Connect with us

Domaće

Inflacija u evrozoni usporila na 2,8 odsto, moguće povećanje kamata ECB-a

Cene energenata porasle 8,5 odsto u junu, inflacija u Nemačkoj pala na 2,4 odsto, analitičari očekuju septembarsku odluku o kamatama

Objavljeno pre

,

Inflacija u evrozoni usporila na 2,8 odsto, moguće povećanje kamata ECB-a Foto Izvor: Pexels / Willfried Wende

Cene energenata porasle 8,5 odsto u junu, inflacija u Nemačkoj pala na 2,4 odsto, analitičari očekuju septembarsku odluku o kamatama

Inflacija u evrozoni usporila je u junu na 2,8 odsto, pokazuju najnoviji podaci Evrostata. Ovaj rezultat približava rast cena cilju Evropske centralne banke. U poređenju sa majem, kada je inflacija iznosila 3,2 odsto, primetno je smanjenje pritiska na cene.

Usporavanje rasta cena i sektorska analiza

Pre svega, slabiji rast cena energenata uticao je na ukupnu inflaciju. U junu su energenti poskupeli 8,5 odsto, dok je u maju rast bio 10,8 odsto na godišnjem nivou. Takođe, u sektoru usluga inflacija je opala na 3,2 odsto međugodišnje, dok je u maju iznosila 3,5 odsto. Cene hrane, alkohola i duvana porasle su 1,5 odsto, što je manje u poređenju sa 1,9 odsto iz prethodnog meseca. Industrijski proizvodi, osim energije, beleže rast od samo 0,7 odsto, dok je u maju taj rast bio 0,9 odsto.

Regionalne razlike i poređenje među članicama evrozone

Kada se posmatraju pojedinačne članice, inflacija merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP) pala je u Nemačkoj sa 2,7 na 2,4 odsto. U Francuskoj je smanjena sa 2,8 na 2 odsto, dok je u Italiji iznosila 3 odsto, naspram majskih 3,2 odsto. U Španiji je inflacija ostala stabilna na 3,6 odsto. Najniža inflacija u junu zabeležena je u Švedskoj (1 odsto), Češkoj (1,1 odsto) i Danskoj (1,8 odsto). S druge strane, najviša godišnja inflacija registrovana je u Rumuniji (9,2 odsto), Litvaniji (5,4 odsto) i Bugarskoj (5,2 odsto).

Inflacija u evrozoni i očekivanja monetarne politike ECB

Analitičari ocenjuju da bi Evropska centralna banka sledeće nedelje mogla ostaviti kamatne stope nepromenjene. Međutim, većina učesnika ankete očekuje povećanje depozitne kamatne stope za 25 baznih poena, na 2,5 odsto u septembru. Tada će ECB imati nove ekonomske projekcije za donošenje konačne odluke. Ipak, analitičari upozoravaju da situacija na Bliskom istoku, posebno uticaj na cene nafte i gasa, može promeniti inflacione rizike. Deo ekonomista smatra da bi stabilizacija energetskog tržišta mogla odložiti novo povećanje kamata.

Šira perspektiva i budući tokovi monetarne politike

Prema medianoj prognozi, prvo smanjenje kamatnih stopa moglo bi biti u septembru 2027. godine, a deo analitičara predviđa mogućnost ranijeg zaokreta. Očekuje se da bi završetak ciklusa povećanja kamata otvorio prostor za postepeno smanjenje, uz praćenje inflacije i energetskih tokova. Inflacija u evrozoni ostaje ključni indikator za dalji tok monetarne politike i stabilnost celokupnog evropskog tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Evropska industrija dobija više emisijskih dozvola uz smanjenje stope na 3,7 odsto

Evropska komisija predlaže usporavanje smanjenja emisija i produženje besplatnih dozvola do 2038. godine radi konkurentnosti industrije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska industrija dobija više emisijskih dozvola uz smanjenje stope na 3,7 odsto – emisione dozvole

Evropska komisija predlaže usporavanje smanjenja emisija i produženje besplatnih dozvola do 2038. godine radi konkurentnosti industrije

Evropska komisija predložila je veliku reformu sistema trgovine emisijama gasova (ETS), kojom evropska industrija dobija više dozvola za emisiju ugljen-dioksida nego što je ranije planirano. U okviru ovog predloga, tempo smanjenja ukupnog broja dozvola biće usporen, dok je stopa smanjenja dozvola snižena sa 4,3 odsto na 3,7 odsto od 2031. godine. Kao rezultat, kompanije će imati više prostora za emisione aktivnosti, što posebno utiče na sektore poput čelika, cementa i hemijske industrije.

ETS reforma: Više dozvola za emisiju gasova

Stopa smanjenja dostupnih dozvola dodatno će se smanjiti na 1,7 odsto počevši od 2036. godine. Uporedo sa tim, Evropska komisija planira da produži besplatne dozvole za tešku industriju do 2038. godine, umesto do 2034. kako je prvobitno bilo predviđeno. Oko 80 odsto dozvola biće dodeljeno unapred kompanijama koje investiraju u čiste tehnologije, dok će preostalih 20 odsto biti dostupno nakon realizacije tih investicija. S druge strane, kompanije moraju da predstave planove za ulaganje u dekarbonizaciju kako bi ostvarile pravo na besplatne dozvole.

Finansijski okvir i šira tržišna slika

ETS sistem trenutno pokriva oko 40 odsto svih emisija u Evropskoj uniji. Od njegovog uvođenja 2013. godine, generisano je približno 260 milijardi evra prihoda. Veći deo tog novca završavao je u nacionalnim budžetima, dok je relativno mali iznos bio usmeren direktno na industrijska ulaganja. Prema novom predlogu, države članice moraće da najmanje polovinu prihoda od ETS-a usmere na domaću industriju. Time će biti omogućena dodatna finansijska podrška za tranziciju ka čistim tehnologijama.

Proširenje ETS sistema i implikacije za industriju

Reforma ETS-a predviđa proširenje obuhvata na više međunarodnih letova iz Evrope, uključujući rute ka destinacijama kao što su Dubai i Istanbul. Takođe, emisije iz brodova manjeg kapaciteta biće uključene u sistem, dok će postrojenja za spaljivanje otpada postepeno ući u ETS između 2031. i 2034. godine. Evropska komisija naglašava da ovo nije usporavanje klimatske politike, već prilagođavanje industriji radi očuvanja konkurentnosti i ostvarivanja cilja smanjenja neto emisija za 90 odsto do 2040. godine. Predlog sada kreće u pregovore između država članica Evropske unije i Evropskog parlamenta, pri čemu se konačna pravila očekuju nakon otprilike godinu dana razgovora. Na taj način, industrija dobija jasniji okvir za planiranje investicija i dekarbonizaciju u narednim godinama.

Pročitaj još

Domaće

Prevoznici traže brojanje efektivnog vremena boravka za D vize vozača

Udruženje za međunarodni transport predlaže da se profesionalnim vozačima iz regiona računa stvarno vreme provedeno u šengenskom prostoru

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prevoznici traže brojanje efektivnog vremena boravka za D vize vozača

Udruženje za međunarodni transport predlaže da se profesionalnim vozačima iz regiona računa stvarno vreme provedeno u šengenskom prostoru

Udruženje za međunarodni transport iz Srbije predložilo je da se brojanje efektivnog vremena boravka uvede kao nova praksa za profesionalne vozače iz Zapadnog Balkana kojima se izdaju D vize. Prema rečima predsednika Udruženja Neđe Mandića, sadašnji sistem podrazumeva da se dan ulaska i dan izlaska iz šengenskog prostora računaju kao puni dani boravka, bez obzira na stvarno vreme provedeno u zoni. Kao rezultat, vozači često gube dvadesetak i više radnih dana godišnje, što direktno utiče na transportnu i izvoznu privredu regiona.

Brojanje efektivnog vremena boravka

Prevoznici iz regiona smatraju da bi prelazak na brojanje efektivnog vremena boravka, umesto kalendarskih dana, mogao rešiti problem u 50 do 60 odsto slučajeva. Naime, kako je istakao Mandić, zahvaljujući potpunoj primeni EES sistema (Elektronski evidencioni sistem), vreme ulaska i izlaska vozača iz šengenskog prostora sada se meri u minut i sekund. Zbog toga bi vozači mogli tačno da evidentiraju 24 sata boravka, što bi im omogućilo da tokom 180 dana maksimalno iskoriste svih 90 dozvoljenih dana u šengenskoj zoni.

Problemi zbog neujednačene primene pravila

Jedan od ključnih izazova za transportne kompanije sa Zapadnog Balkana je neujednačena primena pravila o D vizama među državama članicama Evropske unije. Neke zemlje primenjuju stroža, a druge blaža pravila, što stvara nesigurnost kod vozača i logističkih kompanija. „Svakodnevno proveravamo koliko dana boravka imaju naši vozači i nailazimo na različite podatke – nekada je to 90, nekada 45, a nekada 80 dana“, upozorio je Mandić. Ovakva situacija, prema njegovim rečima, dodatno komplikuje poslovanje i stvara ozbiljne zastoje u međunarodnom transportu i izvozu.

Specifičnosti D viza za vozače

Prema postojećim propisima, D viza se standardno izdaje osobama koje žive ili rade u zemlji izdavanja. Hrvatska je novim Zakonom o strancima omogućila da i državljani trećih zemalja, koji ne žive i ne rade u Hrvatskoj, ali prevoze robu za njenu privredu, mogu dobiti ovu vrstu vize. Ipak, pravila izdavanja još nisu precizno definisana, što ostavlja mnogo prostora za administrativne i praktične probleme. Evropska komisija je u odgovoru prevoznicima sa Zapadnog Balkana navela da se vozačima preporučuje da se prilagode sistemu 90 dana boravka u 180 dana, ali prevoznici navode da takvo tumačenje otežava snabdevanje industrije i stanovništva u EU i regionu.

Uticaj na privredu i transportnu delatnost

Transport robe između Zapadnog Balkana i Evropske unije uglavnom obavljaju prevoznici iz regiona. Zbog toga ograničenja u brojanju dana boravka neposredno utiču na izvoz, snabdevanje i rad celokupne privrede. Prevoznici iz Evropske unije retko preuzimaju transport prema Balkanu zbog višednevnih zadržavanja na granicama i carinskih procedura, pa je teret snabdevanja evropskog i regionalnog tržišta uglavnom na vozačima sa Balkana. Mandić ističe da profesionalni vozači iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije nisu turisti, već ključna radna snaga za industriju, izvoznike i uvoznike. Neprecizna pravila i neujednačena praksa, međutim, onemogućavaju punu efikasnost ovih kadrova u međunarodnom transportu.

Perspektive i moguća rešenja

Predstavnici prevoznika sa Zapadnog Balkana su 29. juna uputili zajedničko pismo Evropskoj komisiji, tražeći jasno i jedinstveno rešenje za primenu D viza. Odgovor je stigao brzo, ali ponuđeno rešenje ne zadovoljava potrebe transportnih kompanija. „Odgovor je sve fino objasnio, ali nismo zadovoljni ni tumačenjem D vize, ni savetom da se prilagodimo ograničenju od 90 dana“, naglasio je Mandić. U međuvremenu, prevoznici insistiraju da brojanje efektivnog vremena boravka postane standard, kako bi se omogućio nesmetan rad profesionalnih vozača i stabilno snabdevanje tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Broj građana sa visokim prihodima u Srbiji pao za skoro 2.000 u 2025. godini

Poreska uprava Srbije zabeležila je pad broja obveznika godišnjeg poreza na dohodak na 27.900, dok prihodi vodećih dostižu 1,6 milijardi dinara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Broj građana sa visokim prihodima u Srbiji pao za skoro 2.000 u 2025. godini

Poreska uprava Srbije zabeležila je pad broja obveznika godišnjeg poreza na dohodak na 27.900, dok prihodi vodećih dostižu 1,6 milijardi dinara

Poreska uprava Srbije objavila je da će godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu platiti ukupno 27.900 građana. To znači da se broj građana sa visokim prihodima u Srbiji smanjio za skoro 2.000 u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima, prošle godine ovaj porez platilo je 29.533 građana.

Broj građana sa visokim prihodima u Srbiji opada u odnosu na svetske trendove

Istovremeno, u svetu se broj milionera konstantno povećava. Prema UBS Global Wealth Report 2026, globalni broj dolarskih milionera porastao je za skoro milion u prethodnoj godini, što je oko 2.600 novih milionera dnevno. S druge strane, broj građana sa visokim prihodima u Srbiji opada. U 2025. godini, svega 2% zaposlenih spada u ovu kategoriju. Porez na dohodak građana plaćaju fizička lica čiji oporezivi dohodak, nakon odbitka poreza i doprinosa, prelazi 5.439.096 dinara (oko 46.330 evra). To odgovara mesečnoj bruto plati od najmanje 3.860 evra posle olakšica.

Struktura i geografska raspodela obveznika godišnjeg poreza

Ove godine, Poreska uprava je četvrti put omogućila elektronsko podnošenje prijava, čime je proces pojednostavljen. Najveći broj obveznika su menadžeri, direktori, inženjeri, ekonomisti, IT stručnjaci i pravnici. Muškarci čine čak 88% ukupno prijavljenih obveznika. Kada je reč o teritorijalnoj raspodeli, čak 18.302 prijave podnete su iz Beograda, dok Novi Sad prednjači među ostalim gradovima sa 3.609 prijava. Ostali gradovi sa značajnim brojem prijava su Niš (942), Kragujevac i Zaječar (538), Pančevo (369), Subotica (363) i Čačak (323).

Prihodi najbogatijih i trendovi po gradovima

Prvih 100 obveznika ostvarilo je prihode od 148 miliona do čak 1,6 milijardi dinara. Većina, njih 96%, su domaći državljani. Najveći broj prijava u Beogradu zabeležen je u centru grada (5.012), zatim na Novom Beogradu (4.645), Voždovcu (2.003) i Zvezdari (1.851). U ostalim delovima Srbije broj prijava značajno je manji, što pokazuje izraženu koncentraciju visokih prihoda u glavnom gradu.

Trendovi i značaj za domaću ekonomiju

Pad broja građana sa visokim prihodima u Srbiji ukazuje na stagnaciju domaćeg tržišta u poređenju sa globalnim trendovima. Iako se broj milionera u svetu uvećava, u Srbiji je smanjen obim ljudi sa zaradama iznad praga za godišnji porez. Ova dinamika može imati dugoročne posledice po fiskalne prihode i strukturu potrošnje. Poreska uprava ističe da neće objavljivati dodatne statističke podatke u vezi sa godišnjim porezom na dohodak građana za 2025. godinu. Osim toga, svi podaci odnose se isključivo na prijave podnete elektronskim putem, što potvrđuje nastavak digitalizacije poreskog sistema.

Pročitaj još

U Trendu