Connect with us

Domaće

Industrijski potrošači u Srbiji ostvaruju dobit od negativnih cena struje u aprilu

Od pedeset kompanija na berzi samo deset srpskih, dok PDV na negativne cene pogađa domaće firme

Published

on

g05982e41f0793ec1f7dcd700872ef69b8f878db9958988bbdd97066ef2a1396a70c3aee0a8dc0936b021b7f21fab0ee46f9cfdd77d789e31d0600530094b23e4_1280

Od pedeset kompanija na berzi samo deset srpskih, dok PDV na negativne cene pogađa domaće firme

Industrijski potrošači u Srbiji sada ostvaruju direktnu finansijsku korist zahvaljujući uvođenju negativnih cena električne energije, pokazuje analiza tržišta za april 2026. godine. Od ukupno pedeset kompanija koje trguju na srpskoj berzi električne energije, svega desetak su domaće, dok je četrdesetak firmi stranog porekla. Ovaj mehanizam omogućava domaćim industrijskim potrošačima da budu plaćeni za potrošnju struje tokom sati kada cene padnu ispod nule, dok proizvođači iz obnovljivih izvora bez ugovora sa Elektroprivredom Srbije mogu završiti sa dodatnim troškovima zbog plaćanja penala na balansnom tržištu.

Negativne cene električne energije nisu novost za tržišta kao što su Nemačka, Danska i Belgija, gde se ovaj fenomen javlja tokom perioda pojačane proizvodnje iz obnovljivih izvora i niske potrošnje, najčešće vikendima. U Srbiji je regulatorni okvir zahtevao dodatno vreme za prilagođavanje pre formalnog uvođenja negativnih cena, pri čemu je ključno pitanje bilo kako tretirati PDV na ovakve transakcije. Nadležne institucije su definisale da negativna cena nije prodaja robe, već usluga, na koju se obračunava PDV, a obavezu plaćanja imaju srpske kompanije. Strane firme rešavaju ovo u skladu sa propisima zemlje iz koje dolaze.

Tehnički direktor SEEPEX-a, Dejan Stojčevski, objašnjava: “Uvođenje negativnih cena, generalno, donosi sa sobom i pobednike i gubitnike. Na strani dobitnika nalaze se pre svega oni industrijski potrošači koji mogu fleksibilno da povećaju potrošnju u trenucima kada cene padnu ispod nule i koji će, doslovno, biti plaćeni za korišćenje električne energije. Na strani gubitnika, barem kratkoročno, nalaze se proizvođači iz obnovljivih izvora koji nemaju ugovor sa Elektroprivredom Srbije i koji se mogu naći u situaciji da ne samo da ne zarađuju, nego i da plaćaju penale na balansnom tržištu. Između ta dva pola proteže se čitav niz regulatornih, fiskalnih i strateških izazova – od načina na koji se tretira PDV na negativne cene, do budućnosti CBAM mehanizma i srpskog energetskog sektora u celini.”

U poslednja tri dana, na srpskom tržištu električne energije cene su konstantno bile na nuli od 11 do 16 časova. U tom periodu, dok su na zapadnoevropskim tržištima cene padale ispod nule, Srbija je imala ograničenje na nultu cenu, što je stvaralo dodatni pritisak na proizvođače. Oni koji nisu mogli da prodaju ili skladište višak energije, završavali su na balansnom tržištu i plaćali penale. Sa uvođenjem negativnih cena očekuje se rasterećenje ovog pritiska, jer će i regionalni učesnici manje prebacivati višak energije na srpsko tržište.

Za industrijske potrošače koji mogu da prilagode svoju potrošnju, negativne cene predstavljaju značajan benefit, jer u satima ispod nule ne samo da ne plaćaju struju, već dobijaju novac za svaku potrošenu kilovat-sat. Proizvođači iz obnovljivih izvora bez ugovora sa EPS-om, međutim, suočavaju se sa rizikom plaćanja penala. Mehanizam PDV-a na negativne cene pogađa uglavnom srpske firme, dok strani akteri primenjuju sopstvene propise. Tako je uvođenje negativnih cena rezultat i domaćih regulatornih promena i pritiska sa integrisanog regionalnog tržišta električne energije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kaspersky: javno dostupne aplikacije čine 43,7% vektora napada u 2025. godini

Udeo poverljivih odnosa porastao na 15,5%, dok validni korisnički nalozi učestvuju sa 25,4% prema globalnom izveštaju

Published

on

By

Udeo poverljivih odnosa porastao na 15,5%, dok validni korisnički nalozi učestvuju sa 25,4% prema globalnom izveštaju

Globalni izveštaj kompanije Kaspersky Security Services pokazuje da su javno dostupne aplikacije predstavljale 43,7% inicijalnih vektora napada u 2025. godini, dok je udeo poverljivih odnosa porastao sa 12,7% na 15,5%. Validni korisnički nalozi činili su 25,4% ukupnih napada, a kombinovani udeo svih glavnih vektora premašio je 80%.

Izveštaj „Anatomija sajber sveta“ analizirao je podatke o incidentima iz servisa Kaspersky Managed Detection and Response, Kaspersky Incident Response, Kaspersky Compromise Assessment i Kaspersky SOC Consulting za 2025. godinu. Rezultati pokazuju da su tri vodeća vektora – validni nalozi, eksploatacija ranjivosti u javno dostupnim aplikacijama i poverljivi odnosi – ostali stabilni poslednjih sedam godina. Poverljivi odnosi su se prvi put pojavili među vodećim vektorima 2021. godine, a u TOP-3 ušli tokom 2023. godine.

U izveštaju se navodi da su napadi često povezani u lancima – organizacije kompromitovane kroz poverljive odnose prethodno su najčešće bile pogođene eksploatacijom ranjivosti u javno dostupnim aplikacijama. Napadači sve češće ciljaju pružaoce IT usluga i integratore, što povećava rizik za njihove klijente, posebno kada mali pružaoci usluga nemaju dovoljno resursa za sajber bezbednost. Kompromitacija ovakvih firmi omogućava zloupotrebu daljinskog pristupa i može dovesti do bezbednosnih incidenata kod klijenata.

Analiza napada prema trajanju i uticaju pokazuje da je 50,9% incidenata bilo brze prirode, sa trajanjem kraćim od jednog dana i najčešćim ishodom – enkripcijom fajlova. Dugotrajni napadi činili su 33%, sa prosečnim trajanjem od 108 sati, tokom kojih su napadači instalirali mehanizme postojanosti, kompromitovali Active Directory i izazvali curenje podataka. Preostalih 16,1% predstavljali su hibridni napadi, gde je ukupno trajanje iznosilo gotovo 19 dana zbog značajnog kašnjenja između početne kompromitacije i kasnijih zlonamernih aktivnosti.

Pročitaj još

Domaće

Nestlé ostvario prodaju od 21,3 milijarde franaka, organski rast 3,5 odsto u Q1 2026

Prodaja putem e-trgovine porasla 15,4 odsto, slobodan novčani tok premašiće 9 milijardi franaka

Published

on

By

Prodaja putem e-trgovine porasla 15,4 odsto, slobodan novčani tok premašiće 9 milijardi franaka

Kompanija Nestlé, vodeći globalni proizvođač hrane i pića, objavila je finansijske rezultate za prvi kvartal 2026. godine, ističući organski rast od 3,5 odsto, realan unutrašnji rast (RIG) od 1,2 odsto i rast cena od 2,3 odsto. Ukupna prodaja na nivou Grupe iznosila je 21,3 milijarde švajcarskih franaka, što je pad od 5,7 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok je uticaj deviznih kurseva bio negativan i iznosio 9,3 odsto.

Prema podacima kompanije, RIG je bio pozitivan u svim zonama i kategorijama osim kod formule za odojčad u okviru dečije hrane, gde je efekat povlačenja proizvoda iznosio –90 bps na organski i realan unutrašnji rast. Kategorija kafe predvodila je rast, dok su hrana i grickalice, naročito konditorski proizvodi, dodatno ojačali rezultate. Organski rast maloprodaje iznosio je 3,5 odsto, out-of-home kanal je porastao 3,9 odsto, dok je prodaja putem e-trgovine zabeležila organski rast od 15,4 odsto i sada čini 21,5 odsto ukupne prodaje Grupe. U Zoni Evropa, organski rast je bio 3,9 odsto, uz RIG od 1,1 odsto i rast cena od 2,8 odsto.

U izjavi povodom objave rezultata, Philipp Navratil, izvršni direktor kompanije Nestlé, naglasio je: „Rezultati u prvom kvartalu pokazuju da naša strategija rasta zasnovana na realnom unutrašnjem rastu daje rezultate. Ostvarili smo snažne rezultate u većini zona i kategorija, posebno u kategorijama kafe, hrane i grickalica. Rast na tržištima u razvoju se posebno ističe, dok su Evropa i SAD pokazale stabilnost u izazovnom okruženju. Nastavljamo sa realizacijom strategije kako bismo dodatno ojačali Nestlé.“

Na tržištu Srbije, prvi kvartal 2026. godine obeležio je snažan dvocifren rast, uz doprinos gotovo svih kategorija, naročito kafe, konditorskog asortimana i hrane za kućne ljubimce. Marjana Davidović, generalna direktorka kompanije Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, izjavila je: „U ovu godinu krenuli smo snažno, sigurni u naše planove i prognoze, što je dovelo do toga da u prvom kvartalu zabeležimo jak dvocifreni rast. Ponosna sam na svoj tim, a ovim rezultatima doprinele su gotovo sve naše kategorije, predvođene kafom, konditorskim asortimanom, kao i hranom za kućne ljubimce. Kao i uvek, pažljivo smo pratili potrebe naših potrošača, a inovativni proizvodi koje smo uveli u portfolio, poput C Air Fryer i KitKat Formula 1, naišli su na odlične reakcije i potražnju u trgovinskim lancima.”

Nestlé je u Srbiji nastavio i društveno odgovorne aktivnosti, među kojima su kampanja Zajedno pčelama na dar, sadnja medonosnog drveća i postavljanje hotela za oprašivače u školama. Kompanija je donirala oko 20 tona proizvoda, a priznanje Crvenog krsta Vojvodine dodatno potvrđuje kontinuiranu podršku zajednici.

Nestlé je zadržao prognozu za 2026. godinu, očekujući organski rast od 3 do 4 odsto i ubrzanje realnog unutrašnjeg rasta u odnosu na 2025, uz očekivanje da slobodan novčani tok premaši 9 milijardi švajcarskih franaka.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija ulaže u obrazovanje mladih kroz više od četiri programa podrške

Programi kao što su Erasmus+, CERV i Garancija za mlade predstavljeni mladima u Novom Pazaru tokom EU nedelje mogućnosti

Published

on

By

Programi kao što su Erasmus+, CERV i Garancija za mlade predstavljeni mladima u Novom Pazaru tokom EU nedelje mogućnosti

Na završnom danu četvorodnevne EU nedelje mogućnosti, održanom 23. aprila 2026. godine u Novom Pazaru, predstavnici Delegacije Evropske unije u Srbiji istakli su da su mladi prioritet evropskih programa podrške. Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, Plamena Halačeva, naglasila je da je Evropska unija izgradila sistem podrške mladima, kako bi im omogućila alate, mobilnost i samopouzdanje za oblikovanje budućnosti.

Kampanja je tokom četiri dana bila posvećena mladima, obrazovanju i sportu, a u regionu sa jednom od najmlađih populacija u zemlji predstavljeni su programi kao što su Erasmus+, Evropski korpus solidarnosti, Regionalna kancelarija za saradnju mladih, Program CERV i Garancija za mlade. U fokusu su bile stipendije, univerzitetske razmene i zajednički master programi koje nude države članice EU.

Halačeva je izjavila: “Svaki fond, svaki program i svaka inicijativa koju predstavljamo ove nedelje postoji zato što EU vidi Srbiju kao buduću članicu. Budućnost Srbije je na mladima, u vašoj radoznalosti, hrabrosti i spremnosti da se povežete sa Evropom i svetom.”

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac ocenio je da je održavanje EU nedelje mogućnosti važno za mlade i zajednicu, jer im pruža informacije o projektima, usavršavanju i napretku. Biševac je istakao da je Novi Pazar prepoznat po sportu i uspehu na takmičenjima, te da je obrazovanje osnovni preduslov za razvoj.

Tokom događaja predstavljeni su programi za studente i učenike, civilno društvo i sport, a među govornicima bila je i Lora Milutinović iz Wikimedije Srbije, koja je sa učesnicima podelila iskustva o međunarodnom obrazovanju. Učesnicima su bile dostupne networking i speed dating zone, gde su mogli direktno da razgovaraju sa predstavnicima programa i razmenjuju ideje.

EU nedelja mogućnosti prethodno je održana u Beogradu (20. april – Biznis i inovacije, 21. april – Kultura i civilno društvo) i Kragujevcu (22. april – Lokalni razvoj i zelena tranzicija). Prvi put je organizovana 2023. godine i u dosadašnja dva izdanja privukla je na hiljade građana i preduzetnika. Evropska unija je najveći donator, trgovinski partner i izvor stranih direktnih investicija u Republici Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu