Connect with us

Domaće

Banke obradile više prijava o izgubljenim karticama, opasnost od zloupotrebe podataka raste

Sektoru platnih kartica preti porast zloupotreba jer građani često pogrešno postupaju sa pronađenim karticama, upozoravaju stručnjaci

Objavljeno pre

,

Banke obradile više prijava o izgubljenim karticama, opasnost od zloupotrebe podataka raste – pronađena bankovna kartica Foto Izvor: Pixabay / TheDigitalWay

Sektoru platnih kartica preti porast zloupotreba jer građani često pogrešno postupaju sa pronađenim karticama, upozoravaju stručnjaci

Banke u Srbiji beleže rast broja prijava o izgubljenim karticama, a opasnost od zloupotrebe podataka sve je izraženija. Praksa pokazuje da mnogi građani ne znaju šta je ispravno uraditi kada pronađu tuđu bankovnu karticu, što može dovesti do ozbiljnih finansijskih posledica. Prema preporukama stručnjaka, najvažnije je zaštititi podatke i onemogućiti zloupotrebu, jer svaka nepažnja može vlasniku kartice doneti štetu.

Postojeće navike, poput objavljivanja fotografije kartice u grupnim četovima, predavanja kartice kasiru ili obezbeđenju, predstavljaju ozbiljan bezbednosni rizik. Na taj način, podaci sa kartice mogu biti dostupni osobama koje bi ih iskoristile za neovlašćene kupovine. Najveći problem nastaje kada se objavi fotografija na kojoj su vidljive obe strane kartice, uključujući sigurnosni kod (CVC, CVV ili CVP). Takođe, zadržavanje kartice dok se čeka vlasnik ili predaja trećem licu može dovesti do toga da osoba koja je karticu pronašla postane sumnjiva ukoliko dođe do krađe novca.

Pravilno postupanje sa pronađenom bankovnom karticom

Stručnjaci kao što su oni iz kompanije Kaspersky ističu da je ispravan postupak sledeći: pronađenu karticu treba prijaviti banci koja ju je izdala, a zatim je uništiti. Banka će tada blokirati karticu, obavestiti vlasnika i izdati novu. Na taj način, pronalazač ne rizikuje odgovornost za moguće zloupotrebe, a vlasnik brzo dolazi do zamenske kartice. Najbolji način uništavanja je pažljivo sečenje kartice makazama, čime se onemogućava dalje korišćenje.

Osim toga, danas fizička kartica ima manju vrednost za vlasnika jer se zamenska kartica može brzo izdati, često bez dolaska u poslovnicu. Većina banaka omogućava dostavu nove kartice na kućnu adresu, a tokom tog perioda vlasnik može koristiti virtuelnu karticu ili druge oblike plaćanja. Zbog toga je uništavanje kartice manji problem od rizika da ona završi u pogrešnim rukama.

Posebni slučajevi i ekonomski značaj pravilnog postupanja

Važno je razlikovati bankovne kartice od višenamenskih kartica koje koriste studenti ili đaci, jer njihovo ponovno izdavanje može biti komplikovanije. Ipak, osnovno pravilo ostaje: prijaviti banci i uništiti pronađenu bankovnu karticu. Povećan broj zloupotreba utiče i na sektor platnih kartica, jer banke snose troškove izdavanja novih kartica, kao i obrade reklamacija zbog neovlašćenih transakcija. Takođe, svaki incident može uticati na poverenje korisnika u bezbednost bezgotovinskog plaćanja, što je ključno za razvoj digitalne ekonomije u Srbiji.

Pravilno postupanje sa pronađenim karticama direktno utiče na smanjenje rizika od finansijskih gubitaka za građane, ali i za bankarski sektor. Zbog toga banke i stručnjaci kontinuirano apeluju na javnost da uvek prijave pronalazak banci i unište karticu, čime se sprečava mogućnost zloupotrebe i dodatnih troškova.

Pročitaj još

Domaće

HIP Petrohemija ulaže 15 miliona evra u kapitalni remont postrojenja u Pančevu

Proizvodnja obustavljena do 18. novembra, 28 projekata unapređuje pouzdanost i efikasnost u petrohemijskoj industriji

Objavljeno pre

,

Objavio:

HIP Petrohemija ulaže 15 miliona evra u kapitalni remont postrojenja u Pančevu – kapitalni remont Petrohemije Pančevo

Proizvodnja obustavljena do 18. novembra, 28 projekata unapređuje pouzdanost i efikasnost u petrohemijskoj industriji

HIP Petrohemija pokreće kapitalni remont postrojenja u Pančevu i Elemiru, uz ulaganje od oko 15 miliona evra. Kapitalni remont Petrohemije Pančevo sprovodi se između 21. septembra i 18. novembra, dok je proizvodnja tokom ovog perioda u fabrici u Pančevu obustavljena od 21. septembra, a u Fabrici sintetičkog kaučuka u Elemiru od 30. septembra, prema saopštenju kompanije.

Kapitalni remont Petrohemije Pančevo i ključne investicije

Kompanija je navela da je cilj remonta unapređenje proizvodnih procesa i povećanje pouzdanosti rada postrojenja, što ima poseban značaj za prerađivački kompleks NIS-a zbog tehničko-tehnološke povezanosti sa Rafinerijom nafte Pančevo. Tokom remonta biće realizovano 28 posebnih projekata, među kojima su aktivnosti na ključnoj opremi i posebna pažnja posvećena dva kotla za proizvodnju pare visokog pritiska u fabrici Etilen. Takođe, biće izvršena rekonstrukcija čelične konstrukcije u zgradi za finalizaciju sintetičkog kaučuka u Elemiru i sprovedene aktivnosti radi ispunjavanja zakonskih obaveza, uključujući proveru i čišćenje opreme.

Organizacija remonta i uticaj na tržište

U radovima na kapitalnom remontu Petrohemije Pančevo i Elemir učestvuje oko 620 eksternih izvođača, uz zaposlene u kompaniji. Kompanija ističe da su obezbeđene dovoljne zalihe petrohemijskih proizvoda, čime se obezbeđuje redovno snabdevanje tržišta tokom trajanja remonta. U fazama zaustavljanja i ponovnog pokretanja postrojenja može doći do povremenog plamena na baklji i povećanja buke, što je deo standardnog tehnološkog procesa zaustavljanja i starta u petrohemijskoj industriji.

Bezbednost, zaštita životne sredine i značaj za sektor

Petrohemija naglašava da će bezbednost i zaštita zdravlja zaposlenih i izvođača biti prioritet, uz striktno poštovanje svih propisanih mera zaštite životne sredine. Kao rezultat ovih ulaganja, očekuje se unapređenje tehnološke pouzdanosti i efikasnosti, što ima dugoročan značaj za domaću petrohemijsku industriju i održivost proizvodnje. Remont, kao i realizacija investicionih projekata, deo su šire strategije razvoja i modernizacije prerađivačkog kompleksa u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Cybersecurity Alliance okuplja 30 kompanija, broj napada skočio 56 odsto u Srbiji

Sektor sajber bezbednosti jača saradnju kroz Cybersecurity Alliance, prosečna šteta po napadu iznosi pet miliona evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cybersecurity Alliance okuplja 30 kompanija, broj napada skočio 56 odsto u Srbiji

Sektor sajber bezbednosti jača saradnju kroz Cybersecurity Alliance, prosečna šteta po napadu iznosi pet miliona evra

HUB201, nacionalni inovacioni centar za sajber bezbednost i veštačku inteligenciju, pokrenuo je Cybersecurity Alliance u Srbiji. Ova platforma okuplja 30 tehnoloških kompanija, institucija, startape i stručnjake radi zajedničkog odgovora na rastuće pretnje. Prema podacima iz sektora, broj napada u Srbiji porastao je 56 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Porast napada zahteva jaču saradnju

Vladimir Radovanović, direktor HUB201, izjavio je da je cilj ove alijanse povezivanje znanja i stručnosti različitih aktera. ‘Pokrenuli smo Cybersecurity Alliance i to je odlična vest za zajednicu. Alijansa znanja, stručnosti i kokreacije značajno doprinosi razvoju sajber bezbednosti u Srbiji’, rekao je Radovanović. Osim toga, naveo je da prosečni gubici po napadu dostižu pet miliona evra.

Četiri stuba Cybersecurity Alliance

Aktivnosti alijanse organizovane su oko četiri stuba: razvoj i edukacija, inovacije, zajednica i regulativa. Prvi stub podrazumeva unapređenje kapaciteta pojedinaca i organizacija u privatnom, javnom i akademskom sektoru. Drugi stub usmeren je na startape i inovacije, dok treći obuhvata izgradnju zajednice i podizanje svesti o značaju zaštite digitalnog okruženja. Četvrti stub bavi se unapređenjem regulative i povezivanjem svih relevantnih aktera radi boljeg usklađivanja zakona i prakse.

Ekonomija sajber napada među vodećima u svetu

Radovanović je istakao da sajber bezbednost više nije samo IT tema. Zbog rastuće digitalizacije poslovanja i svakodnevnog života, kompanije i građani izloženi su sve većim rizicima. ‘Šteta od sajber napada procenjuje se kao treća ekonomija sveta, odmah iza Kine i SAD’, naglasio je Radovanović. Kao rezultat, kompanije u Srbiji, posebno one koje su deo globalnih lanaca vrednosti i koriste klaud infrastrukturu, moraju dodatno ulagati u zaštitu podataka.

Partnerstva i širi značaj za tržište

HUB201 je partner inicijative Cyber District, koju je pokrenula Kancelarija za IT i eUpravu. Ova saradnja ima za cilj unapređenje sajber bezbednosti ne samo u Srbiji, već i u regionalnom kontekstu. Uporedo sa tim, porast napada od 56 odsto ukazuje na potrebu za kontinuiranim ulaganjem u inovacije i regulatornu prilagodbu. Cybersecurity Alliance postaje centralno mesto za razmenu znanja i minimizaciju rizika, što je ključno za stabilnost domaće privrede i bezbednost građana.

Pročitaj još

Domaće

Visa beleži rast bezgotovinskih plaćanja od 21 odsto u jugoistočnoj Evropi

Kompanija proširila mrežu prihvatanja na 21 milion lokacija, AI agenti i digitalna iskustva menjaju navike potrošača

Objavljeno pre

,

Objavio:

Visa beleži rast bezgotovinskih plaćanja od 21 odsto u jugoistočnoj Evropi

Kompanija proširila mrežu prihvatanja na 21 milion lokacija, AI agenti i digitalna iskustva menjaju navike potrošača

Visa je tokom 2026. godine zabeležila rast bezgotovinskih plaćanja od 21 odsto godišnje u jugoistočnoj Evropi. Oko 80 odsto građana aktivno koristi bankarske usluge, dok se digitalna iskustva sve brže prihvataju. Ove podatke iznela je kompanija na regionalnom forumu Visa Connect SEE u Beogradu, koji je okupio 150 lidera iz bankarskog i finansijskog sektora.

Rast bezgotovinskih plaćanja i digitalizacija korisničkog iskustva

Potrošači u regionu očekuju da plaćanja budu brza, jednostavna i bezbedna, bez obzira na način ili mesto kupovine. Prema rečima Ane Drašković, potpredsednice i generalne direktorke Visa za jugoistočnu Evropu, „potrošač se promenio iz korena. Ljudi više ne razmišljaju o načinu kako će nešto kupiti. Ne prave razliku između onlajn i oflajn kupovine, domaćih i prekograničnih transakcija, niti odvajaju sama plaćanja od celokupnog procesa trgovine. Oni jednostavno očekuju da svaka interakcija bude trenutna, intuitivna i sigurna.“ Osim toga, korisnici sve više traže iskustva koja su neprimetna i personalizovana. Ova evolucija stvara prilike za banke, trgovce i fintek kompanije da redefinišu odnos sa klijentima.

Pojava AI agenata i proširenje Visa mreže

Jedan od ključnih trendova na forumu bila je pojava AI agenata koji pomažu korisnicima tokom procesa kupovine. Istraživanja pokazuju da 78 odsto građana Srbije koristi veštačku inteligenciju u procesu donošenja odluka o kupovini. Međutim, samo 9 odsto trenutno bi poverilo AI agentu da izvrši plaćanje u njihovo ime. Prema stručnjacima iz Visa, naredna faza elektronske trgovine donosi prelazak AI sa nivoa preporuke na nivo akcije. AI će potrošačima olakšati pretragu, poređenje i kupovinu proizvoda, uz zadržavanje potpune kontrole. Uporedo sa tim, digitalna plaćanja ubrzavaju se širom regiona. Visa je u protekle četiri godine povećala svoju prihvatnu mrežu sa 10 miliona na 21 milion lokacija.

Bezbednost i inovacije u centru strategije

Sergij Martinčuk, viši potpredsednik i regionalni menadžer Visa za Ukrajinu, Moldaviju, južnu i istočnu Evropu, centralnu Aziju i Kavkaz, istakao je: „Potrošači i privreda sve više traže brže i jednostavnije načine za plaćanje, slanje i prijem novca. Istovremeno, očekuju da sigurnost i poverenje budu utkani u svaku interakciju. Dok redefinišemo način na koji se novac kreće kroz naš region, fokusirani smo na to da pomognemo klijentima da ispune ta očekivanja kroz širu prihvatnu mrežu, tokenizaciju, prekogranične mogućnosti poput Visa Direct platforme i inovacije koje digitalnu trgovinu čine jednostavnijom i bezbednijom.“ Glavna poruka foruma je da budućnost trgovine neće zavisiti od jednog tehnološkog rešenja. Dugoročni uspeh biće moguć samo povezivanjem inovacija, poverenja i saradnje u celom ekosistemu.

Pročitaj još

U Trendu