Connect with us

Domaće

Frilenseri u Srbiji moraju prijaviti porez na kriptovalute odmah po prijemu

Poreska obaveza nastaje pri ulasku kriptovalute na digitalni novčanik, a kazne dostižu i 150.000 dinara

Objavljeno pre

,

Frilenseri u Srbiji moraju prijaviti porez na kriptovalute odmah po prijemu Foto Izvor: Pixabay / stevepb

Poreska obaveza nastaje pri ulasku kriptovalute na digitalni novčanik, a kazne dostižu i 150.000 dinara

Frilenseri u Srbiji koji primaju kriptovalute kao naknadu za rad dužni su da odmah prijave porez, čim digitalna imovina stigne na njihov digitalni novčanik. Pravilno prijavljivanje poreza na kriptovalute u Srbiji postalo je kritično pitanje, jer kazne za propuste mogu dostići 150.000 dinara.

Poreska obaveza za kriptovalute nastaje odmah po prijemu

Poreski savetnici ističu da je greška mnogih frilensera što preskaču prvi korak – prijavu klasičnog poreza na prihod u trenutku kada su zaradili kriptovalutu. Naime, primljena kriptovaluta za pruženu uslugu nije investicija, već prihod od rada. Čim kripto legne na digitalni novčanik, frilenser mora da izračuna vrednost u dinarima i prijavi je kao prihod, bez obzira da li planira da tu imovinu proda kasnije.

Razlika između prihoda i kapitalne dobiti

Osnivač i izvršni direktor računovodstvene agencije objašnjava da je suština u tome što frilenseri često pogrešno tretiraju primljeni kripto kao potencijalnu investiciju, a zapravo ga dobijaju kao naknadu za rad. Prijava poreza na kapitalni dobitak (PPDG 3R) sledi tek kada frilenser proda ili zameni kriptovalutu za devize ili dinare. Porez na kapitalnu dobit iznosi 15 odsto, a prijava se podnosi samo ako je došlo do prodaje ili zamene digitalne imovine.

Kazne za neprijavljivanje i posledice po frilensere

Ukoliko frilenser prijavi samo kapitalni dobitak nakon prodaje kriptovalute, Poreska uprava može postaviti pitanje porekla te imovine. Ako nije prijavljen porez na prihod od rada, nadležni organi mogu pokrenuti prekršajni postupak. Prema članu 180 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kazna za neprijavljivanje ili netačne podatke iznosi od 5.000 do 150.000 dinara.

Oporezivanje gubitka i nabavna vrednost kriptovalute

Prilikom prijave poreza na kapitalnu dobit, fizička lica prijavljuju dobitak ili gubitak, a naredne prijave omogućavaju da prethodno iskazani gubitak umanji osnovicu za porez. Međutim, u slučaju frilensera koji ne kupuju kripto, već ga stiču kao naknadu, nabavna vrednost se često tretira kao nula. Praksa poreske administracije u Srbiji još nema čvrst stav o ovoj situaciji, pa se u teoriji postavlja pitanje da li porezi i doprinosi koje frilenser plaća mogu da se uračunaju kao nabavna vrednost.

Praktične posledice za frilensere u Srbiji

Frilenseri koji izostave prijavu poreza na prihod u trenutku prijema kriptovalute izlažu se riziku prekršajnih kazni. Pravilno poresko postupanje podrazumeva dva koraka: najpre prijavu prihoda po osnovu rada u trenutku sticanja kripta, zatim, po eventualnoj prodaji ili zameni, prijavu kapitalne dobiti. Detaljno vođenje evidencije i tačno konvertovanje vrednosti kriptovalute na dan prijema u dinare od suštinskog su značaja za izbegavanje nesporazuma sa Poreskom upravom. Na ovaj način frilenseri u Srbiji mogu izbeći visoke kazne i obezbediti usklađenost sa važećim zakonodavstvom.

Pročitaj još

Domaće

Stelantis šalje više od 4.500 radnika u Kragujevcu na dvonedeljni kolektivni odmor

Automobilska fabrika uvodi letnji prekid rada od 3. do 17. avgusta, među zaposlenima do 1.000 stranih radnika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stelantis šalje više od 4.500 radnika u Kragujevcu na dvonedeljni kolektivni odmor – ferragosto u Kragujevcu

Automobilska fabrika uvodi letnji prekid rada od 3. do 17. avgusta, među zaposlenima do 1.000 stranih radnika

Stelantis fabrika automobila u Kragujevcu obustaviće proizvodnju zbog dvonedeljnog kolektivnog godišnjeg odmora počev od 3. avgusta. Svi radnici, njih više od 4.500, uključujući između 500 i 1.000 zaposlenih iz inostranstva, privremeno će pauzirati rad do 17. avgusta, što potvrđuje tradiciju ferragosto odmora u automobilskoj industriji. Ovu informaciju potvrdio je predsednik Samostalnog sindikata fabrike Ivan Ristić, uz napomenu da je zapošljavanje trenutno zaustavljeno, ali postoji mogućnost kasnijeg popunjavanja kadrova.

Rad u fabrici odvija se u tri smene, a tokom vikenda angažovani su radnici na određeno vreme, koji rade po 12 sati. Ovaj model omogućava fleksibilno prilagođavanje proizvodnim potrebama i održavanje kontinuiteta, posebno u periodima povećane tražnje. U kragujevačkoj fabrici proizvode se modeli „grande panda“ u električnoj, hibridnoj i benzinskoj verziji, kao i električni „citroen C3“.

Ferragosto odmor i organizacija rada

Letnji kolektivni odmor u Stelantisovoj fabrici prati italijansku tradiciju ferragosto praznika, koji se svake godine obeležava oko 15. avgusta. Ovaj period označava vreme kada većina industrijskih pogona u Italiji privremeno obustavlja rad, a radnici odlaze na godišnji odmor. Na taj način, fabrika u Kragujevcu prilagođava se korporativnoj kulturi i globalnim standardima, što doprinosi kvalitetu radne klime i produktivnosti tokom ostatka godine.

Prema rečima Ivana Ristića, broj stranih radnika u fabrici varira, ali se redovno kreće između 500 i 1.000, što ukazuje na internacionalizaciju proizvodnog procesa i potražnju za dodatnom radnom snagom. Proizvodnja tokom godine obuhvata više smena, uključujući i produžene vikend smene za privremeno angažovane radnike, što omogućava veću izlaznu proizvodnju i fleksibilnu raspodelu radnog vremena.

Proizvodni portfolio i značaj za sektor

U kragujevačkoj fabrici Stelantis proizvodi „grande panda“ u električnoj, hibridnoj i benzinskoj verziji, kao i električni „citroen C3“. Ovi modeli predstavljaju deo strategije elektrifikacije i diverzifikacije portfolija, što je u skladu sa globalnim trendovima u automobilskoj industriji. Tokom letnjeg odmora, proizvodni procesi su privremeno zaustavljeni, ali se očekuje nastavak aktivnosti odmah nakon povratka radnika na posao.

Odluka o kolektivnom odmoru ima važan uticaj na planiranje proizvodnje, logistiku i održavanje opreme. Na taj način, fabrika koristi ovaj period za servisiranje mašina i pripremu za naredni ciklus rada. Uporedo sa tim, radnici imaju priliku za odmor, što doprinosi dugoročnoj efikasnosti i smanjenju stresa na radnom mestu.

Tržišni kontekst i implikacije

Kragujevačka fabrika, deo Stelantis grupacije, prati praksu svoje matične kompanije iz Italije, čime se dodatno pozicionira kao značajan akter u regionalnoj automobilskoj industriji. Kolektivni odmor tokom ferragosta može kratkoročno uticati na tok isporuka, ali je uobičajen deo industrijskog kalendara.

Zapošljavanje velikog broja radnika iz inostranstva ukazuje na rastuću potražnju za kvalifikovanom radnom snagom i internacionalizaciju poslovanja. Zbog toga, ovakav model rada i organizacije odmora ima dugoročne pozitivne efekte na produktivnost i konkurentnost fabrike na evropskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

SOS Dečija sela Srbija pružila podršku mladima kroz Centar „Jaki mladi“

Organizacija omogućila besplatne radionice i stipendije za ranjive grupe, olakšavajući pristup obrazovanju i tržištu rada

Objavljeno pre

,

Objavio:

SOS Dečija sela Srbija pružila podršku mladima kroz Centar „Jaki mladi“

Organizacija omogućila besplatne radionice i stipendije za ranjive grupe, olakšavajući pristup obrazovanju i tržištu rada

SOS Dečija sela Srbija kroz Centar „Jaki mladi“ obezbeđuje podršku mladima iz ranjivih društvenih grupa. Ove aktivnosti uključuju karijerno savetovanje, psihosocijalnu pomoć i radionice koje pomažu mladima da se lakše uključe na tržište rada. Takav pristup posebno je važan za one čiji razvoj, bezbednost ili dobrobit mogu biti ugroženi siromaštvom, prekidom školovanja ili neadekvatnim staranjem roditelja.

Podrška mladima kroz radionice i stipendije

Kroz Centar „Jaki mladi“, SOS Dečija sela Srbija nudi besplatne radionice i savetovanje, kao i mogućnost povezivanja sa kompanijama koje dodeljuju stipendije. To je omogućilo mladima poput Aleksandra Milanovića da pruže otpor teškim životnim okolnostima i steknu obrazovanje. Aleksandar je odrastao bez stabilne porodične podrške, radio je razne poslove i borio se za osnovne životne uslove. Međutim, njegova odluka da se obrati organizaciji pokazala se ključnom za njegov napredak. Kao rezultat, kroz radionice je dobio priliku da razgovara o svojim izazovima i pronađe rešenja za budućnost. Takođe, dobio je stipendiju koja mu je omogućila da upiše željeni fakultet i nastavi studije bez finansijskog pritiska.

Ekonomija solidarnosti i jačanje tržišta rada

Organizacije poput SOS Dečija sela Srbija igraju značajnu ulogu u razvoju ekonomije solidarnosti. Na taj način pomažu mladima da steknu veštine potrebne za zapošljavanje i smanjuju rizik od siromaštva. Aleksandar je, zahvaljujući mentorstvu i podršci, upisao Fakultet primenjenih umetnosti kao samofinansirajući student. Uz dodatnu pomoć fondacije i partnera koji dodeljuju stipendije, uspeo je da završi prvu godinu i pređe na budžetsko finansiranje studija. S druge strane, njegova priča pokazuje kako dostupnost besplatnih radionica i finansijske podrške može direktno uticati na smanjenje nezaposlenosti među mladima iz osetljivih grupa.

Psihosocijalna podrška i dugoročni efekti

Aleksandar sada kao edukator pomaže drugima da prepoznaju sopstvene mogućnosti i pronađu rešenja za izazove sa kojima se suočavaju. „Mladi sa kojima radim ne moraju ništa da kažu, dovoljan je pogled ili ćutanje da prepoznam šta ih muči“, ističe on. Takođe, organizacija ne uslovljava podršku i ne očekuje ništa zauzvrat. To doprinosi izgradnji poverenja i motiviše mlade da istraju u obrazovanju i traženju posla. Na kraju, slučaj SOS Dečija sela Srbija ilustruje kako ulaganje u socijalne programe i obrazovanje može imati direktan uticaj na jačanje tržišta rada i smanjenje ekonomskih nejednakosti.

Pročitaj još

Domaće

Nelt Grupa menja rukovodstvo: Marko Cilić postaje CEO i predsednik Izvršnog odbora

Novi generalni direktor Nelt Grupe preuzima odgovornost za realizaciju strategije Ascend 2030 i jačanje partnerstava

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nelt Grupa menja rukovodstvo: Marko Cilić postaje CEO i predsednik Izvršnog odbora

Novi generalni direktor Nelt Grupe preuzima odgovornost za realizaciju strategije Ascend 2030 i jačanje partnerstava

Nelt Grupa zvanično je saopštila da će Marko Cilić od 1. avgusta preuzeti funkciju generalnog direktora (CEO) i predsednika Izvršnog odbora. Ova promena rukovodstva deo je korporativne strategije Ascend 2030, koja ima za cilj unapređenje poslovanja i rast kompanije u narednim godinama. Prema informacijama iz kompanije, ključni fokus biće na jačanju dugoročnih partnerstava, razvoju zaposlenih i novim investicijama.

Promene u rukovodstvu i strateške smernice

Marko Cilić pridružio se Nelt Grupi 2022. godine kao izvršni direktor za finansije (CFO). Od marta 2026. godine obavljao je funkciju vršioca dužnosti generalnog direktora. Njegovo bogato međunarodno iskustvo u finansijama i industriji robe široke potrošnje (FMCG) stekao je radeći u kompanijama kao što su Procter & Gamble i Novartis. Kao rezultat toga, kompanija očekuje da će Cilićevo iskustvo doprineti daljem razvoju Nelt Grupe. Takođe, u fokusu će biti realizacija strategije Ascend 2030, koja podrazumeva rast poslovanja i unapređenje operativne efikasnosti.

Realizacija strategije Ascend 2030

Prema planu, Nelt Grupa će uz novo rukovodstvo nastojati da ostane pouzdan partner na tržištu i podigne standarde poslovanja. „Velika mi je čast i odgovornost što zvanično preuzimam ulogu generalnog direktora Nelt Grupe. Verujem da je naša najveća snaga u ljudima, njihovom znanju, iskustvu i veštinama“, izjavio je Marko Cilić. On je naglasio da će kroz timski rad i doslednu realizaciju strategije kompanija nastaviti da ostvaruje rezultate i investira u razvoj zaposlenih. Osim toga, iz Nelt Grupe su ocenili da će Cilićevo strateško vođenje predstavljati važan oslonac za budući rast.

Uticaj na sektor i tržište

Nelt Grupa je jedan od vodećih distributera i logističkih operatera u regionu, sa snažnom pozicijom u industriji robe široke potrošnje. Promena na čelu kompanije dolazi u trenutku kada je tržište u fazi transformacije i zahteva prilagođavanje novim globalnim standardima. Uporedo sa tim, očekuje se da će realizacija strateških ciljeva doprineti jačanju konkurentnosti i dugoročnom održivom rastu. Na kraju, iskustvo novog CEO-a u međunarodnim kompanijama može predstavljati prednost u vođenju kompleksnih projekata i širenju poslovanja na nova tržišta.

Pročitaj još

U Trendu