste, koje podatke obrađuju i ko je odgovoran za njihovu upotrebu.

Kompanija je imala osnovne smernice za upotrebu veštačke inteligencije, ali su se kroz praksu pojavili brojni use case-ovi koje je bilo teško kontrolisati. Postavlja se pitanje da li zaposleni znaju koje informacije ne smeju da dele sa eksternim AI servisima i ko proverava dobavljače pre nego što se alat uvede u rad.

AI chatbot i automatizacija u korisničkoj podršci

Customer-support tim odlučio je da uvede AI chatbot kako bi smanjio vreme odgovora korisnicima i rasteretio zaposlene od ponavljajućih pitanja. Prvi rezultati pokazuju da su brojni jednostavni zahtevi rešavani automatski, dok su zaposleni dobili više vremena za složenije slučajeve. Međutim, pojavila su se nova pitanja: šta ako chatbot pruži pogrešnu informaciju korisniku, koliko podataka o korisnicima sistem koristi i ko prati tačnost odgovora i bezbednosne incidente. Veštačka inteligencija više nije bila samo alat za sporadičnu upotrebu, već deo procesa koji direktno komunicira sa klijentima i pristupa internim informacijama.

Uporedo sa tim, HR tim je imao problem sa velikim brojem prijava za pojedine pozicije. Rešenje je pronađeno u AI alatu koji automatski analizira i rangira prijave, što je ubrzalo proces selekcije kandidata. Ipak, otvorila su se pitanja o kriterijumima rangiranja, mogućoj pristrasnosti modela i odgovornosti za krajnje odluke.

Potrebna struktura za održivu upotrebu veštačke inteligencije

Šest meseci nakon početka inicijative, kompanija koristi oko petnaest različitih AI alata, sa više dobavljača i desetine različitih upotreba. Neki sistemi rade sa javno dostupnim podacima, drugi obrađuju interne dokumente, a treći komuniciraju sa klijentima ili učestvuju u donošenju važnih odluka. Problemi nisu proistekli iz same upotrebe veštačke inteligencije, već iz nemogućnosti da se njen rast i upotreba efikasno upravljaju kroz pojedinačne odluke i opšta pravila.

Na tržištu se sve više govori o potrebi za uvođenjem sistema za upravljanje veštačkom inteligencijom, kao što je međunarodni standard ISO/IEC 42001. Ovakav pristup omogućava kompanijama da postave jasna pravila o tome za šta koriste AI, ko je odgovoran za svaki sistem, koje podatke obrađuju, kakvi rizici postoje, koje kontrole su potrebne, da li je potreban ljudski nadzor i kako se prati performans sistema. Na taj način, organizacija ne usporava inovacije već stvara okvir za održivo i odgovorno uvođenje novih AI alata.

Eksperiment kompanije pokazuje širu sliku izazova sa kojima se suočavaju organizacije koje brzo uvode veštačku inteligenciju u poslovanje. Efekti na produktivnost su vidljivi, ali održiva integracija AI zahteva jasno definisana pravila, odgovornost i kontinuiranu procenu rizika, što postaje sve važnije kako rastu složenost i broj AI rešenja u poslovanju.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link