Connect with us

Domaće

Evropska unija uvodi limit na gotovinske transakcije od 10.000 evra od jula 2027.

Novi limit deo je regulative 2024/1624, a cilj je suzbijanje pranja novca; države članice mogu uvesti i niže pragove

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Markus spiske

Novi limit deo je regulative 2024/1624, a cilj je suzbijanje pranja novca; države članice mogu uvesti i niže pragove

Evropska unija će od jula 2027. godine ograničiti gotovinska plaćanja na maksimalno 10.000 evra kada je u pitanju kupovina robe i usluga, ukoliko je bar jedna strana pravno lice, što je predviđeno regulativom 2024/1624 usvojenom 2024. godine. Ova mera deo je šire strategije borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a glavni cilj je smanjenje anonimnih velikih transakcija i preusmeravanje većeg broja plaćanja na kanale koji se mogu pratiti.

Ograničenje od 10.000 evra odnosi se na situacije u kojima su u transakciji učesnici kompanije ili firme, dok se na transakcije između fizičkih lica ova odredba ne primenjuje. To znači da građani i dalje mogu međusobno da obave gotovinske transakcije u iznosima većim od 10.000 evra, u zavisnosti od nacionalnih pravila. Države članice EU zadržavaju pravo da uvedu i stroža ograničenja, kao što je već slučaj u pojedinim zemljama, uključujući Italiju.

Ekonomisti ističu da ova mera ne znači ukidanje gotovine, već njeno ograničenje za veće transakcije. Građani i firme i dalje mogu koristiti gotovinu za manje iznose, dok će za veće biti neophodno koristiti bankovne kanale. Prema podacima Ujedinjenih nacija, svake godine se opere između dva i pet odsto svetskog BDP-a, odnosno do 1,87 biliona evra, dok izveštaj iz 2023. godine pokazuje da gotovo 70 odsto kriminalnih mreža u EU koristi pranje novca za finansiranje aktivnosti i prikrivanje imovine, pri čemu većina tih mreža koristi gotovinu.

Evropska komisija navodi da će novim pravilima biti usklađene procedure i zatvorene “rupe” koje kriminalne grupe koriste, a velika količina gotovine ocenjuje se kao “teško, ako ne i nemoguće, poveziva sa konkretnim kriminalnim delom”. U okviru paketa mera, od jula 2027. godine biće uspostavljeno i novo evropsko telo za borbu protiv pranja novca sa sedištem u Frankfurtu, koje će tada dobiti puna ovlašćenja.

Vladimir Vasić, direktor i osnivač „BBS Capital Investment Group“, objašnjava da ovakva ograničenja predstavljaju deo šire strategije za uvođenje sredstava u legalne tokove. On podseća da Srbija već ima sličan regulatorni okvir, navodeći da je zakon o sprečavanju pranja novca u velikoj meri usklađen sa EU standardima. Vasić takođe ističe raniju odluku Evropske centralne banke o obustavi štampanja novčanica od 500 evra, kao još jedan primer borbe protiv pranja novca.

Vasić naglašava da će građani i kompanije iz Srbije koje kupuju robu i usluge u EU u iznosima većim od 10.000 evra biti obuhvaćeni ovim ograničenjem, te da se u praksi kupovine većih vrednosti, poput automobila, ionako obavljaju bankovnim transferima. On podseća da je iznošenje gotovine iz Srbije već ograničeno na 10.000 evra po osobi, dok pojedine zemlje imaju i strože limite. Na pitanje o eventualnom usklađivanju Srbije sa ovim merama, Vasić ocenjuje da je to „vrlo moguće“ i da će verovatno biti jedan od uslova za pristupanje Evropskoj uniji. U vezi sa tržištem nekretnina, Vasić pojašnjava da su i te transakcije već pod kontrolom bankarskog sistema i da su veće uplate moguće samo preko računa, što služi kao mehanizam za proveru porekla novca.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cene zlata pale skoro 5 odsto uprkos rastu geopolitičkog rizika i inflacije

Banka Amerike procenila prosečnu cenu zlata na 3.354 dolara po unci, što predstavlja popust od 19% u odnosu na spot cenu

Published

on

By

Banka Amerike procenila prosečnu cenu zlata na 3.354 dolara po unci, što predstavlja popust od 19% u odnosu na spot cenu

Cene zlata su prošle godine beležile rast od 65 procenata, ali tokom 2026. godine investitori su svedoci obrnutog trenda – zlato je trenutno skoro 5 odsto niže nego na početku godine, uprkos rastu geopolitičkog rizika i visokoj inflaciji, pokazuje najnovija analiza. Banka Amerike je priznala da je njena ciljana cena zlata od 6.000 dolara po unci sada malo verovatna, pogotovo jer američka centralna banka može povećati kamatne stope već u septembru.

U izveštaju od 22. juna, Banka Amerike navodi da je rasprodaja otvorila priliku, ali ne nužno u zlatu. Prema pisanju TheStreet-a, šokantni rast cena nafte izazvan ratom u Iranu podstakao je pad cene zlata upravo u trenutku kada je geopolitički rizik bio na vrhuncu.

Akcije u rudarskom sektoru pale su više nego što to fundamentalni pokazatelji nalažu, ističu analitičari Banke Amerike, zbog čega su akcije kompanija koje trguju zlatom ostale znatno ispod realnih vrednosti. Korišćenjem pristupa cene prema neto vrednosti imovine, Banka Amerike je utvrdila da kompanije iz njenog univerzuma procenjuju cenu zlata na prosečnih 3.354 dolara po unci, što je popust od 19% u odnosu na spot cenu, objavio je Investing.com.

Na osnovu EV/EBITDA, prosečna implicitna cena iznosi 4.016 dolara po unci, što je manji popust od 3%. Razlike među kompanijama su značajne: Wheaton Precious Metals procenjuje najvišu cenu zlata u okviru pokrivenosti Banke Amerike – 4.395 dolara po unci, dok Franco-Nevada procenjuje najnižu, 2.416 dolara, zbog izloženosti nafti i gasu i tržišnog popusta vezanog za doprinose Cobra Panama.

Analitičari navode da su ovi pokazatelji rezultat trenutne tržišne situacije i da investitori treba da obrate pažnju na razlike u procenama između kompanija u sektoru zlata.

Pročitaj još

Domaće

Zaposleni u IT sektoru u Srbiji ostvarili prosečnu neto platu od 300.000 dinara u aprilu

Prosečna neto zarada u Srbiji iznosila 121.805 dinara, dok su najniže plate zabeležene u ugostiteljstvu sa 71.500 dinara

Published

on

By

Prosečna neto zarada u Srbiji iznosila 121.805 dinara, dok su najniže plate zabeležene u ugostiteljstvu sa 71.500 dinara

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna neto plata u Srbiji u aprilu 2026. godine iznosila je 121.805 dinara (oko 1.040 evra), što je za 150 dinara više nego u martu. Najvišu prosečnu zaradu i dalje ostvaruju zaposleni u IT sektoru, gde je prosečna neto plata u oblasti računarskog programiranja dostigla skoro 300.000 dinara.

Odmah iza IT sektora, zaposleni u vazdušnom saobraćaju primili su nešto više od 268.000 dinara, dok su radnici u telekomunikacijama imali prosečnu neto platu od 259.500 dinara. U oblasti proizvodnje koksa i derivata nafte zabeležena je prosečna plata od 231.700 dinara, a u naučnoistraživačkom radu i razvoju 227.300 dinara. Proizvodnja duvanskih proizvoda donela je prosečnu neto zaradu od 223.500 dinara, dok su zaposleni u bankama imali 210.116 dinara. Eksploatacija sirove nafte i prirodnog gasa beleži prosečnu zaradu od 209.100 dinara.

Na drugoj strani, najniže prosečne neto plate isplaćene su u sektoru pripremanja i posluživanja hrane i pića, gde je iznosila 71.500 dinara. Zaposleni u preradi drveta imali su platu od 75.200 dinara, a u proizvodnji odevnih predmeta 79.900 dinara. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu prosečna plata iznosila je 95.600 dinara, dok je u građevinarstvu bila 103.000 dinara. Prosvetni radnici primili su prosečno 116.600 dinara.

Kada se posmatraju regionalne razlike, Bor je grad sa najvišom prosečnom neto platom u aprilu – 150.800 dinara. U Beogradu je prosečna plata bila 150.300 dinara, dok je u opštini Stari grad iznosila 195.200 dinara, a na Vračaru 193.800 dinara. Novi Beograd beleži platu za oko 400 dinara nižu od Vračara. U Novom Sadu prosečna plata bila je 138.900 dinara, a u Nišu 118.700 dinara.

Najniža prosečna neto plata u aprilu zabeležena je u Bojniku i iznosila je 84.400 dinara. Među opštinama sa najnižim platama su i Crna Trava (87.000 dinara), Vlasotince (87.300 dinara), Trgovište (87.400 dinara) i Lebane (87.700 dinara).

Zaposleni u javnom sektoru i dalje su bolje plaćeni od onih van javnog sektora. Njihova prosečna neto zarada u aprilu iznosila je 127.884 dinara, što je za 8.548 dinara više od proseka zaposlenih van javnog sektora. U državnim javnim preduzećima plata je bila 153.500 dinara, dok je u lokalnim javnim preduzećima iznosila 118.100 dinara.

Pročitaj još

Domaće

Proizvođači pšenice traže cenu od 27 dinara po kilogramu, otkupna ostaje na 19 dinara

Niska otkupna cena novog roda, troškovi proizvodnje 148.639 dinara po hektaru, prinos iznad sedam tona neophodan za zaradu

Published

on

By

Niska otkupna cena novog roda, troškovi proizvodnje 148.639 dinara po hektaru, prinos iznad sedam tona neophodan za zaradu

Žetva pšenice u Srbiji je počela uz prve izveštaje o zrnu visokog kvaliteta i prinosima iznad proseka, ali otkupna cena ostaje između 19 i 20 dinara po kilogramu. Prema kalkulacijama Zadružnog saveza Vojvodine, proizvođačka cena iznosi 27 dinara po kilogramu, dok su ukupni troškovi proizvodnje po hektaru 148.639 dinara. Jelena Nestorov, predsednica Zadružnog saveza Vojvodine, navodi da bi poljoprivrednik na osnovu akontne cene od 19 dinara mogao da zaradi samo ako iz jednog hektara ostvari prinos od najmanje osam tona pšenice.

“Kada se saberu svi troškovi, uključujući mašinske operacije i repromaterijal, cena proizvodnje na procenjenom prinosu od pet i po tona po hektaru iznosi 27 dinara po kilogramu”, izjavila je Nestorov. Dodala je da je za pokriće troškova pri akontnoj ceni od 19 dinara po kilogramu neophodan znatno viši prinos.

Zadružni savez Vojvodine poslao je predlog Ministarstvu poljoprivrede da se poljoprivrednicima obezbede kratkoročni beskamatni krediti na najmanje tri meseca, kako bi prevazišli jaz između niske tržišne cene i potrebe za likvidnošću. “Poljoprivrednici su finansijski iscrpljeni i čekaju rod da bi došli do prvih prihoda, a ne isplati im se da prodaju pšenicu po ovim cenama”, istakla je Nestorov.

Kao dodatni problem navodi se i nedostatak zvaničnih podataka o zalihama neprodate pšenice iz prošlogodišnjeg roda, što otežava planiranje i donošenje ekonomskih mera. Otkupna cena pšenice ne beleži rast već nekoliko godina, dok su troškovi repromaterijala porasli i duplo, što se pripisuje poremećenim geopolitičkim odnosima i nefunkcionalnosti evropskog tržišta ratarskih i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Nestorov ocenjuje da poljoprivrednici prodaju proizvode ispod cene koštanja, a pojedini otkupljivači u Vojvodini počeli su da razvrstavaju pšenicu i plaćaju prema kvalitetu. Najveći inostrani kupac srpske pšenice je Italija, koja insistira na visokom kvalitetu hlebnog zrna.

Pročitaj još

U Trendu