Connect with us

Domaće

Fantomski poslovi čine 18-22% oglasa, kompanije smanjuju troškove regrutacije

Skoro petina oglasa na tržištu su fantomski poslovi, a troškovi regrutacije dostižu i 4.700 dolara po radniku

Objavljeno pre

,

Fantomski poslovi čine 18-22% oglasa, kompanije smanjuju troškove regrutacije Foto Izvor: Pixabay / loufre

Skoro petina oglasa na tržištu su fantomski poslovi, a troškovi regrutacije dostižu i 4.700 dolara po radniku

Fantomski poslovi postaju sve veći izazov na tržištu rada, jer između 18 i 22% oglasa pripada ovoj kategoriji prema analizi platforme Greenhouse. Ova pojava, poznata kao ghost jobs, uključuje oglase za radna mesta koja su već popunjena, zamrznuta ili nikada nisu ni bila namenjena stvarnom prijemu novih radnika. Teksaško tužilaštvo je sredinom jula pokrenulo istragu protiv LinkedIn platforme zbog sumnje da korisnicima sa Premium pretplatom prikazuje nepostojeće mogućnosti zapošljavanja.

Razlozi za širenje fantomskih poslova

Analize pokazuju da fantomski poslovi nisu izuzetak, već redovan deo savremenog digitalnog tržišta rada. Na platformi Glassdoor procenjuje se da oko jedne petine oglasa spada u fantomske poslove, dok je ova praksa naročito izražena u većim kompanijama i specijalizovanim sektorima. Zanimljivo je da tri od pet ispitanika smatra da su se već susreli sa ovakvim oglasima tokom traženja posla. S druge strane, fantomski poslovi prisutni su na mnogim servisima za zapošljavanje, uključujući LinkedIn, Indeed, Glassdoor i ZipRecruiter, zbog načina na koji funkcionišu savremene platforme i potrebe kompanija za unapred pripremljenom bazom kandidata.

Ekonomija fantomskih oglasa i troškovi zapošljavanja

Kompanije često koriste fantomske oglase kako bi kontinuirano prikupljale biografije i ispitivale tržište rada. Na taj način, mogu brzo reagovati kada se ukaže potreba za zapošljavanjem i smanjiti troškove regrutacije. Prema podacima američkog Društva za upravljanje ljudskim resursima (SHRM), prosečni direktni troškovi zapošljavanja jednog radnika iznose oko 4.700 dolara. Kod rukovodećih i specijalizovanih pozicija ti troškovi mogu dostići i nekoliko desetina hiljada dolara zbog selekcije, intervjua i gubitaka izazvanih praznim radnim mestom. U Zapadnoj Evropi regrutacija po zaposlenom košta između 3.000 i 6.000 evra, dok je u Istočnoj Evropi taj iznos uglavnom između 1.000 i 3.000 evra. Pored toga, stalno prisustvo oglasa može ostaviti utisak rasta kompanije, što dodatno privlači investitore, klijente i partnere. Oglasi ponekad ostaju aktivni i zbog internih procedura ili zakonskih zahteva, čak i ako je proces zapošljavanja obustavljen ili je kandidat već poznat. Takođe, fantomski oglasi omogućavaju poslodavcima da procene dostupnost stručnjaka i planiraju svoje poslovne strategije.

Šire posledice za tržište rada

Fenomen fantomskih poslova otvara važno pitanje poverenja na tržištu rada i transparentnosti zapošljavanja. Ako se potvrdi da je fantomski oglas postao uobičajena praksa, posledice mogu biti značajne za kandidate, ali i za reputaciju kompanija. S druge strane, kompanije koriste ovakve oglase kao deo racionalne poslovne strategije, balansirajući između troškova regrutacije i potrebe za brzom selekcijom kvaliteta kandidata. Kako je istraga protiv LinkedIn platforme tek započeta, očekuje se da će rezultati dodatno osvetliti motive i ekonomske posledice ove pojave na globalnom tržištu rada.

Pročitaj još

Domaće

Banke obradile više prijava o izgubljenim karticama, opasnost od zloupotrebe podataka raste

Sektoru platnih kartica preti porast zloupotreba jer građani često pogrešno postupaju sa pronađenim karticama, upozoravaju stručnjaci

Objavljeno pre

,

Objavio:

Banke obradile više prijava o izgubljenim karticama, opasnost od zloupotrebe podataka raste – pronađena bankovna kartica

Sektoru platnih kartica preti porast zloupotreba jer građani često pogrešno postupaju sa pronađenim karticama, upozoravaju stručnjaci

Banke u Srbiji beleže rast broja prijava o izgubljenim karticama, a opasnost od zloupotrebe podataka sve je izraženija. Praksa pokazuje da mnogi građani ne znaju šta je ispravno uraditi kada pronađu tuđu bankovnu karticu, što može dovesti do ozbiljnih finansijskih posledica. Prema preporukama stručnjaka, najvažnije je zaštititi podatke i onemogućiti zloupotrebu, jer svaka nepažnja može vlasniku kartice doneti štetu.

Postojeće navike, poput objavljivanja fotografije kartice u grupnim četovima, predavanja kartice kasiru ili obezbeđenju, predstavljaju ozbiljan bezbednosni rizik. Na taj način, podaci sa kartice mogu biti dostupni osobama koje bi ih iskoristile za neovlašćene kupovine. Najveći problem nastaje kada se objavi fotografija na kojoj su vidljive obe strane kartice, uključujući sigurnosni kod (CVC, CVV ili CVP). Takođe, zadržavanje kartice dok se čeka vlasnik ili predaja trećem licu može dovesti do toga da osoba koja je karticu pronašla postane sumnjiva ukoliko dođe do krađe novca.

Pravilno postupanje sa pronađenom bankovnom karticom

Stručnjaci kao što su oni iz kompanije Kaspersky ističu da je ispravan postupak sledeći: pronađenu karticu treba prijaviti banci koja ju je izdala, a zatim je uništiti. Banka će tada blokirati karticu, obavestiti vlasnika i izdati novu. Na taj način, pronalazač ne rizikuje odgovornost za moguće zloupotrebe, a vlasnik brzo dolazi do zamenske kartice. Najbolji način uništavanja je pažljivo sečenje kartice makazama, čime se onemogućava dalje korišćenje.

Osim toga, danas fizička kartica ima manju vrednost za vlasnika jer se zamenska kartica može brzo izdati, često bez dolaska u poslovnicu. Većina banaka omogućava dostavu nove kartice na kućnu adresu, a tokom tog perioda vlasnik može koristiti virtuelnu karticu ili druge oblike plaćanja. Zbog toga je uništavanje kartice manji problem od rizika da ona završi u pogrešnim rukama.

Posebni slučajevi i ekonomski značaj pravilnog postupanja

Važno je razlikovati bankovne kartice od višenamenskih kartica koje koriste studenti ili đaci, jer njihovo ponovno izdavanje može biti komplikovanije. Ipak, osnovno pravilo ostaje: prijaviti banci i uništiti pronađenu bankovnu karticu. Povećan broj zloupotreba utiče i na sektor platnih kartica, jer banke snose troškove izdavanja novih kartica, kao i obrade reklamacija zbog neovlašćenih transakcija. Takođe, svaki incident može uticati na poverenje korisnika u bezbednost bezgotovinskog plaćanja, što je ključno za razvoj digitalne ekonomije u Srbiji.

Pravilno postupanje sa pronađenim karticama direktno utiče na smanjenje rizika od finansijskih gubitaka za građane, ali i za bankarski sektor. Zbog toga banke i stručnjaci kontinuirano apeluju na javnost da uvek prijave pronalazak banci i unište karticu, čime se sprečava mogućnost zloupotrebe i dodatnih troškova.

Pročitaj još

Domaće

HIP Petrohemija ulaže 15 miliona evra u kapitalni remont postrojenja u Pančevu

Proizvodnja obustavljena do 18. novembra, 28 projekata unapređuje pouzdanost i efikasnost u petrohemijskoj industriji

Objavljeno pre

,

Objavio:

HIP Petrohemija ulaže 15 miliona evra u kapitalni remont postrojenja u Pančevu – kapitalni remont Petrohemije Pančevo

Proizvodnja obustavljena do 18. novembra, 28 projekata unapređuje pouzdanost i efikasnost u petrohemijskoj industriji

HIP Petrohemija pokreće kapitalni remont postrojenja u Pančevu i Elemiru, uz ulaganje od oko 15 miliona evra. Kapitalni remont Petrohemije Pančevo sprovodi se između 21. septembra i 18. novembra, dok je proizvodnja tokom ovog perioda u fabrici u Pančevu obustavljena od 21. septembra, a u Fabrici sintetičkog kaučuka u Elemiru od 30. septembra, prema saopštenju kompanije.

Kapitalni remont Petrohemije Pančevo i ključne investicije

Kompanija je navela da je cilj remonta unapređenje proizvodnih procesa i povećanje pouzdanosti rada postrojenja, što ima poseban značaj za prerađivački kompleks NIS-a zbog tehničko-tehnološke povezanosti sa Rafinerijom nafte Pančevo. Tokom remonta biće realizovano 28 posebnih projekata, među kojima su aktivnosti na ključnoj opremi i posebna pažnja posvećena dva kotla za proizvodnju pare visokog pritiska u fabrici Etilen. Takođe, biće izvršena rekonstrukcija čelične konstrukcije u zgradi za finalizaciju sintetičkog kaučuka u Elemiru i sprovedene aktivnosti radi ispunjavanja zakonskih obaveza, uključujući proveru i čišćenje opreme.

Organizacija remonta i uticaj na tržište

U radovima na kapitalnom remontu Petrohemije Pančevo i Elemir učestvuje oko 620 eksternih izvođača, uz zaposlene u kompaniji. Kompanija ističe da su obezbeđene dovoljne zalihe petrohemijskih proizvoda, čime se obezbeđuje redovno snabdevanje tržišta tokom trajanja remonta. U fazama zaustavljanja i ponovnog pokretanja postrojenja može doći do povremenog plamena na baklji i povećanja buke, što je deo standardnog tehnološkog procesa zaustavljanja i starta u petrohemijskoj industriji.

Bezbednost, zaštita životne sredine i značaj za sektor

Petrohemija naglašava da će bezbednost i zaštita zdravlja zaposlenih i izvođača biti prioritet, uz striktno poštovanje svih propisanih mera zaštite životne sredine. Kao rezultat ovih ulaganja, očekuje se unapređenje tehnološke pouzdanosti i efikasnosti, što ima dugoročan značaj za domaću petrohemijsku industriju i održivost proizvodnje. Remont, kao i realizacija investicionih projekata, deo su šire strategije razvoja i modernizacije prerađivačkog kompleksa u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Cybersecurity Alliance okuplja 30 kompanija, broj napada skočio 56 odsto u Srbiji

Sektor sajber bezbednosti jača saradnju kroz Cybersecurity Alliance, prosečna šteta po napadu iznosi pet miliona evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cybersecurity Alliance okuplja 30 kompanija, broj napada skočio 56 odsto u Srbiji

Sektor sajber bezbednosti jača saradnju kroz Cybersecurity Alliance, prosečna šteta po napadu iznosi pet miliona evra

HUB201, nacionalni inovacioni centar za sajber bezbednost i veštačku inteligenciju, pokrenuo je Cybersecurity Alliance u Srbiji. Ova platforma okuplja 30 tehnoloških kompanija, institucija, startape i stručnjake radi zajedničkog odgovora na rastuće pretnje. Prema podacima iz sektora, broj napada u Srbiji porastao je 56 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Porast napada zahteva jaču saradnju

Vladimir Radovanović, direktor HUB201, izjavio je da je cilj ove alijanse povezivanje znanja i stručnosti različitih aktera. ‘Pokrenuli smo Cybersecurity Alliance i to je odlična vest za zajednicu. Alijansa znanja, stručnosti i kokreacije značajno doprinosi razvoju sajber bezbednosti u Srbiji’, rekao je Radovanović. Osim toga, naveo je da prosečni gubici po napadu dostižu pet miliona evra.

Četiri stuba Cybersecurity Alliance

Aktivnosti alijanse organizovane su oko četiri stuba: razvoj i edukacija, inovacije, zajednica i regulativa. Prvi stub podrazumeva unapređenje kapaciteta pojedinaca i organizacija u privatnom, javnom i akademskom sektoru. Drugi stub usmeren je na startape i inovacije, dok treći obuhvata izgradnju zajednice i podizanje svesti o značaju zaštite digitalnog okruženja. Četvrti stub bavi se unapređenjem regulative i povezivanjem svih relevantnih aktera radi boljeg usklađivanja zakona i prakse.

Ekonomija sajber napada među vodećima u svetu

Radovanović je istakao da sajber bezbednost više nije samo IT tema. Zbog rastuće digitalizacije poslovanja i svakodnevnog života, kompanije i građani izloženi su sve većim rizicima. ‘Šteta od sajber napada procenjuje se kao treća ekonomija sveta, odmah iza Kine i SAD’, naglasio je Radovanović. Kao rezultat, kompanije u Srbiji, posebno one koje su deo globalnih lanaca vrednosti i koriste klaud infrastrukturu, moraju dodatno ulagati u zaštitu podataka.

Partnerstva i širi značaj za tržište

HUB201 je partner inicijative Cyber District, koju je pokrenula Kancelarija za IT i eUpravu. Ova saradnja ima za cilj unapređenje sajber bezbednosti ne samo u Srbiji, već i u regionalnom kontekstu. Uporedo sa tim, porast napada od 56 odsto ukazuje na potrebu za kontinuiranim ulaganjem u inovacije i regulatornu prilagodbu. Cybersecurity Alliance postaje centralno mesto za razmenu znanja i minimizaciju rizika, što je ključno za stabilnost domaće privrede i bezbednost građana.

Pročitaj još

U Trendu