Connect with us

Domaće

Industrijske cene u Evrozoni porasle 4,9 odsto, energenti skočili 12,3 odsto

Najveći rast proizvođačkih cena zabeležen u Bugarskoj 14,5 odsto, a mesečni rast u Danskoj 3 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Tasukaran

Najveći rast proizvođačkih cena zabeležen u Bugarskoj 14,5 odsto, a mesečni rast u Danskoj 3 odsto

Industrijske proizvođačke cene u Evrozoni zabeležile su u aprilu najveći međugodišnji rast u poslednje tri godine, sa povećanjem od 4,9 odsto, prema podacima Evrostata. Identican godišnji rast od 4,9 odsto registrovan je i na nivou Evropske unije. Istovremeno, proizvođačke cene su u Evrozoni porasle 0,6 odsto na mesečnom nivou, dok je u Evropskoj uniji mesečni rast iznosio 0,7 odsto.

Cene energenata u Evrozoni zabeležile su skok od 12,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kod intermedijarnih dobara zabeležen je rast od 3,9 odsto, kapitalna dobra su porasla 2,1 odsto, trajna potrošačka dobra 2,7 odsto, dok su cene netrajnih potrošačkih dobara zabeležile pad od 0,2 odsto.

Bugarska je prijavila najveći godišnji rast proizvođačkih cena od 14,5 odsto, zatim Litvanija sa 13,1 odsto i Rumunija sa 11,5 odsto. Sa druge strane, najizraženiji pad zabeležen je u Luksemburgu, gde su proizvođačke cene pale za 3,7 odsto, zatim Estoniji 1,2 odsto i Kipru 0,7 odsto.

Na mesečnom nivou, intermedijarna dobra u Evrozoni zabeležila su rast cena od 1,8 odsto, kapitalna dobra 0,3 odsto, a trajna potrošačka dobra su takođe porasla, dok su cene netrajnih potrošačkih dobara ostale stabilne. Cene energije su na mesečnom nivou zabeležile pad od 0,4 odsto.

U Danskoj je na mesečnom nivou zabeležen najveći rast cena od 3 odsto, u Hrvatskoj 2,7 odsto, dok je u Belgiji rast bio 2,4 odsto. Najveći mesečni pad zabeležen je u Francuskoj sa 2,1 odsto, Estoniji 0,8 odsto i Švedskoj 0,3 odsto, prema zvaničnim podacima Evrostata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MOL Grupa započela proizvodnju gasa na polju ACG uz procenjene rezerve od 4 milijarde kubnih stopa

Novi projekat omogućava transport gasa i kondenzata do terminala Sangachal, a polje ACG učestvuje sa 14% u proizvodnji MOL Grupe

Published

on

By

Novi projekat omogućava transport gasa i kondenzata do terminala Sangachal, a polje ACG učestvuje sa 14% u proizvodnji MOL Grupe

MOL Grupa i partneri iz zajedničkog ulaganja pokrenuli su komercijalnu proizvodnju gasa na polju Azeri-Chirag-Gunashli (ACG) u Azerbejdžanu, gde su ranije identifikovana ležišta gasa (non-associated gas – NAG) ispod i iznad naftnih rezervoara. Prva proizvodna bušotina izbušena je sa postojeće platforme West Chirag, čime je omogućen rani početak eksploatacije i prikupljanje ključnih podataka za dalje planiranje razvoja ovog gasnog polja.

Prema procenama, polje ACG raspolaže sa do 4 milijarde kubnih stopa (112 milijardi kubnih metara) gasa na mestu, uz potencijal daljeg rasta do 6 milijardi kubnih stopa. Gas i kondenzat iz ove bušotine biće transportovani do terminala Sangachal korišćenjem postojeće infrastrukture. MOL Grupa je treći najveći akcionar u ovom projektu, posle Državne naftne kompanije Republike Azerbejdžan (SOCAR) i kompanije BP, koja upravlja zajedničkim ulaganjem.

Iz kompanije navode da je početak gasne proizvodnje značajan korak za razvoj nalazišta. “Nakon uspešne proizvodnje nafte na polju ACG, početak proizvodnje gasa predstavlja važan korak u daljem razvoju ovog nalazišta i rezultat je snažne saradnje sa našim partnerima na projektu. Naše dugogodišnje partnerstvo sa SOCAR-om u Azerbejdžanu predstavlja jedan od ključnih oslonaca međunarodnog portfolija istraživanja i proizvodnje MOL Grupe. Posvećeni smo tome da naše bogato iskustvo u istraživanju i proizvodnji iskoristimo za dalji razvoj azerbejdžanskog sektora eksploatacije ugljovodonika, kao i za jačanje sigurnosti snabdevanja energentima u Centralnoj Evropi”, izjavio je Zsombor Marton, izvršni potpredsednik za istraživanje i proizvodnju MOL Grupe.

MOL Grupa je na tržište Azerbejdžana ušla 2020. godine, kupovinom 9,57% udela u polju ACG, kao i efektivnog udela od 8,9% u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC). Preko ovog naftovoda do sada je transportovano gotovo 18 miliona barela nafte sa ACG polja do rafinerija MOL Grupe, uključujući Slovnaftovu rafineriju u Bratislavi i rafineriju INA u Rijeci. Zaključno sa 2025. godinom, polje ACG učestvovalo je sa 14% u ukupnoj proizvodnji i sa 26% u ukupnim rezervama MOL Grupe.

U decembru 2025. godine, MOL Grupa i SOCAR potpisali su ugovor o istraživanju, razvoju i podeli proizvodnje za oblast Šamahi-Gobustan, pri čemu MOL poseduje 65% udela, a SOCAR 35%. U 2026. godini planirana su seizmička istraživanja i istražno bušenje. MOL Grupa posluje u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa u deset zemalja, sa proizvodnjom u osam država. Kompanija sprovodi strategiju SHAPE TOMORROW sa ciljem održanja proizvodnje od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte dnevno u narednih pet godina i razvija nova strateška partnerstva, uključujući sporazume sa kompanijama KazMunayGas, SOCAR, TPAO i NOC.

Pročitaj još

Domaće

DeepSeek planira prikupljanje 7,4 milijarde dolara u prvoj rundi finansiranja

Kineska AI kompanija cilja procenu do 59 milijardi dolara, investitori uključuju Tencent i CATL

Published

on

By

Kineska AI kompanija cilja procenu do 59 milijardi dolara, investitori uključuju Tencent i CATL

Kineska tehnološka kompanija DeepSeek priprema se da u svojoj prvoj rundi finansiranja prikupi približno 50 milijardi juana (7,4 milijarde dolara), navode izvori upoznati sa procesom. Očekuje se da ova runda, čiji su glavni investitori Tencent i proizvođač baterija CATL, proceni vrednost DeepSeeka nakon ulaganja između 350 i 400 milijardi juana, što odgovara iznosu od 52 do 59 milijardi dolara.

DeepSeek, koji je tokom prošle godine stekao međunarodnu prepoznatljivost zahvaljujući modelima V3 i R1, pokazao je sposobnost da konkuriše vodećim američkim rešenjima u oblasti veštačke inteligencije. Ovi modeli su naišli na široke pohvale u Silicijumskoj dolini, posebno jer su doveli u pitanje ranije pretpostavke o inferiornosti kineskih AI rešenja u odnosu na američke konkurente.

Nova runda finansiranja predstavlja značajan zaokret u strategiji DeepSeeka, koji je do sada izbegavao eksterno finansiranje zahvaljujući podršci osnivača Lianga Venfenga i njegovog kvantnog hedž fonda High-Flyer. Međutim, ubrzani razvoj AI industrije i prelazak sa četbotova otvorenog koda na naprednije AI agente, koji zahtevaju veću računarsku snagu, motivisali su kompaniju na promenu pristupa.

Prema izvorima, Liang Venfeng je lično investirao 20 milijardi juana u ovu rundu, dok Tencent razmatra ulaganje od 10 milijardi juana, a CATL 5 milijardi juana. Pregovori su u toku i sa kineskim nacionalnim fondom za veštačku inteligenciju, kao i kompanijama NetEase i JD.com, uz napomenu da je planirani broj investitora manji od 10. Uz to, među potencijalnim investitorima su i IDG Capital i Monolith Management iz Hong Konga.

Iako je ova runda jedna od najvećih privatnih investicija u tehnološke projekte u Kini, ona je ipak manja u poređenju sa investicijama američkih rivala, poput 65 milijardi dolara koje je Anthropic prikupio prošlog meseca ili 122 milijarde dolara koje je OpenAI prikupio u martu. DeepSeek se istovremeno suočava sa geopolitičkim ograničenjima, jer američke zabrane izvoza tehnologije ograničavaju pristup najnaprednijem hardveru, što utiče na strategiju razvoja i finansiranja kompanije.

Kompanija planira da završetak runde finansiranja bude u narednih nekoliko nedelja, a finansijski detalji i konačan sastav investitora još uvek su predmet pregovora. DeepSeek do sada nije iznosio planove za izlazak na berzu, dok konkurenti OpenAI i Anthropic već razmatraju inicijalnu javnu ponudu.

Pročitaj još

Domaće

MOL traži dodatnih 30 dana za kupovinu 56,15 odsto udela u NIS-u

Operativna licenca NIS-a važi do 16. juna, cena nafte porasla na 98 dolara po toni

Published

on

By

Operativna licenca NIS-a važi do 16. juna, cena nafte porasla na 98 dolara po toni

Mađarska naftna kompanija MOL zatražila je od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) produženje roka za završetak pregovora o kupovini većinskog ruskog udela od 56,15 odsto u kompaniji NIS, na još 30 dana. Prema rečima ministarke energetike Dubravke Đedović Handanović, zahtev je upućen jer trenutni rok za sklapanje ugovora ističe 6. juna, dok operativna licenca za rad NIS-a važi do 16. juna.

“Gospodin Djukov je potvrdio nastavak aktivnih pregovora između Gaspromnjefta i MOL-a i da je MOL danas zatražio dodatno vreme od 30 dana za završetak tih pregovora. To mi je potvrdio i prvi čovek MOL-a, Žolt Hernadi”, izjavila je Đedović Handanović na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Prema njenim rečima, sa mađarske strane postoji spremnost za nalaženje rešenja, dok je sa ruske strane potvrđeno da će NIS zatražiti produženje operativne licence, koja ističe 16. juna. Time bi se kompaniji omogućio nastavak prerade nafte i drugih regularnih aktivnosti, uključujući rafinerijsku preradu, uvoz sirove nafte, poslovne i tehničke transakcije.

NIS trenutno obavlja rafinerijsku preradu od 10.000 tona nafte mesečno. Ministarka je istakla da je država u prethodnom periodu, smanjenjem akciza i puštanjem strateških rezervi na tržište, održala sigurnost snabdevanja i stabilnost cena goriva. “Videli smo da je danas barel nafte povećan na 98 dolara po toni, što i dalje stvara pritisak na evropsko tržište, ali nismo imali većih cenovnih oscilacija ni nestašica”, navela je Đedović Handanović.

MOL Grupa je 19. januara saopštila da je postigla glavne odredbe okvirnog sporazuma sa Gaspromnjeftom o kupovini udela od 56,15 odsto u NIS-u, dok su pregovori u toku i sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata (ADNOC), o njenom mogućem ulasku u vlasničku strukturu kao manjinskog akcionara. Prethodni rok za sklapanje ugovora bio je 22. maj, a SAD su uvele sankcije NIS-u 9. oktobra 2025. godine zbog većinskog ruskog vlasništva.

Operativna licenca NIS-a izdana je od strane američkog Ministarstva finansija i omogućava nastavak poslovanja i ključnih ugovora do 16. juna, uključujući uvoz sirove nafte i obavljanje transakcija neophodnih za sigurnost snabdevanja. Takođe, zabrana izvoza naftnih derivata je produžena kako bi se povećale zalihe u zemlji i očuvala stabilnost tržišta u slučaju daljih rizika vezanih za poslovanje NIS-a.

Pročitaj još

U Trendu