Connect with us

Domaće

Industrijska proizvodnja u evrozoni pala 1,5%, nemačke cene porasle 1,2% u februaru

Proizvodnja energije u Evropskoj uniji porasla 4,2%, dok su veleprodajne cene hrane, pića i duvana u Nemačkoj povećane 0,8%

Published

on

g0b5767c479147eec81ecf813b605b2e966edfae4ec5b23a8d3215e7b30b6015b5f3ce4d8d9f5d8cf9abdee40bc254aa4059e63c008af4cf74b079b65fe6a6127_1280

Proizvodnja energije u Evropskoj uniji porasla 4,2%, dok su veleprodajne cene hrane, pića i duvana u Nemačkoj povećane 0,8%

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u evrozoni smanjena je u januaru za 1,5% u odnosu na prethodni mesec, dok je u Evropskoj uniji zabeležen pad od 1,6%, prema prvoj preliminarnoj proceni Evrostata. U EU je proizvodnja intermedijarnih dobara pala 2%, kapitalnih dobara 2,3%, trajnih potrošnih dobara 1,9%, a netrajnih potrošnih dobara 6%. Nasuprot tome, proizvodnja energije porasla je 4,2% na mesečnom nivou.

Najveći mesečni pad industrijske proizvodnje zabeležen je u Irskoj sa 9,8%, Luksemburgu 4,3% i Švedskoj 4,1%. Najveći rast ostvarile su Portugalija 4,2%, Letonija 3,3% i Litvanija 2,7%.

Na godišnjem nivou, industrijska proizvodnja u evrozoni je smanjena za 1,2% u odnosu na januar 2025, dok je u Evropskoj uniji pad iznosio 0,6%. U EU je međugodišnje proizvodnja intermedijarnih dobara pala 2,2%, trajnih potrošnih dobara 3,5%, netrajnih potrošnih dobara 4,5%, dok su proizvodnja energije i kapitalnih dobara porasle za 5,2%, odnosno 1,7%.

Najveći godišnji pad registrovan je u Luksemburgu 14,9%, Irskoj 13,1% i Bugarskoj 8,6%, dok su Letonija, Danska i Estonija ostvarile rast od 13,3%, 11,5% i 5,9%.

Britanska ekonomija stagnirala je u januaru prema podacima Kancelarije za nacionalnu statistiku (ONS), dok je bruto domaći proizvod ostao nepromenjen, iako su tržišta očekivala rast od 0,2%. Sektor usluga nije beležio rast, industrijska proizvodnja je blago pala, a građevinarstvo poraslo 0,2%. Iz ONS-a upozoravaju na rizik od recesije zbog rasta cena nafte.

Nemačke veleprodajne cene u februaru porasle su 1,2% međugodišnje, istim tempom kao u prethodna dva meseca, saopštio je Savezni zavod za statistiku (Destatis). Ovo je petnaesti uzastopni mesec rasta. Najveći rast zabeležen je kod ruda, obojenih metala i srodnih poluproizvoda sa 44,9% na godišnjem nivou. U segmentu hrane, pića i duvana cene su povećane 0,8%, pri čemu su šećer, konditorski i pekarski proizvodi poskupeli 9,1%, a meso i mesne prerađevine 3,7%. Cene mleka, mlečnih proizvoda, jaja, jestivih ulja i masti smanjene su 6,6%. Na mesečnom nivou, veleprodajne cene u Nemačkoj porasle su 0,6%, dok je u januaru rast iznosio 0,9%.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Industrijska proizvodnja porasla za 6,4 odsto u martu 2026. godine

Proizvodnja derivata nafte skočila 38,7 odsto, dok je prerađivačka industrija zabeležila rast od 8,4 odsto

Published

on

By

Proizvodnja derivata nafte skočila 38,7 odsto, dok je prerađivačka industrija zabeležila rast od 8,4 odsto

Industrijska proizvodnja u Srbiji u martu 2026. godine bila je veća za 6,4 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, pokazuju najnoviji podaci. U poređenju sa prosekom iz 2025. godine, martovska proizvodnja bila je viša za 10,5 odsto. Ipak, ukupno gledano, industrijska proizvodnja u periodu januar–mart 2026. zabeležila je pad od 0,8 odsto u odnosu na prvi kvartal 2025. godine.

Desezonirani indeks za mart 2026. godine, u odnosu na februar iste godine, pokazuje rast od 5,7 odsto za ukupnu industriju, dok je u sektoru prerađivačke industrije zabeležen rast od 11,4 odsto. Po sektorima, rudarstvo je u martu 2026. godine ostvarilo povećanje od 1,2 odsto, dok je prerađivačka industrija porasla za 8,4 odsto. Sektor snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabeležio je blagi pad od 0,1 odsto.

Najveći doprinos rastu dala je proizvodnja derivata nafte, koja je, nakon zastoja u januaru, u martu 2026. godine porasla za čak 38,7 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, zahvaljujući povećanju proizvodnje u rafineriji Pančevo. Hemijska industrija takođe je zabeležila značajan međugodišnji rast od 32,1 odsto, što je povezano sa većom preradom nafte, iako je proizvodnja u ovim oblastima u prvom kvartalu i dalje ispod prošlogodišnjeg nivoa.

Prehrambena industrija ostvarila je rast od 3,7 odsto, dok je proizvodnja duvanskih proizvoda porasla za 12,7 odsto. Poseban značaj za ukupni rast industrije ima proizvodnja motornih vozila, pre svega zahvaljujući Stealntisu u Kragujevcu, koja je u martu i u prva tri meseca 2026. godine bila iznad 50 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

S druge strane, proizvodnja računara i elektronskih proizvoda smanjena je za 20 odsto u odnosu na mart 2025. godine, dok je proizvodnja osnovnih metala, koja se uglavnom odnosi na železaru u Smederevu, zabeležila pad od oko 10 odsto. U rudarstvu, proizvodnja uglja opala je za 6,6 odsto, dok je eksploatacija metala, pre svega iz Ziđinovih kompanija na istoku Srbije, zabeležila rast od 6,1 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Američka ekonomija porasla 2 odsto u prvom kvartalu 2026, Fed zadržao kamatne stope

BDP SAD porastao na 2%, cene nafte iznad 100 dolara po barelu, Pauel ostaje član FOMC nakon isteka mandata

Published

on

By

BDP SAD porastao na 2%, cene nafte iznad 100 dolara po barelu, Pauel ostaje član FOMC nakon isteka mandata

Privreda Sjedinjenih Američkih Država zabeležila je rast bruto domaćeg proizvoda od 2 odsto u prvom kvartalu 2026, prema preliminarnim podacima koje je objavilo Ministarstvo trgovine. Ovaj rezultat predstavlja ubrzanje u odnosu na prethodni kvartal, kada je zabeležen rast od 0,5 odsto, ali je ipak slabiji od procene analitičara iz organizacije Fekset, koji su očekivali rast BDP-a od 2,3 odsto.

Američka ekonomija je ušla u period eskalacije sukoba sa Iranom na stabilnim osnovama, pri čemu su veći poreski povraćaji ublažili povećanje troškova izazvano rastom cena goriva. Rat na Bliskom istoku traje oko devet nedelja i nastavlja da utiče na globalno tržište energije, a cene nafte su ostale iznad 100 dolara po barelu, što zadržava pritisak na potrošačke cene u SAD.

„Rast u prvom kvartalu pokazuje otpornost američke ekonomije uprkos geopolitičkim tenzijama i rastu cena energije“, navodi se u saopštenju Ministarstva trgovine. Ekonomisti, međutim, upozoravaju da bi nastavak sukoba mogao dodatno da uspori privrednu aktivnost u narednim kvartalima zbog viših troškova energije i neizvesnosti koja utiče na investicije i potrošnju.

Predsednik Federalnih rezervi Džeroum Pauel, kome mandat ističe u maju, izjavio je da ostaje član Federalnog komiteta za operacije na otvorenom tržištu (FOMC) i nakon primopredaje dužnosti. “Neću nastupati kao predsednik u senci, ali ću i dalje doprinositi radu FOMC u skladu sa institucionalnom ulogom”, istakao je Pauel. Senatski odbor za bankarstvo podržao je imenovanje Kevina Vorša za novog predsednika Feda, koji će preuzeti funkciju po potvrdi u Senatu.

FOMC je na poslednjem sastanku odlučio da zadrži kamatne stope u rasponu od 3,5 do 3,75 odsto, naglašavajući važnost stabilnosti u trenutnoj ekonomskoj situaciji. Pauel je naglasio da predsednik Federalnih rezervi ima jedan glas, a da odluke donosi ceo komitet na osnovu konsenzusa. Novi predsednik Feda preuzeće i vođenje FOMC, koji određuje monetarnu politiku u SAD.

Pročitaj još

Domaće

NIS ostvario neto dobit od 2,8 milijardi dinara u prvom kvartalu 2026. godine

EBITDA dostigla 11 milijardi dinara zahvaljujući rastu cena nafte i optimizaciji troškova, investicije usmerene na istraživanje i proizvodnju

Published

on

By

EBITDA dostigla 11 milijardi dinara zahvaljujući rastu cena nafte i optimizaciji troškova, investicije usmerene na istraživanje i proizvodnju

Naftna industrija Srbije (NIS), većinski u vlasništvu ruskog Gasproma, zabeležila je neto dobit od 2,8 milijardi dinara (23,9 miliona evra) u prvom kvartalu 2026. godine, saopštila je kompanija. EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) iznosila je 11 milijardi dinara (93,7 miliona evra), dok je operativni novčani tok dostigao 16,7 milijardi dinara.

U periodu januar-mart ove godine, NIS je sproveo mere optimizacije troškova na svim nivoima, istovremeno zadržavajući finansiranje strateških projekata važnih za bezbednost i nastavak poslovanja. Najveći deo investicija, ukupno 6,3 milijarde dinara (53,7 miliona evra), bio je usmeren na istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

Prosečna cena nafte tipa brent tokom izveštajnog perioda iznosila je 80,6 dolara po barelu, što je povećanje od 7 odsto u poređenju sa prvim kvartalom 2025. godine. Efekat rasta cena nafte na svetskom tržištu i uticaj jeftinijih zaliha doprineli su pozitivnim finansijskim rezultatima, uprkos nastavku poslovanja u složenim tržišnim uslovima i ograničenjima nametnutim kratkoročnim licencama Ministarstva finansija SAD (OFAC).

Ukupan obim proizvodnje nafte i gasa u prvom tromesečju dostigao je 280 hiljada uslovnih tona, dok je prerada sirove nafte i poluproizvoda iznosila 643 hiljade tona. Promet naftnih derivata bio je 592 hiljade tona, a ukupna proizvodnja električne energije dostigla je 40,5 GWh.

Kompanija je tokom ovog perioda smanjila ukupnu zaduženost prema bankama na 373,7 miliona evra. Obračunate obaveze po osnovu poreza i drugih javnih prihoda za prvih tri meseca iznose 44 milijarde dinara.

U saopštenju se navodi da su ograničenja nametnuta od strane američkog Ministarstva finansija uticala na finansijske i operativne pokazatelje, posebno u segmentima prerade sirove nafte i prometa naftnih derivata, u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uprkos tome, NIS je zadržao stabilnost poslovanja i uredno snabdevanje domaćeg tržišta.

Kompanija će do kraja godine ostati fokusirana na očuvanje finansijske discipline, uredno snabdevanje tržišta i socijalnu stabilnost zaposlenih, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još

U Trendu