Connect with us

Domaće

Inflacija u Hrvatskoj porasla na 5,8 odsto, cene prevoza skočile 13,1 odsto

Potrošačke cene u aprilu porasle 1,6 odsto, energija poskupela 17,7 odsto na godišnjem nivou

Published

on

g3d4496231a34c94fd3c82e8d7ffbd30bddc99fb56d14e48fafb2c36a64c5e27d3472bd6c0c7ee17c2b921510fa26f805bc9d04d5467b7fe6b32f46506bec2d66_1280

Potrošačke cene u aprilu porasle 1,6 odsto, energija poskupela 17,7 odsto na godišnjem nivou

Godišnja inflacija u Hrvatskoj dostigla je 5,8 odsto u aprilu, što je rast u odnosu na martovskih 4,8 odsto, saopštio je Državni zavod za statistiku (DZS). Najveći godišnji rast beleže cene prevoza, koje su porasle za 13,1 odsto, dok su stanovanje, voda, električna energija, gas i druga goriva zabeležili poskupljenje od 12,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Alkoholna pića i duvan skuplji su za 7,6 odsto, a restorani i usluge smeštaja za 6,2 odsto.

Cene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 2,8 odsto međugodišnje, što i dalje ima značajan uticaj na ukupnu inflaciju. Kada se analiziraju glavne komponente, energija je na godišnjem nivou poskupela 17,7 odsto, usluge 8,2 odsto, a hrana, piće i duvan 3,5 odsto. Industrijska roba bez energije zabeležila je pad cena od 0,6 odsto.

Na mesečnom nivou, potrošačke cene u Hrvatskoj su u aprilu porasle 1,6 odsto. Najveći mesečni rast zabeležen je kod odeće i obuće, čije su cene povećane za 6,9 odsto, zatim prevoz sa 4,9 odsto, restorani i usluge smeštaja sa 1,4 odsto, dok su stanovanje, voda, električna energija, gas i druga goriva poskupeli 1,1 odsto. Energija je mesečno skuplja za 5 odsto, industrijska roba za 1,7 odsto, a usluge za 1,2 odsto. Cene hrane i pića ostale su nepromenjene na mesečnom nivou.

Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cena (HICP), inflacija u Hrvatskoj iznosi 5,4 odsto na godišnjem i 1,4 odsto na mesečnom nivou, objavio je DZS.

U poređenju, inflacija u Srbiji takođe beleži rast, ali je niža nego u Hrvatskoj. U aprilu je međugodišnja inflacija u Srbiji porasla sa 2,8 odsto u martu na 3,3 odsto. U Srbiji su cene odeće i obuće porasle 2,5 odsto, dok je transport poskupeo za 2,2 odsto.

Cene energije i transporta ostaju glavni faktori rasta inflacije u regionu, dok kategorije hrane i pića u aprilu nisu imale značajniji mesečni rast.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Mlekara Šabac ostvarila profit od 4 miliona evra, investira u zelenu agendu

Kompanija zabeležila 1,8 miliona evra dobiti u prvom kvartalu 2026. i planira ulaganja tokom narednih pet godina

Published

on

By

Kompanija zabeležila 1,8 miliona evra dobiti u prvom kvartalu 2026. i planira ulaganja tokom narednih pet godina

Mlekara Šabac, jedna od najstarijih prerađivačkih kompanija mleka u Srbiji, godinu 2025. završila je sa poslovnim rezultatom većim od četiri miliona evra, saopštio je direktor Jovo Suđić. Ovaj rezultat predstavlja najbolji ishod u poslednjih deset godina za kompaniju. Pozitivan trend nastavljen je i u 2026. godini, kada je u prvom kvartalu ostvaren profit od 1,8 miliona evra.

Mlekara Šabac godišnje preradi više od 50 miliona litara mleka, a njeni proizvodi se plasiraju u Evropi, Ruskoj Federaciji, Severnoj Americi i zemljama bivše Jugoslavije. Najveći su izvoznik u mlekarskoj industriji Srbije, a na ruskom tržištu lider su u određenim kategorijama proizvoda, uključujući šabačku fetu, sirko i ala kajmak. Kompanija ima snažnu poziciju i u Crnoj Gori, dok prisutnost u Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji kontinuirano raste.

‘Ponosni smo što mlekara, koja postoji gotovo čitav vek, i dalje beleži rast i širi izvozna tržišta’, naveo je Suđić. Usvojen je investicioni plan za narednih pet godina koji podrazumeva ulaganja u modernizaciju proizvodnje, povećanje energetske efikasnosti, proširenje magacinskih kapaciteta, obnovu voznog parka i projekte zelene agende, sa ciljem očuvanja životne sredine i smanjenja emisije štetnih materija.

Milan Dostanić iz Salaša Noćajskog, jedan od hiljadu farmera koji mleko isporučuju Mlekari Šabac, izdvaja se sa 40 muznih krava i dnevnom proizvodnjom od 550 do 600 litara mleka. ‘Mleko prodajemo šabačkoj mlekari već dugi niz godina, intenzivnije poslednjih petnaestak. Opredelili smo se za njih jer su uvek dostupni na terenu i dele probleme sa nama. I u ovoj krizi mleka, koja se već nekoliko puta ponavljala, otkupljivali su sve količine mleka i minimalno smanjivali cenu. Delimo teret krize i nadam se da ćemo iz nje izaći kao pobednici’, rekao je Dostanić.

On je naglasio da je za održivost sektora važno da država prepozna značaj i proizvođača i prerađivača, jer bez otkupa i izvoza mlečnih proizvoda svi učesnici u lancu snabdevanja mogu biti u problemu.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit Banka predstavlja finansijska rešenja na 93. međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu

Banka izlaže od 16. do 21. maja, fokus na kreditnim linijama i podršci investicijama u agraru

Published

on

By

Banka izlaže od 16. do 21. maja, fokus na kreditnim linijama i podršci investicijama u agraru

UniCredit Banka učestvuje na 93. međunarodnom sajmu poljoprivrede, koji se održava od 16. do 21. maja u Novom Sadu, najvažnijoj regionalnoj manifestaciji za agrar i agrobiznis. Više od devet decenija ovaj sajam okuplja vodeće domaće i međunarodne kompanije, institucije i proizvođače iz oblasti poljoprivrede, mehanizacije, prehrambene industrije i novih tehnologija.

Tokom šest sajamskih dana, UniCredit Banka će predstaviti široku ponudu finansijskih rešenja namenjenih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima. Poseban akcenat je na podršci investicijama u savremenu mehanizaciju, unapređenje proizvodnje, održive tehnologije i digitalizaciju poslovanja, sa ciljem jačanja konkurentnosti domaće poljoprivrede.

Posetioci štanda banke moći će da se informišu o aktuelnim modelima finansiranja, kreditnim linijama za poljoprivrednike, mogućnostima refinansiranja i pristupu subvencionisanim kreditima Ministarstva poljoprivrede, kao i investicionim projektima. Stručni tim UniCredit Banke biće dostupan za individualne konsultacije i razmenu iskustava o izazovima i potrebama agrarnog sektora.

“Konstantno osluškujemo potrebe domaćih poljoprivrednika i agroindustrije, zbog čega smo ove godine pripremili posebne proizvode i usluge. Cilj nam ostaje da svojim partnerima i klijentima omogućimo pristup kapitalu i znanju koji će im pomoći da ubrzaju transformaciju i ostanu konkurentni na sve zahtevnijem tržištu”, izjavio je Rastko Nicić, član Izvršnog odbora i direktor za Poslovanje sa stanovništvom i malim privrednim društvima u UniCredit Banci.

Sajam i ove godine okuplja najvažnije aktere agrarne industrije iz Srbije i regiona, sa predstavljanjem najnovijih dostignuća u oblasti poljoprivrede, opreme, prehrambene industrije i održivih rešenja za razvoj agrobiznisa. UniCredit Banka pozvala je sve zainteresovane posetioce, partnere i klijente da tokom trajanja sajma posete njen izložbeni prostor i upoznaju se sa finansijskim rešenjima namenjenim savremenoj poljoprivredi.

Pročitaj još

Domaće

Fond za nauku dodeljuje 11,7 miliona evra za AI projekte u industriji Srbije

Program finansira projekte do 12 meseci, konkurs otvoren do 15. juna 2026. godine

Published

on

By

Program finansira projekte do 12 meseci, konkurs otvoren do 15. juna 2026. godine

Fond za nauku Republike Srbije, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, predstavio je novi program pod nazivom „Nauka za privredu – primena veštačke inteligencije u industriji kroz naučna partnerstva – Od laboratorije do tržišta“, sa ukupnim budžetom od 11,7 miliona evra. Maksimalno trajanje pojedinačnih projekata je 12 meseci, a konkurs je otvoren do 15. juna 2026. godine.

Program je namenjen jačanju saradnje između naučnoistraživačkih organizacija i privrednih subjekata u Srbiji, sa fokusom na inovacije i razvoj rešenja zasnovanih na veštačkoj inteligenciji. Na prezentaciji održanoj u Privrednoj komori Srbije izneti su detalji o uslovima učešća, modelu finansiranja i procesu prijave projekata.

Rukovodilac Službe za inovacije Privredne komore Srbije Bojana Krstić istakla je: „Naša zemlja poseduje kvalitetne istraživačke institucije, stručnjake i rastući IT i inovacioni sektor, dok sa druge strane privreda sve više prepoznaje potrebu za digitalnom transformacijom i modernizacijom poslovanja. Međutim, puni potencijal možemo ostvariti tek onda kada znanje iz laboratorija i istraživačkih centara uspešno prenesemo u realnu industrijsku primenu.“

Projekti u okviru programa moraju biti usmereni na prioritetne domene kao što su veštačka inteligencija, informaciono-komunikacione tehnologije, hrana za budućnost, mašine i proizvodni procesi budućnosti i kreativne industrije. Horizontalne teme uključuju digitalizaciju, energetsku tranziciju, održive energetske sisteme i zdravlje.

Program podržava primenjena istraživanja sa dokazivim potencijalom za primenu u industriji, uključujući razvoj pilot-projekata, prototipova, demonstratora, softverskih rešenja, skupova podataka, tehničkih i tehnoloških unapređenja, kao i rešenja za zaštitu intelektualne svojine i komercijalizaciju.

Finansiranje se obezbeđuje iz budžeta Republike Srbije i sredstava projekta SAIGE, partnerskog projekta Republike Srbije, Evropske unije i Svetske banke. Pravo učešća imaju konzorcijumi koje čine najmanje jedna akreditovana naučnoistraživačka organizacija iz Srbije i najmanje jedan privredni subjekt registrovan u Srbiji, pri čemu partner iz privrede mora obezbediti najmanje 15% sufinansiranja projekta, u novcu ili nenovčanom doprinosu.

Konzorcijum može imati najviše pet članova, uključujući do četiri naučnoistraživačke organizacije i jednog privrednog partnera. Broj članova istraživačkog tima nije ograničen. Prijave se podnose elektronski putem Portala Fonda za nauku Republike Srbije do 15. juna 2026. godine do 12 časova, a proces prijave odvija se u dve faze – najpre se podnosi skraćeni, a zatim kompletan predlog projekta.

„Veštačka inteligencija danas pronalazi primenu u gotovo svim oblastima — od proizvodnje i automatizacije, preko logistike i energetike, do poljoprivrede, medicine, finansija i uslužnih delatnosti. Kroz analizu podataka, optimizaciju procesa i razvoj novih digitalnih alata, AI postaje važan pokretač produktivnosti i inovacija“, naglasila je Bojana Krstić.

Sve informacije o programu, uslovima za prijavu i konkursnoj dokumentaciji dostupne su na zvaničnoj stranici Fonda za nauku Republike Srbije.

Pročitaj još

U Trendu