Connect with us

Domaće

Građani Srbije preneli 161.052 broja zbog viših troškova telekomunikacija

Prosečan mesečni račun za elektronske komunikacije porastao je na 7.216 dinara, dok se udeo u plati smanjio na 6,6 odsto

Objavljeno pre

,

Građani Srbije preneli 161.052 broja zbog viših troškova telekomunikacija – prenosi brojeva Foto Izvor: Pixabay / korbiart67

Prosečan mesečni račun za elektronske komunikacije porastao je na 7.216 dinara, dok se udeo u plati smanjio na 6,6 odsto

Građani Srbije su tokom 2025. godine za elektronske komunikacije mesečno izdvajali prosečno 7.216 dinara, navodi najnoviji izveštaj RATEL-a. Ključni podatak je da su prenosi brojeva u mobilnim mrežama dostigli rekordnih 161.052, što pokazuje pojačanu potragu za boljim uslovima. Ovaj broj je za oko 45.000 veći nego u 2024. godini, kada je prethodno zabeležen maksimum.

Troškovi komunikacija i promena operatera

Proširena korpa telekomunikacionih usluga obuhvatala je prosečne izdatke od 557 dinara za fiksni telefon, 2.643 dinara za postpejd mobilni telefon i 1.691 dinar za internet. Osim toga, građani su za distribuciju medijskog sadržaja, kao što je kablovska televizija, mesečno izdvajali 1.975 dinara, dok je taksa za javni medijski servis iznosila 349 dinara. Ukupni trošak za telefon, TV i internet iznosio je nešto više od 60 evra, odnosno 6,6 odsto prosečne plate.

Rast prenosa brojeva i tržišna dinamika

U poređenju sa 2024. godinom, kada je trošak iznosio 412 dinara manje, udeo u prosečnoj plati je zapravo opao sa 9,93 na 6,59 odsto. Ipak, sve više građana koristi pravo na prenos broja kako bi pronašli povoljnije uslove. Samo u prva tri meseca 2026. godine preneto je 39.639 brojeva, što ukazuje na nastavak ovog trenda. Najviše brojeva je otišlo iz mreže Telekom Srbija – 19.641, dok je iz Jetela otišlo 9.637 korisnika. S druge strane, u A1 je preneto 17.133 brojeva, što je više nego što je iz te mreže otišlo (10.361).

Analiza ponašanja korisnika i dalji trendovi

Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača Efektiva ocenjuje da su poskupljenja u prethodnim godinama uticala na promenu operatera. „Ljudi su iskoristili priliku da raskinu ugovore bez naknade kada su se desila ta poskupljenja i da pređu kod drugog operatera. Tamo dobiju neku povoljnost prvih nekoliko meseci, ali ih uglavnom onda sačeka novi rast cena. I dalje je većini to komplikovano, možda i ne znaju da imaju to pravo, ali očigledno, sve veći broj ih to koristi“, istakao je Gavrilović.

Upotreba mobilnih usluga i struktura tržišta

Prema podacima RATEL-a, najveći broj aktivnih korisnika u prvom kvartalu imao je Telekom Srbija sa 41,5 odsto, Jetel sa 32,3 odsto i A1 sa 26,2 odsto tržišta. Ukupno je registrovano 5,4 miliona postpejd i 2,4 miliona pripejd korisnika. Istovremeno, smanjen je odlazni saobraćaj sa 5,49 na 5,23 milijarde minuta, dok je broj poslatih SMS poruka pao sa 1,02 milijarde na 940 miliona. S druge strane, mobilni internet beleži snažan rast – u prva tri meseca 2026. godine preneto je 473,5 miliona gigabajta podataka, što je za gotovo 40 odsto više nego u drugom tromesečju 2025. godine. Ovi podaci potvrđuju da mobilni telefoni sve više služe za pristup internetu, a ne samo za razgovore.

Pročitaj još

Domaće

Erste Grupa povećala kreditni portfolio na 282,7 milijardi evra konsolidacijom Poljske

Kreditni portfolio Erste Grupe porastao je 21,9 odsto, dok su operativni prihodi dostigli gotovo 8 milijardi evra zahvaljujući organskom rastu i akviziciji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Erste Grupa povećala kreditni portfolio na 282,7 milijardi evra konsolidacijom Poljske – kreditni portfolio Erste Grupe

Kreditni portfolio Erste Grupe porastao je 21,9 odsto, dok su operativni prihodi dostigli gotovo 8 milijardi evra zahvaljujući organskom rastu i akviziciji

Erste Grupa zabeležila je snažan rast u prvoj polovini godine, povećavši kreditni portfolio na 282,7 milijardi evra, a rezultat je postignut konsolidacijom nove podružnice u Poljskoj. Ovaj rast od 21,9 odsto u odnosu na decembar 2025. godine rezultat je i kontinuiranog organskog rasta na gotovo svim tržištima, objavila je kompanija u zvaničnom saopštenju.

Kreditni portfolio i rast depozita

Organski rast i stabilnost ekonomija u regionu doprineli su povećanju obima kredita od 4,0 odsto na uporedivoj osnovi, isključujući Poljsku. Kada se doda kreditni portfolio Erste Bank Polska od 41,4 milijarde evra, ukupni krediti su porasli na 282,7 milijardi evra (decembar 2025: 232,0 milijardi evra). S druge strane, depoziti klijenata povećani su za 4,5 odsto na uporedivoj osnovi, dok je sa uključenjem Poljske ukupna suma depozita Grupe dostigla 323,7 milijardi evra, što je rast od 27,9 odsto u odnosu na kraj prethodne godine (253,0 milijardi evra). Ovaj trend pokazuje da je tražnja za kreditima i štednjom bila izražena u Češkoj, Mađarskoj i Austriji, uz dodatni pozitivan efekat kurseva valuta.

Operativni rezultati i ključni finansijski pokazatelji

Neto prihod od kamata porastao je za 6,1 odsto na uporedivoj osnovi, dok je sa uključivanjem poljske banke taj prihod bio viši za 42,3 odsto, dostigavši 5,4 milijarde evra (prvih šest meseci 2025: 3,8 milijardi evra). Neto prihod od naknada i provizija takođe je zabeležio rast od 8,8 odsto bez Poljske, odnosno 25,1 odsto kada se uključi Poljska, na ukupno 1,9 milijardi evra. Sredstva pod upravljanjem povećana su za 7,6 odsto, na skoro 112 milijardi evra, a interesovanje klijenata za investicione planove poraslo je za 21,4 odsto na 2,2 miliona. Kao rezultat ovih kretanja, operativni prihodi Erste Grupe porasli su za 8,3 odsto na uporedivoj osnovi i 40,4 odsto sa Poljskom, na skoro 8,0 milijardi evra (prvih šest meseci 2025: 5,7 milijardi evra). Operativni rashodi su zabeležili rast od 3,4 odsto bez Poljske, dok su sa njenim uključivanjem dostigli 3,5 milijardi evra, što je povećanje od 30,7 odsto. Operativni rezultat je porastao za 12,7 odsto na uporedivoj osnovi, odnosno za 49,3 odsto sa Poljskom, na 4,4 milijarde evra (prvih šest meseci 2025: 3,0 milijarde evra).

Izjave rukovodstva i perspektive za region

„Snažan rast našeg kreditnog portfolija u proteklih šest meseci već nas je približio našem cilju za kreditno poslovanje za celu godinu od 285 milijardi evra. Zato sada podižemo taj cilj na 290 milijardi evra. Naša pozicija neprikosnovenog lidera u kreditiranju u regionu zasnovana je na toj ambiciji, kao i na našem prisustvu u Centralnoj Evropi bez premca preko banaka koje nude pun opseg usluga u osam zemalja,“ izjavio je Peter Bosek, predsednik Izvršnog odbora Erste Grupe. On je istakao da održavanje zamajca rasta u regionu zahteva značajna ulaganja u infrastrukturu spremnu za budućnost širom Centralne Evrope.

Implikacije konsolidacije i značaj za tržište

Konsolidacija poljske podružnice imala je presudan uticaj na rezultate Erste Grupe, ali i bez tog efekta, organski rast ostaje snažan. Erste Bank a.d. Novi Sad, kao deo Grupe u Srbiji, nastavila je stabilan rast i razvoj. Ovi rezultati ukazuju na otpornost poslovnog modela i sposobnost prilagođavanja promenama na tržištu, posebno u uslovima promenljivih kamatnih stopa i dinamike valutnih kurseva. Erste Grupa pozicionira se kao ključni finansijski partner privrede u regionu i najavljuje nastavak ulaganja u razvoj infrastrukture i podršku ekonomskoj stabilnosti.

Pročitaj još

Domaće

NIS beleži neto dobit od 9,8 milijardi dinara uprkos volatilnom tržištu nafte

Naftna industrija Srbije ostvarila stabilan EBITDA od 35,1 milijardu dinara, investicije u kapitalne projekte iznosile 11,8 milijardi dinara

Objavljeno pre

,

Objavio:

NIS beleži neto dobit od 9,8 milijardi dinara uprkos volatilnom tržištu nafte – neto dobit NIS

Naftna industrija Srbije ostvarila stabilan EBITDA od 35,1 milijardu dinara, investicije u kapitalne projekte iznosile 11,8 milijardi dinara

Naftna industrija Srbije (NIS) ostvarila je neto dobit od 9,8 milijardi dinara u prvom polugodištu 2026. godine. Rezultat dolazi uprkos izazovima na globalnom tržištu nafte, saopštila je kompanija. Ključni pokazatelj profitabilnosti, EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije), dostigao je 35,1 milijardu dinara u istom periodu.

Detaljni finansijski rezultati i ulaganja

Prosečna cena nafte tipa brent iznosila je 92,6 dolara po barelu od januara do juna 2026. godine. To je znatno više u odnosu na 71,7 dolara koliko je iznosila u istom periodu prošle godine. Kao rezultat, NIS je iskoristio pozitivne efekte korišćenja ranije nabavljenih, jeftinijih zaliha sirove nafte. Pored toga, kompanija je sprovela strogu finansijsku disciplinu i optimizaciju troškova. U kapitalne projekte, NIS je uložio 11,8 milijardi dinara u prvoj polovini godine. Operativni novčani tok ostao je pozitivan i dostigao je 16,6 milijardi dinara. Kompanija je obračunala obaveze po osnovu javnih prihoda u iznosu od 101,4 milijarde dinara, čime je zadržala poziciju jednog od najvećih pojedinačnih uplatilaca u budžet.

Proizvodnja, tržišne okolnosti i društvena odgovornost

Proizvodnja nafte i gasa tokom prvih šest meseci 2026. iznosila je 554,4 hiljade uslovnih tona. U Rafineriji je prerađeno ukupno 1,6 miliona tona nafte i poluproizvoda, dok je promet naftnih derivata dostigao 1,4 miliona tona. Međutim, tržišni uslovi ostali su zahtevni zbog promenljive cene nafte. Paralelno sa poslovnim rezultatima, NIS je nastavio realizaciju društveno odgovornih projekata. U okviru programa „Zajednici zajedno“ raspisan je konkurs vredan 144,5 miliona dinara za podršku lokalnim zajednicama, sa posebnim fokusom na projekte od značaja za mlade.

Planovi i regulatorni izazovi u nastavku godine

Kompanija navodi da će, imajući u vidu volatilnost svetskog tržišta, nastaviti sa strogom kontrolom troškova i finansijskom disciplinom. Takođe, NIS planira dalja ulaganja u strateške projekte i obezbeđivanje stabilnosti snabdevanja energentima. Očekuje se produženje licence američkog OFAC-a za rad NIS-a do 31. jula, što je ključno za nastavak poslovanja u tekućem regulatornom okruženju. S druge strane, efekat skupljih zaliha sirove nafte mogao bi da utiče na profitabilnost već u narednom kvartalu. Kompanija ostaje među najvećim uplatilacima javnih prihoda u Srbiji i nastavlja ulogu lidera u sektoru energetike.

Pročitaj još

Domaće

Stelantis utrostručio operativnu dobit na 773 miliona evra, akcije pale 4,8 odsto

Automobilska grupacija beleži snažan rast prihoda u Severnoj Americi, ali ostaje ispod očekivanja analitičara zbog izazova i troškova tranzicije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stelantis utrostručio operativnu dobit na 773 miliona evra, akcije pale 4,8 odsto – Stelantis operativna dobit

Automobilska grupacija beleži snažan rast prihoda u Severnoj Americi, ali ostaje ispod očekivanja analitičara zbog izazova i troškova tranzicije

Stelantis, globalna automobilska grupacija, više nego utrostručio je prilagođenu operativnu dobit (EBIT) u drugom tromesečju ove godine, koja je iznosila 773 miliona evra. Ključni faktor bio je oporavak poslovanja u Severnoj Americi, dok je akcije kompanije pratila negativna korekcija od približno 4,8 odsto zbog slabijih rezultata od očekivanih. Analitičari su, prema anketi, prognozirali da će EBIT iznositi 914 miliona evra, što znači da Stelantis nije ispunio tržišna očekivanja.

Prihodi Stelantisa porasli 13 odsto, Severna Amerika prednjači

Prihodi kompanije u drugom kvartalu porasli su 13 odsto na 43,48 milijardi evra. Ovaj rast rezultat je pre svega povećanja prihoda od 32 odsto na tržištu Severne Amerike, gde su modeli poput Jeep Grand Wagoneer i Ram 1500 zabeležili snažan rast prodaje. S druge strane, prihodi u Evropi ostali su na gotovo istom nivou kao prošle godine, što ukazuje na stagnaciju na tom tržištu. Kao rezultat ove dinamike, Stelantis je oslonjen na američko tržište za ostvarivanje rasta prihoda.

Troškovi tranzicije i plan oporavka utiču na profitabilnost

Izvršni direktor Antonio Filosa, koji je na čelu kompanije od prošle godine, nastavlja sa sprovođenjem strategije oporavka. Plan je usmeren na povećanje obima prodaje i povraćaj tržišnog udela, nakon što je Stelantis prethodnih godina beležio pad poslovanja. Kompanija je ranije u 2026. godini evidentirala oko 22 milijarde evra jednokratnih troškova vezanih za smanjenje ambicija u oblasti elektrifikacije. Ovi troškovi predstavljaju značajan izazov za profitabilnost grupe. Paralelno sa ovim promenama, Stelantis je potvrdio svoje finansijske smernice za celu 2026. godinu. Kompanija očekuje rast prihoda od srednjeg jednocifrenog procenta, nisku jednocifrenu operativnu maržu i pozitivan industrijski slobodan novčani tok do 2027. godine.

Akcije pale nakon objave rezultata, američke carine dodatni teret

Akcije Stelantisa na Milanskoj berzi pale su za čak osam odsto na početku trgovanja, a kasnije su se stabilizovale na minusu od 4,8 odsto. Investitori traže jasnije dokaze da plan oporavka donosi očekivane rezultate. Kompanija je upozorila da će američke carine ove godine koštati između jedne i 1,2 milijarde evra, što dodatno opterećuje finansijski rezultat. Takođe, Stelantis očekuje da će rezultati u drugoj polovini godine biti koncentrisani u četvrtom kvartalu zbog planiranih letnjih zastoja u proizvodnji.

Širi kontekst i značaj za auto-industriju

Ostvareni rezultati u delu „prilagođena operativna dobit“ (EBIT) pokazuju da je Stelantis uspeo da iskoristi prilike na tržištu Severne Amerike, ali i da se suočava sa izazovima tranzicije ka elektrifikaciji i promenama u globalnoj automobilskoj industriji. Kompanija, prema izveštaju, ostaje posvećena strategiji rasta, iako je pod pritiskom visokih troškova i tržišnih neizvesnosti. Ove promene mogu imati dugoročan uticaj na položaj Stelantisa na svetskoj automobilskoj sceni.

Pročitaj još

U Trendu