Connect with us

Domaće

IATA: zalihe mlaznog goriva normalizovaće se tek za nekoliko meseci zbog sukoba na Bliskom istoku

Bliskoistočne rafinerije pretrpele štetu u napadima, oružani sukob uzrokuje poremećaje u snabdevanju i cenama goriva

Published

on

pexels-photo-33300361

Bliskoistočne rafinerije pretrpele štetu u napadima, oružani sukob uzrokuje poremećaje u snabdevanju i cenama goriva

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) saopštilo je da će biti potrebno više meseci da se zalihe i cene mlaznog goriva vrate na uobičajeni nivo, čak i nakon ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza. Ova procena dolazi nakon što su rafinerije na Bliskom istoku pretrpele značajnu štetu tokom vojnih napada Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana. Generalni direktor IATA Vili Volš izjavio je da je teško precizno proceniti vreme potrebno za oporavak tržišta, ali da povratak na stabilno snabdevanje neće biti brz proces.

„I dalje će biti potreban period od nekoliko meseci da se zalihe vrate na potrebnu liniju s obzirom na poremećaje u rafinerijskim kapacitetima na Bliskom istoku“, rekao je Volš, prenose ekonomski izvori iz Singapura.

Pored toga, pakistanski premijer Šehbaz Šarif objavio je da su Iran, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici postigli dogovor o trenutnom prekidu vatre koji stupa na snagu odmah i obuhvata sve zone sukoba. Američki predsednik Donald Tramp prethodno je potvrdio dvonedeljni prekid vatre između SAD i Irana, a iranske vlasti su navele da sporazum uključuje kontinuiranu iransku kontrolu nad Ormuskim moreuzom.

Prema prethodnim analizama, predviđanja su pokazivala da bi cena nafte mogla dostići 150 dolara po barelu do maja ukoliko bi Ormuski moreuz ostao zatvoren, što bi dodatno uticalo na troškove vazdušnog saobraćaja i poslovanje avio-kompanija. I dalje postoji neizvesnost oko toga kada će se tržište mlaznog goriva stabilizovati, a stručnjaci upozoravaju da će trenutni poremećaji imati dugoročan uticaj na globalni aviosaobraćaj.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cena nafte pala 15 odsto na 95 dolara po barelu posle dogovora SAD i Irana

Otvaranje Ormuskog moreuza dovelo do pada cene gasa u Evropi za 20 odsto

Published

on

By

Otvaranje Ormuskog moreuza dovelo do pada cene gasa u Evropi za 20 odsto

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su primirje sat vremena pre isteka ultimatuma o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, što je dovelo do značajnog pada cena energenata na svetskom tržištu. Cena nafte pala je za oko 15 odsto, sa 110 dolara po barelu na približno 95 dolara, dok je u Evropi cena gasa zabeležila pad od 20 odsto. Primirje podrazumeva dvonedeljni prekid direktnih napada i pregovore u Islamabadu o mogućem trajnom miru, a za to vreme iranska vojska koordinira prolazak brodova kroz Ormunski moreuz.

Obe strane, i SAD i Iran, proglasile su dogovor o prekidu vatre svojom pobedom, dok je Izrael naveo da sporazum ne važi za njega niti za Liban i nastavio je sa napadima na ovu zemlju. Ormunski moreuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte, ponovo je otvoren za plovidbu, što je trenutno stabilizovalo tržište energenata.

Tržišta su reagovala brzo – cena nafte je u jednom danu pala za oko 15 odsto, sa 110 dolara po barelu na približno 95 dolara, dok je evropski gas pojeftinio čak 20 odsto. Međutim, prema oceni Kirila Dmitrijeva, šefa Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalnog predstavnika ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, globalnim energetskim tržištima biće potrebni meseci da se u potpunosti oporave čak i uz otvaranje Ormuskog moreuza.

Američki predsednik je prethodno izazvao zabrinutost dramatičnim izjavama o mogućem smaku sveta i potpunoj promeni režima, napominjući da 47 godina iznude, korupcije i smrti treba da prestanu. Ipak, noć je donela smirivanje tenzija i privremenu stabilizaciju situacije na Bliskom istoku, a tržišta su reagovala odgovarajućim korekcijama cena.

Pročitaj još

Domaće

Američki dolar pao 0,97 odsto nakon primirja SAD i Irana u Persijskom zalivu

Evro porastao na 1,1709 dolara, nafta ispod 94 dolara, zlato palo na 4.700 dolara po unci

Published

on

By

Evro porastao na 1,1709 dolara, nafta ispod 94 dolara, zlato palo na 4.700 dolara po unci

Američki dolar oslabio je prema svim glavnim svetskim valutama nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli sporazum o dvonedeljnom primirju u novom sukobu u Persijskom zalivu, čime je smanjena potražnja za sigurnim utočištima i zabeležen pad cena nafte. Prema podacima Blumberga, indeks dolara zabeležio je pad od 0,97 odsto, dostigavši najniži nivo u poslednje četiri nedelje, čime je izbrisano više od polovine dobitaka koje je američka valuta ostvarila od početka sukoba krajem februara.

Cene nafte su takođe u padu i sada su ispod 94 dolara, dok se cena zlata stabilizovala ispod 4.700 dolara za finu uncu, nakon što je početkom marta dostizala 5.300 dolara. Istovremeno, prinosi na američke državne obveznice su opali, što je dodatno uticalo na slabljenje dolara, dok su investitori kapital preusmerili ka rizičnijim valutama. Najveći rast zabeležile su valute osetljive na rizik, kao što su južnoafrički rand i švedska kruna, koje su ojačale za oko dva odsto.

Evro je porastao za gotovo jedan odsto, na 1,1709 dolara, što je najviši nivo u više od mesec dana, dok je kineski juan prema dolaru dosegao najviši nivo u poslednje tri godine, uz podršku Narodne banke Kine. Na tržištu opcija, investitori ubrzano zatvaraju pozicije koje su bile otvorene na jačanje dolara, iako američka valuta i dalje zadržava blagu prednost u dugoročnim očekivanjima.

Sporazum o primirju predviđa da Iran obezbedi bezbedan prolaz brodovima kroz Ormuski moreuz tokom naredne dve nedelje, čime se stabilizuje snabdevanje naftom i drugim sirovinama na globalnom tržištu. Ova vest je uticala na stabilizaciju tržišta i smanjenje volatilnosti cena ključnih sirovina.

Pročitaj još

Domaće

CapVest preuzeo većinski udeo u STADA grupi, Hemofarm dobio novog vlasnika

STADA ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra i EBITDA od 961 milion evra u 2025. godini

Published

on

By

STADA ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra i EBITDA od 961 milion evra u 2025. godini

Investiciona firma CapVest Partners LLP iz Londona je krajem marta zvanično završila preuzimanje većinskog udela u STADA Arzneimittel AG, nemačkoj farmaceutskoj kompaniji specijalizovanoj za generičke i specijalizovane lekove, kao i proizvode za široku potrošnju. Ova akvizicija znači da je Hemofarm iz Vršca, kao deo STADA Grupe, dobio novog vlasnika.

Kompanija STADA je 2006. godine kupila Hemofarm, a od 2017. godine STADA se nalazila u većinskom vlasništvu fondova Bain Capital iz Sjedinjenih Američkih Država i Cinven iz Velike Britanije, koji su tada preuzeli oko 63 odsto akcija, vrednih približno 4,1 milijardu evra. Tom prilikom STADA je povučena sa berze.

Proces preuzimanja STADA grupe od strane CapVest Partners LLP započeo je potpisivanjem obavezujućeg sporazuma u septembru 2025. godine i nastavljen dobijanjem svih regulatornih odobrenja. U saopštenju londonskog fonda navodi se da će, posle snažnih rezultata u 2025. godini, završetak transakcije omogućiti ubrzanje globalnog rasta STADA grupe i dodatna ulaganja u organski razvoj i nove akvizicije.

STADA trenutno zapošljava oko 12.000 ljudi širom sveta. U prethodnoj godini kompanija je ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra, što predstavlja rast od 6 odsto, kao i rekordni prilagođeni EBITDA (dobit pre kamata, poreza i amortizacije) od 961 milion evra.

Prema zvaničnim informacijama, završetak preuzimanja treba da omogući STADA grupi i njenim članicama, uključujući Hemofarm, dodatne mogućnosti za razvoj i rast na globalnom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu