Connect with us

Domaće

Evrozona podiže prognozu rasta na 0,8 odsto, Nemačka ključni pokretač

BDP evrozone rastao dvostruko brže od očekivanja, nemačka državna potrošnja i reforme podržavaju oporavak

Objavljeno pre

,

Evrozona podiže prognozu rasta na 0,8 odsto, Nemačka ključni pokretač – privredni rast evrozone Foto Izvor: Pixabay / nattanan23

BDP evrozone rastao dvostruko brže od očekivanja, nemačka državna potrošnja i reforme podržavaju oporavak

Evrozona podiže prognozu rasta na 0,8 odsto za 2026. godinu, što predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na prethodnih 0,5 odsto. Ključni ekonomski pokazatelji, prema anketi Blumberga među ekonomistima, ukazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) evrozone porastao za 0,4 odsto u drugom kvartalu 2026. godine. To je dvostruko više od ranijih očekivanja i signalizira jačanje privredne aktivnosti.

Privredni rast evrozone i značaj nemačke ekonomije

Očekivanja za treći kvartal 2026. godine su i dalje skromna, sa prognozom rasta od oko 0,2 odsto. Međutim, ekonomisti smatraju da bi evrozona mogla postepeno da ubrza privredni rast tokom narednih kvartala. U ovom procesu, Nemačka postaje sve važniji pokretač ekonomskog oporavka. Kao najveća ekonomija u evrozoni, Nemačka beleži osetno povećanje državne potrošnje, posebno u oblasti odbrane, što dodatno podupire privrednu aktivnost. Prema posebnoj anketi Blumberga, nemačka privreda bi mogla da ubrza rast sa očekivanih 0,8 odsto ove godine na 1,2 odsto u 2028. godini. Nemačka vlada je istovremeno dogovorila sveobuhvatan paket reformi, koji ima za cilj povećanje potencijalnog privrednog rasta u srednjem i dugom roku.

Rizici i izazovi za privredni rast evrozone

Iako je privredni rast evrozone u drugom kvartalu nadmašio očekivanja, ozbiljni izazovi i dalje postoje. Nizak vodostaj reke Rajne i Dunav već otežava transport robe, što potencijalno može dovesti do gubitaka od desetine miliona evra za pojedine kompanije. Osim toga, evropsku privredu dodatno opterećuju visoke cene energije, otpuštanja u automobilskoj industriji, kao i požari i ekstremne vremenske prilike. Inflacija ostaje važan faktor za ekonomske prognoze, a Evropska centralna banka (ECB) signalizirala je prosečnu stopu inflacije od 2,7 odsto u 2026. godini. Ovi elementi zajedno definišu izazovan okvir u kojem se odvija privredni oporavak regiona.

Implikacije za budući ekonomski razvoj

Kao rezultat, privredni rast evrozone zavisiće od sposobnosti najvećih ekonomija, kao što je Nemačka, da sprovedu reforme i održe visoku državnu potrošnju u ključnim sektorima. Istovremeno, rešavanje logističkih problema i stabilizacija energetskog tržišta biće presudni za dugoročno održiv oporavak. U međuvremenu, analitičari ukazuju da bi dalji rast mogao biti ograničen ukoliko se eksterni poremećaji nastave. Evrozona ostaje podložna globalnim šokovima, ali pozitivni trendovi u državnoj potrošnji i reformama daju osnovu za oprezan optimizam.

Pročitaj još

Domaće

Kina povećala proizvodnju nuklearne energije na 2.845 TWh i pokrenula novi globalni rekord

Ukupna proizvodnja nuklearne energije porasla 1,3 odsto zahvaljujući rastu iz Kine, SAD i dalje vodeći proizvođač

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kina povećala proizvodnju nuklearne energije na 2.845 TWh i pokrenula novi globalni rekord – proizvodnja nuklearne energije

Ukupna proizvodnja nuklearne energije porasla 1,3 odsto zahvaljujući rastu iz Kine, SAD i dalje vodeći proizvođač

Kina je 2025. godine podigla globalnu proizvodnju nuklearne energije na rekordnih 2.845 teravat-sati (TWh), prema najnovijim podacima iz Statističkog pregleda svetske energetike. Ovaj rezultat predstavlja rast od 1,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a ključni doprinos dao je upravo rast kineske proizvodnje. Bez kineskog učešća, globalna proizvodnja nuklearne energije bi zapravo zabeležila pad.

Nuklearna energija i dalje ima značajnu ulogu u svetskoj energetici, ali njen udeo u ukupnom potrošačkom miksu beleži blago smanjenje jer ukupna potrošnja energije raste brže od razvoja nuklearnog sektora. Kina je povećala svoju proizvodnju za više od 34 TWh u 2025. godini, čime je praktično preuzela celokupan neto rast na globalnom nivou. S druge strane, Sjedinjene Američke Države zadržale su prvo mesto sa 826 TWh proizvedene električne energije iz nuklearnih elektrana, što čini 29 odsto svetske proizvodnje.

Rast proizvodnje predvodi Kina, SAD i dalje vodeći

Posmatrano po državama, Kina je na drugom mestu, sa 485 TWh, odnosno 17,1 odsto globalne proizvodnje. Francuska je treća sa 390 TWh (13,7 odsto), a slede Rusija sa 219 TWh, Južna Koreja sa 185 TWh, Japan sa 94 TWh i Kanada sa 85 TWh. Ove zemlje zajedno čine najveći deo svetske proizvodnje nuklearne energije, što potvrđuje visoke prepreke za ulazak i potrebu za velikim investicijama i dugoročnim planiranjem.

Vredno je napomenuti da je Kina, tokom prethodne decenije, praktično utrostručila svoju proizvodnju nuklearne energije. Proizvodnja u Kini porasla je sa 171 TWh u 2015. na 485 TWh u 2025, što predstavlja rast od gotovo 314 TWh. Uporedo sa tim, bez kineskog doprinosa, ostatak sveta je 2025. proizveo 44 TWh manje nego pre deset godina. Takođe, SAD su 2015. godine imale 839 TWh, što je tek neznatno više od rezultata iz 2025.

Rekord posle skoro dve decenije i širi kontekst tržišta

Globalna proizvodnja nuklearne energije dostigla je prethodni maksimum još 2006. godine sa 2.803 TWh, a sadašnji rekord iz 2025. viši je samo 1,5 odsto. Period između ova dva rekorda nije obeležen ubrzanom ekspanzijom, već sporim rastom koncentrisanim u svega nekoliko zemalja. U poslednjih deset godina, globalna proizvodnja porasla je sa 2.576 TWh na 2.845 TWh, odnosno 10,5 odsto, što je oko jedan odsto godišnje prosečno.

Uprkos rekordnom nivou, udeo nuklearne energije u ukupnom svetskom energetskom miksu blago je pao, jer su drugi izvori energije rasli još brže. Ova činjenica jasno pokazuje da rekord više odražava ubrzanu ekspanziju Kine nego široku globalnu renesansu nuklearne energije. Francuska i Japan su tokom 2025. godine takođe povećali proizvodnju, ali daleko skromnije u poređenju sa Kinom.

Važno je istaći da samo mali broj država ima kapacitet i ekonomske resurse za razvoj nuklearne energetike u većem obimu. Kao rezultat, promene na svetskoj lestvici proizvodnje najčešće zavise od nekoliko ključnih tržišnih aktera. S obzirom na sadašnji trend, Kina bi u narednih pet godina, ukoliko nastavi ovim tempom, mogla da pretekne SAD i postane vodeći svetski proizvođač nuklearne energije.

Pročitaj još

Domaće

Glovo završava poslovanje u Bosni i Hercegovini posle pet godina prisustva

Španska kompanija napušta tržište BiH zbog globalnog strateškog usmeravanja i promene fokusa na rastuća tržišta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Glovo završava poslovanje u Bosni i Hercegovini posle pet godina prisustva

Španska kompanija napušta tržište BiH zbog globalnog strateškog usmeravanja i promene fokusa na rastuća tržišta

Glovo, španska kompanija za dostavu hrane i drugih proizvoda, završila je poslovanje u Bosni i Hercegovini posle pet godina prisustva. Kompanija je prethodno obavestila korisnike da će 10. avgust biti poslednji dan na tržištu BiH, navodeći kao razlog strateško restrukturiranje na globalnom nivou. Odluka o povlačenju doneta je kako bi se Glovo fokusirao na tržišta sa većim potencijalom rasta, saopštila je ova kompanija.

Razlozi povlačenja i poslovni rezultati

Kompanija je istakla da promena geografskog fokusa omogućava intenzivnije ulaganje u ključna tržišta. Kao rezultat, Glovo očekuje povećanje efikasnosti i bolju uslugu za milione korisnika širom sveta. Ovaj potez deo je šire strategije koja podrazumeva optimizaciju resursa i izbor regiona sa izraženijom perspektivom rasta. U zvaničnom saopštenju je naglašeno: „Glovo će na taj način moći da bolje služi milionima korisnika širom sveta koji se svakodnevno oslanjaju na njegovu aplikaciju.”

Tržišni kontekst i uticaj na sektor dostave u BiH

Bosna i Hercegovina je za Glovo predstavljala značajan korak u širenju na Balkanu. Kompanija je 2021. godine ušla na tržište preuzimanjem lokalnog brenda Donesi. Međutim, konkurencija u sektoru dostave hrane u regionu ostaje visoka, a globalne kompanije se sve češće odlučuju za selektivniji pristup investiranju. Povlačenje Glova može imati uticaj na dinamiku sektora dostave u BiH, ostavljajući prostor za domaće i regionalne konkurente. Kao rezultat, korisnici i partneri u BiH moraće da pronađu alternative za online dostavu hrane i proizvoda.

Izjave kompanije i implikacije za korisnike

U zvaničnom obraćanju korisnicima, Glovo je zahvalio svima koji su bili deo njihove zajednice u Bosni i Hercegovini. „Hvala vam što ste bili deo Glovo zajednice. Cenimo vaše razumevanje tokom ovog perioda tranzicije”, poručila je kompanija u saopštenju. Povlačenje Glova deo je trenda u kojem globalne firme preispituju prisustvo na manjim tržištima, fokusirajući se na regije sa većom profitabilnošću. Uporedo sa tim, ovakve promene mogu podstaći inovacije i prilagođavanje lokalnih aktera sektora dostave u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte brent porasla na 83,61 dolara, politička neizvesnost zbog Irana utiče na tržište

Povećanje cene brent nafte i pad WTI prate rast evropskih i američkih berzanskih indeksa, dok Iran dodatno komplikuje situaciju na tržištu energenata

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena nafte brent porasla na 83,61 dolara, politička neizvesnost zbog Irana utiče na tržište

Povećanje cene brent nafte i pad WTI prate rast evropskih i američkih berzanskih indeksa, dok Iran dodatno komplikuje situaciju na tržištu energenata

Cena nafte brent porasla je na 83,61 dolara po barelu, uz rast od 0,23 odsto u 9.45 časova prema dostupnim tržišnim podacima. Istovremeno, cena američke nafte WTI zabeležila je pad od 0,15 odsto, dostigavši nivo od 78,16 dolara po barelu. Politička neizvesnost zbog Irana i situacije sa Ormuskim moreuzom dodatno opterećuju globalno tržište energenata, što se reflektuje i na cene drugih sirovina i valutna kretanja.

Neizvesnost vezana za Iran utiče na cenu nafte brent

Prema izjavama Abasa Aragčija, ministra spoljnih poslova Irana, Teheran trenutno ne vodi direktne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o završetku rata i otvaranju ključnog Ormuskog moreuza. Iran, kako navode mediji, traži kompenzaciju od SAD kao jedan od uslova za ponovno otvaranje ovog strateškog prolaza. Lider Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana, Mohamed Bager Zolgadr, istakao je da će moreuz ostati zatvoren dok Vašington ne ispuni šest jasno definisanih uslova. S druge strane, Sjedinjene Američke Države insistiraju na neograničenoj slobodi plovidbe nakon otvaranja Ormuza, bez iranskih odobrenja, plaćanja taksi ili drugih oblika kontrole. Zbog toga i dalje postoji ozbiljan politički jaz između dve strane, što dodatno podstiče volatilnost na tržištu nafte brent.

Tržišna kretanja: evropski i američki indeksi u blagom plusu

Istovremeno sa skokom cene nafte brent, evropski berzanski indeksi su u blagom porastu. Nemački DAX beleži rast od 0,02 odsto, francuski CAC 40 za 0,01 odsto, dok je britanski FTSE porastao 0,08 odsto. Ruski MOEX porastao je za 0,99 odsto. Na američkom tržištu, indeks Dow Jones je na zatvaranju porastao za 0,28 odsto na 54.036,93 poena. S&P 500 skočio je 0,62 odsto na 7.757,64 poena, a Nasdaq je zabeležio rast od 1,3 odsto na 26.690,62 poena.

Valute i sirovine: evro, gas, zlato i pšenica

Vrednost evra na Foreks berzi iznosi 1,15559 dolara. Evropski fjučersi gasa za septembar su otvoreni na amsterdamskoj berzi TTF po ceni od 56,07 evra za megavat-sat. Cena zlata porasla je na 4.354,36 dolara za trojsku uncu, dok se cena pšenice kreće na 6,53 dolara za bušel, što je merna jedinica od 27,216 kilograma. Kao rezultat aktuelnih političkih i ekonomskih tenzija, tržište sirovina i valuta ostaje izuzetno osetljivo na svaku novu informaciju iz regiona Bliskog istoka. Uporedo sa tim, nastavak nesigurnosti oko Ormuskog moreuza može uticati na dalja kretanja cene nafte brent i globalnog energetskog sektora.

Pročitaj još

U Trendu