Domaće

Evropski ekosistem električnih vozila privukao investicije od 200 milijardi evra

Najveći deo ulaganja, 109 milijardi evra, usmeren na lanac snabdevanja baterijama, dok je u infrastrukturu punjenja investirano do 46 milijardi evra

Published

on

g2048a9310b7ee3f30ad9c51f64232119263b8c8b4c8640ee202ba53a0b99ae18e1321290e0c88f7dc66391af6ca163836272565c0a57f8e4dbac9319e88b2409_1280

Najveći deo ulaganja, 109 milijardi evra, usmeren na lanac snabdevanja baterijama, dok je u infrastrukturu punjenja investirano do 46 milijardi evra

Države Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarska investirale su skoro 200 milijardi evra u razvoj ekosistema električnih vozila, prema podacima organizacije Nju automotiv. Od ukupnog iznosa, oko 109 milijardi evra uloženo je u lanac snabdevanja baterijama, u nastojanju da se ojačaju domaći kapaciteti u sektoru kojim dominira Kina. Približno 60 milijardi evra investirano je u proizvodnju električnih vozila, što uključuje konverziju postojećih fabrika automobila i izgradnju novih postrojenja namenjenih isključivo električnim vozilima.

U infrastrukturu za punjenje električnih vozila uloženo je između 23 i 46 milijardi evra iz javnih sredstava. Na teritoriji Evrope instalirano je više od milion javnih punjača, dok je dodatnih 3,5 milijardi evra investirano u proizvodnju same infrastrukture za punjenje. Prema procenama, ove investicije podržavaju oko 150.000 radnih mesta, a broj zaposlenih bi mogao da dostigne 300.000 ukoliko budu realizovani svi najavljeni projekti.

Analiza ukazuje na neravnomernu raspodelu investicija, pri čemu Nemačka privlači gotovo četvrtinu ukupnih ulaganja u sektor električnih vozila, zahvaljujući snažnoj industrijskoj bazi i transformaciji automobilskog sektora. Kompanije iz Nemačke, Italije i istočne Evrope sve više prelaze sa motora sa unutrašnjim sagorevanjem na električna vozila, dok su Francuska i Španija među najvećim dobitnicima trenutnog investicionog ciklusa.

Evropska komisija je predložila ublažavanje plana o zabrani prodaje novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem od 2035. godine, kao odgovor na pritisak industrije. Ova izmena predstavlja jedan od najznačajnijih zaokreta u zelenoj politici Evropske unije u poslednjim godinama.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version