Connect with us

Domaće

Brza pruga Budimpešta–Beograd: početak putničkog saobraćaja za najviše dva meseca

Putnički vozovi na brzoj pruzi mogli bi da krenu do septembra, a investicija u Mađarskoj iznosi oko 2,8 milijardi evra

Objavljeno pre

,

Brza pruga Budimpešta–Beograd: početak putničkog saobraćaja za najviše dva meseca Foto Izvor: Pexels / Noval Gani

Putnički vozovi na brzoj pruzi mogli bi da krenu do septembra, a investicija u Mađarskoj iznosi oko 2,8 milijardi evra

Brza pruga Budimpešta–Beograd mogla bi da dobije putnički saobraćaj tokom narednih mesec ili dva, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar. Tačan datum još nije utvrđen, ali očekuje se da će testiranja i sertifikacija bezbednosne opreme uskoro biti završeni. Prema rečima Mađara, prvi putnički vozovi na ovoj brzoj liniji mogli bi da krenu do početka jeseni.

Investicija od 2,8 milijardi evra i značaj za transport

Mađarski deo brze železničke pruge renoviran je po ceni od jednog biliona forinti, što je približno 2,8 milijardi evra. Ovaj infrastrukturni projekat deo je šireg plana povezivanja centralne Evrope i Balkana modernim železničkim koridorima. Iako je u martu 2026. bilo planirano otvaranje celokupnog putničkog saobraćaja na relaciji Beograd–Budimpešta, puštanje je odloženo zbog propusta u bezbednosnoj opremi na mađarskoj deonici, koje su izvodile kineske firme.

Koordinacija bezbednosnih sistema i inspekcija radova

Mađarski ministar saobraćaja i investicija David Vitezi najavio je posetu Srbiji radi usaglašavanja bezbednosne opreme na brzoj pruzi Budimpešta–Beograd. Uporedo sa tim, kineski izvođači rade na otklanjanju uočenih propusta, dok inspekcija radova treba da bude završena do kraja godine. Ministarstvo saobraćaja Mađarske navelo je da je njihova deonica u finalnoj fazi, ali da je za puštanje putničkog saobraćaja neophodno završiti testiranje ETCS sistema i dobiti TÜV sertifikat. ETCS je evropski sistem kontrole voza, dok je TÜV nemački sertifikat za bezbednost i kvalitet.

Trenutna upotreba pruge i implikacije za sektor

Od oktobra prošle godine srpski deo pruge, od Beograda do Subotice, već je otvoren za putnički saobraćaj. Međutim, na celoj liniji Budimpešta–Kelebija trenutno saobraća samo šest teretnih vozova dnevno. Rekord je zabeležen 27. februara 2026, kada je prošlo 14 teretnih kompozicija. Ova brojka je skromna u odnosu na ukupnu vrednost investicije, što je izazvalo pitanja o isplativosti projekta. S druge strane, Srbija je završila sve infrastrukturne radove na svojoj deonici, uključujući koloseke, elektro i telekomunikacione sisteme, dok se za pojedine stanične objekte još vrše dodatne provere i izdaju upotrebne dozvole.

Perspektive i naredni koraci

Premijer Peter Mađar istakao je da početak putničkog saobraćaja zavisi od završetka testiranja i međunarodne sertifikacije. „Putnički saobraćaj bi mogao da počne u roku od jednog ili dva meseca“, izjavio je Mađar. Očekuje se da će, nakon ispunjavanja svih tehničkih i bezbednosnih zahteva, pruga Budimpešta–Beograd ubrzati protok ljudi i robe, povećati konkurentnost regiona i doprineti ekonomskom razvoju. Projekat je deo kineske inicijative „Pojas i put“, a radove su izvodili kineski i ruski konzorcijumi na srpskim i mađarskim deonicama. Završetak i puna funkcionalnost ove linije imaju potencijal da promene železnički saobraćaj između centralne i jugoistočne Evrope.

Pročitaj još

Domaće

Broj građana sa visokim prihodima u Srbiji pao za skoro 2.000 u 2025. godini

Poreska uprava Srbije zabeležila je pad broja obveznika godišnjeg poreza na dohodak na 27.900, dok prihodi vodećih dostižu 1,6 milijardi dinara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Broj građana sa visokim prihodima u Srbiji pao za skoro 2.000 u 2025. godini

Poreska uprava Srbije zabeležila je pad broja obveznika godišnjeg poreza na dohodak na 27.900, dok prihodi vodećih dostižu 1,6 milijardi dinara

Poreska uprava Srbije objavila je da će godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu platiti ukupno 27.900 građana. To znači da se broj građana sa visokim prihodima u Srbiji smanjio za skoro 2.000 u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima, prošle godine ovaj porez platilo je 29.533 građana.

Broj građana sa visokim prihodima u Srbiji opada u odnosu na svetske trendove

Istovremeno, u svetu se broj milionera konstantno povećava. Prema UBS Global Wealth Report 2026, globalni broj dolarskih milionera porastao je za skoro milion u prethodnoj godini, što je oko 2.600 novih milionera dnevno. S druge strane, broj građana sa visokim prihodima u Srbiji opada. U 2025. godini, svega 2% zaposlenih spada u ovu kategoriju. Porez na dohodak građana plaćaju fizička lica čiji oporezivi dohodak, nakon odbitka poreza i doprinosa, prelazi 5.439.096 dinara (oko 46.330 evra). To odgovara mesečnoj bruto plati od najmanje 3.860 evra posle olakšica.

Struktura i geografska raspodela obveznika godišnjeg poreza

Ove godine, Poreska uprava je četvrti put omogućila elektronsko podnošenje prijava, čime je proces pojednostavljen. Najveći broj obveznika su menadžeri, direktori, inženjeri, ekonomisti, IT stručnjaci i pravnici. Muškarci čine čak 88% ukupno prijavljenih obveznika. Kada je reč o teritorijalnoj raspodeli, čak 18.302 prijave podnete su iz Beograda, dok Novi Sad prednjači među ostalim gradovima sa 3.609 prijava. Ostali gradovi sa značajnim brojem prijava su Niš (942), Kragujevac i Zaječar (538), Pančevo (369), Subotica (363) i Čačak (323).

Prihodi najbogatijih i trendovi po gradovima

Prvih 100 obveznika ostvarilo je prihode od 148 miliona do čak 1,6 milijardi dinara. Većina, njih 96%, su domaći državljani. Najveći broj prijava u Beogradu zabeležen je u centru grada (5.012), zatim na Novom Beogradu (4.645), Voždovcu (2.003) i Zvezdari (1.851). U ostalim delovima Srbije broj prijava značajno je manji, što pokazuje izraženu koncentraciju visokih prihoda u glavnom gradu.

Trendovi i značaj za domaću ekonomiju

Pad broja građana sa visokim prihodima u Srbiji ukazuje na stagnaciju domaćeg tržišta u poređenju sa globalnim trendovima. Iako se broj milionera u svetu uvećava, u Srbiji je smanjen obim ljudi sa zaradama iznad praga za godišnji porez. Ova dinamika može imati dugoročne posledice po fiskalne prihode i strukturu potrošnje. Poreska uprava ističe da neće objavljivati dodatne statističke podatke u vezi sa godišnjim porezom na dohodak građana za 2025. godinu. Osim toga, svi podaci odnose se isključivo na prijave podnete elektronskim putem, što potvrđuje nastavak digitalizacije poreskog sistema.

Pročitaj još

Domaće

Okeani apsorbovali 23 zetadžula toplote, ekvivalent 7,6 milijardi šolja čaja po sekundi

Višak energije u okeanima 2025. godine porastao je za 50 odsto u odnosu na 2021, što dodatno ubrzava globalno zagrevanje i utiče na klimatske i ekonomske tokove širom sveta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Okeani apsorbovali 23 zetadžula toplote, ekvivalent 7,6 milijardi šolja čaja po sekundi

Višak energije u okeanima 2025. godine porastao je za 50 odsto u odnosu na 2021, što dodatno ubrzava globalno zagrevanje i utiče na klimatske i ekonomske tokove širom sveta.

Okeani su tokom 2025. godine apsorbovali energiju od čak 23 zetadžula, što odgovara količini od 7,6 milijardi vrelih šolja čaja svake sekunde. Ovaj podatak, prema istraživanju klimatologa Liđinga Čenga i njegovih kolega, ukazuje da okeani preuzimaju oko 90% viška toplote zadržane na Zemlji zbog efekta staklene bašte. Fokus_keyphrase „okeani apsorbovali 23 zetadžula toplote“ jasno osvetljava razmere globalnog energetskog disbalansa.

Rast apsorpcije toplote u okeanima

Tokom 2021. godine, okeani su, prema istim izvorima, apsorbovali oko 15 zetadžula energije. Već tada je ova količina predstavljala ekvivalent 4,8 milijardi šolja čaja svake sekunde. Uvođenje jedinice „gigamug u sekundi“ (GMug/s) dodatno približava javnosti obim energetskih promena – tada je zabeleženo 4,8 GMug/s, dok je u 2025. ova vrednost narasla na 7,6 GMug/s. Ukratko, okeani danas akumuliraju 50% više toplote nego pre samo četiri godine, i to izmereno kroz precizne satelitske i okeanske instrumente.

Ekonomija energije i klimatske posledice

Za poređenje, ukupna godišnja potrošnja energije čovečanstva iznosi nešto više od pola zetadžula, što je znatno manje od toplote koju okeani upijaju svake godine. Količina CO2 i drugih gasova sa efektom staklene bašte, koju je čovečanstvo emitovalo od početka industrijske revolucije, premašuje bilion tona. Ova emisija direktno utiče na rast nivoa mora, ubrzava topljenje ledenih pokrivača i dovodi do češćih morskih toplotnih talasa. Osim toga, čistiji vazduh i eventualno smanjenje oblačnosti omogućavaju dodatnu apsorpciju sunčeve energije, što podstiče pozitivnu povratnu spregu zagrevanja.

Šira slika: Uporedo sa rastom emisija, rizici za ekonomiju rastu

Okeani danas funkcionišu kao glavni regulator globalne temperature, ali rast apsorbovane toplote stvara dodatne rizike za privredu i društvo. Višak energije u morima podiže nivo mora, utiče na ribarstvo, transport i infrastrukturu obalskih gradova. Kao rezultat, ekonomski troškovi klimatskih promena rastu, dok ulaganja u fosilna goriva i dalje ne opadaju. Poređenje sa šoljama čaja jasno prikazuje razmere problema: energija koju svaka osoba na Zemlji može proizvesti svake sekunde i dalje je manja od viška toplote koji završava u okeanima.

Zbog toga je razumevanje podatka „okeani apsorbovali 23 zetadžula toplote“ ključno za planiranje buduće energetske i klimatske politike. Sve češće odlaganje obaveza za klimatsku neutralnost naglašava potrebu za hitnim ekonomskim i regulatornim merama. Ovaj trend apsorpcije toplote u okeanima, koji je izmeren i potvrđen aktuelnim analizama, indikator je ubrzavanja klimatskih promena sa širokim posledicama.

Pročitaj još

Domaće

Nafta poskupela 11 odsto, dizel u Srbiji dostiže gotovo rekordnih 222 dinara

Cene goriva u Srbiji rastu četvrtu nedelju zaredom, uprkos smanjenju akciza i globalnim poremećajima na tržištu nafte

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nafta poskupela 11 odsto, dizel u Srbiji dostiže gotovo rekordnih 222 dinara – cena nafte

Cene goriva u Srbiji rastu četvrtu nedelju zaredom, uprkos smanjenju akciza i globalnim poremećajima na tržištu nafte

Cena nafte na svetskim berzama porasla je 11 odsto za samo nedelju dana, dostigavši oko 83 dolara po barelu. U Srbiji je dizel dostigao gotovo rekordnih 222 dinara (1,89 evra) po litru, što predstavlja četvrto uzastopno poskupljenje goriva. Ove promene usledile su i pored privremenog smanjenja akciza za maksimalno dozvoljenih 20 odsto, prema odluci Vlade Srbije.

Nafta poskupela 11 odsto zbog sukoba na Bliskom istoku

Sukob između SAD, Izraela i Irana na Bliskom istoku dodatno je destabilizovao tržište sirove nafte. Nafta brent, koja je prošle nedelje koštala 76 dolara po barelu, sada se prodaje po gotovo 85 dolara. Ovaj rast od 11 odsto direktno je uticao na povećanje cena derivata na Mediteranu i u evropskim državama.

Dizel u Srbiji gotovo na rekordu, cene rastu u regionu

Na tržištu Mediterana dizel (ULSD) je poskupeo oko 12 odsto, dok je benzin zabeležio rast od 5 odsto. Prema podacima Evropske komisije, maloprodajne cene derivata u EU skočile su od 36 do 56 evra na 1.000 litara. U Srbiji je litar evrodizela sada 222 dinara, dok je benzin BMB95 198 dinara (1,69 evra). To je povećanje od dva dinara po litru za obe vrste goriva u odnosu na prethodnu nedelju. Ovim tempom, cena dizela se približila rekordu od 225 dinara zabeleženom krajem juna. Cena benzina je ispod maksimalnog nivoa iz jula 2022. godine, kada je iznosila 205 dinara po litru.

Uticaj smanjenja akciza i evropskih margina

Iako je Vlada Srbije privremeno smanjila akcize na gorivo za 20 odsto, što će važiti od 20. do 26. jula, aktuelno smanjenje od 10 odsto (do 19. jula) nije sprečilo rast maloprodajnih cena. Akciza na benzin biće 57,60 dinara po litru, a na dizel 59,23 dinara. U istom periodu 2024. godine, litar benzina je koštao 191 dinar, a dizela 202 dinara, pri višim akcizama od 67,22 i 69,12 dinara. Margine za preradu nafte u Evropi dostigle su rekordnih 60 dolara, što dodatno podstiče rast cena na pumpama.

Cene goriva u regionu prate svetske trendove

U Crnoj Gori je evrodizel od juče skuplji za devet centi i sada iznosi 1,67 evra po litru, dok benzin košta 1,64 evra. Hrvatska je postavila cenu dizela na 1,59 evra, što je pet centi više, dok je benzin ostao na 1,54 evra. U Makedoniji evrodizel iznosi 1,35 evra, a benzin 1,41 evro, uz sporadične promene cena. U Bosni i Hercegovini benzin se kreće od 1,39 do 1,42 evra, a dizel od 1,47 do 1,51 evro po litru.

Regulatorni okvir i formiranje cene u Srbiji

Maloprodajne cene goriva u Srbiji formiraju se prema Uredbi o ograničenju cena derivata, koja važi od februara 2022. godine. Prema ovoj uredbi, Ministarstvo energetike i rudarstva određuje srednju veleprodajnu cenu. Ova cena se bazira na proseku kotacija goriva na mediteranskoj berzi, uz dodatak maloprodajne marže i PDV-a. Rafinerija u Srbiji trenutno ne radi zbog dvomesečnog prekida dotoka nafte, što dodatno povećava zavisnost od uvoznih kotacija. Preduzeća su obavezna da odmah primene nove cene po objavi Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Zaključak: Cene goriva u Srbiji pod snažnim pritiskom globalnog tržišta

Kao rezultat, cene goriva u Srbiji nastavljaju da rastu četvrtu nedelju zaredom, prateći globalna kretanja i napetosti na Bliskom istoku. Smanjenje akciza privremeno ublažava rast, ali ne može u potpunosti zaštititi domaće potrošače od uticaja svetskog tržišta nafte.

Pročitaj još

U Trendu