Connect with us

Domaće

Evropska unija smanjila prosečno radno vreme na 35,9 sati, u Srbiji 40,6 sati nedeljno

Radnici u Srbiji rade 4,7 sati više nedeljno od proseka EU, dok je u Turskoj zabeležen maksimum od 42,4 sata

Published

on

g3ede1067a2b5e5b4461a59b8865e62a17c259ecb922da6fe7649a3df31bf38614ca14ddd87df1acb81f3689a318a4f25e079306cd97a47709501eaad23665083_1280

Radnici u Srbiji rade 4,7 sati više nedeljno od proseka EU, dok je u Turskoj zabeležen maksimum od 42,4 sata

Prema najnovijim podacima Evrostata za 2025. godinu, prosečna radna nedelja zaposlenih sa punim i nepunim radnim vremenom u Evropskoj uniji iznosila je 35,9 sati, dok je u Srbiji trajala 40,6 sati. Analiza pokazuje da se prošle godine duže nego u Srbiji radilo samo u Bosni i Hercegovini, gde je zabeleženo 40,9 sati nedeljno, i u Turskoj sa 42,4 sata rada nedeljno.

U poređenju sa 2015. godinom, broj prosečnih radnih sati u Evropskoj uniji značajno je opao, sa ranijih 36,9 na 35,9 sati u 2025. godini. Najduža prosečna radna nedelja među članicama EU zabeležena je u Grčkoj sa 39,6 sati, zatim u Bugarskoj i Poljskoj sa po 38,7 sati, dok je u Litvaniji prosek bio 38,4 sata nedeljno.

Nasuprot tome, najkraće radno vreme imala je Holandija sa prosečno 31,9 sati nedeljno, zatim Danska i Nemačka sa po 33,9 sati, dok je u Austriji prosek iznosio 34 sata nedeljno.

Posmatrano po zanimanjima, najduže su radili zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, sa prosečno 42 sata nedeljno. Menadžeri su u proseku beležili 40,6 sati, dok su pripadnici oružanih snaga radili 39,4 sata nedeljno. Najkraće radno vreme imali su radnici na jednostavnim poslovima sa prosečno 31,8 sati, administrativni službenici sa 34 sata i zaposleni u uslužnim i prodajnim delatnostima sa 34,5 sati nedeljno.

Podaci ukazuju na jasnu povezanost između dužine radne nedelje, efikasnosti rada i životnog standarda u posmatranim državama, što se odražava i na prosečne zarade ukupno, kao i po satu rada.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

SK Hajniks premašio bilion dolara tržišne vrednosti zbog snažnog rasta AI čipova

Južnokorejski proizvođač dostigao bilion dolara, uz porast indeksa KOSPI za skoro 95 odsto

Published

on

By

Južnokorejski proizvođač dostigao bilion dolara, uz porast indeksa KOSPI za skoro 95 odsto

Južnokorejski proizvođač memorijskih čipova SK Hajniks premašio je tržišnu vrednost od bilion dolara zahvaljujući velikoj potražnji za naprednim memorijskim čipovima koji se koriste u AI sistemima. Ovaj rezultat ostvaren je danas, a ključnu ulogu imala je rastuća tražnja u centrima podataka i procesorima koje razvijaju kompanije poput Envidije.

Pored SK Hajniksa, isti prag tržišne vrednosti ranije su dostigli i Samsung elektroniks iz Južne Koreje, kao i američki Majkron tehnolodži, što ukazuje na snažnu vezu razvoja veštačke inteligencije sa sektorom memorijskih čipova. Južna Koreja je tako postala prva država posle Sjedinjenih Američkih Država sa više kompanija čija tržišna vrednost premašuje bilion dolara.

Samsung i SK Hajniks zajedno čine oko polovinu ukupne vrednosti korejskog berzanskog indeksa KOSPI, koji je ove godine zabeležio rast od skoro 95 odsto. Cene memorijskih čipova znatno su porasle zbog ograničene ponude i sve veće potražnje, što je rezultiralo rekordnim profitima kod najvećih proizvođača u industriji.

Prema analizama, očekuje se da će potražnja za memorijskim čipovima biti veća od ponude najmanje do 2028. godine, što bi moglo da održi visoke cene i profitne marže u ovom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Nemačka i Španija traže zadržavanje kineske IKT opreme u EU, upozoravaju na rast troškova

Evropska komisija označila Huavej i ZTE kao visokorizične, države članice upozoravaju na moguće ekonomske posledice

Published

on

By

Evropska komisija označila Huavej i ZTE kao visokorizične, države članice upozoravaju na moguće ekonomske posledice

Nemačka i Španija izjasnile su se protiv predloga Evropske komisije o zabrani kineskih tehnoloških dobavljača kao što su Huavej i ZTE u evropskim telekomunikacionim mrežama, pokazuju navodi iz izvora upućenih u pregovore. Berlinski i madridski zvaničnici smatraju da bi potpuno uklanjanje kineske IKT opreme sa evropskih tržišta moglo dovesti do značajnog povećanja troškova razvoja infrastrukture za veštačku inteligenciju na kontinentu.

Evropska komisija je kompanije Huavej i ZTE označila kao ‘visokorizične dobavljače’ za telekomunikacione mreže i pozvala države članice da ih isključe iz ključne infrastrukture. Iako formalno odluke o telekomunikacionoj infrastrukturi donose nacionalne vlade, Brisel predlaže izmene Zakona o sajber bezbednosti koje bi preporuke Evropske komisije učinile pravno obavezujućim širom EU. Predložene izmene uključuju i procenu rizika od stranog političkog uticaja i zavisnosti od pojedinih dobavljača.

Zvaničnici iz Nemačke i Španije upozoravaju da bi zabrana opreme kineskih kompanija na nivou EU mogla izazvati odgovor Kine, što bi dodatno uticalo na ekonomske odnose. Evropske zemlje se nalaze pod pritiskom da balansiraju između ekonomskih odnosa sa Kinom i bezbednosnih upozorenja Sjedinjenih Američkih Država i evropskih saveznika o mogućim rizicima kineske tehnologije u kritičnoj infrastrukturi.

Poslanici i stručnjaci za bezbednost iz Evrope i SAD godinama upozoravaju na rizik da kineski proizvođači mogu neovlašćeno pristupiti podacima korisnika preko telekomunikacionih mreža, što kompanije Huavej i ZTE odlučno odbacuju. Portparol Huaveja izjavio je da bi isključivanje kineskih dobavljača samo na osnovu zemlje porekla predstavljalo kršenje osnovnih pravnih principa Evropske unije.

Evropska komisija nastavlja konsultacije sa državama članicama, dok se rasprava o budućim pravilima sajber bezbednosti i kontroli dobavljača u telekomunikacionim mrežama nastavlja.

Pročitaj još

Domaće

Samo 6,4% obradivog zemljišta u Srbiji ostaće pošteđeno klimatskih promena do 2050.

Klimatske promene prete da ugroze 56% teritorije Srbije, dok su suše zabeležene u pet od deset godina od 2011. do 2020.

Published

on

By

Klimatske promene prete da ugroze 56% teritorije Srbije, dok su suše zabeležene u pet od deset godina od 2011. do 2020.

Analize stručnjaka upozoravaju da će, ukoliko se trenutni trendovi u domaćoj poljoprivredi nastave, do sredine veka samo 6,4% obradivog zemljišta u Srbiji ostati pošteđeno negativnih posledica hirovite klime. Ova procena dolazi u trenutku kada proizvođači i analitičari zabrinuto prate rast cena energenata, đubriva i transporta, izazvanih krizom na Bliskom istoku, što dodatno utiče na troškove proizvodnje i cene hrane.

Od početka globalne energetske i prehrambene krize, pokrenute ratom u Ukrajini 2022. godine, pitanja oko poskupljenja goriva i đubriva postala su centralna u javnim raspravama o domaćoj poljoprivredi. Pored ovih aktuelnih izazova, poljoprivrednici se svakog proleća suočavaju sa procenama šteta od poplava, dok se posle leta analiziraju posledice suša i očekuju nova poskupljenja hrane. Prema podacima, inflacija i nestabilnost cena hrane direktno su povezane sa ovim klimatskim i tržišnim promenama.

Istraživanje Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu pokazuje da je 95% domaćih poljoprivrednika čulo za klimatske promene, ali da samo trećina poseduje dublje znanje o toj temi, uglavnom informisana preko društvenih mreža. Stručnjaci insistiraju na hitnoj edukaciji proizvođača, jer su klimatske promene dugoročna pretnja prehrambenoj sigurnosti Srbije.

Prema profesorki Ani Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, očekuje se da će prosečna temperatura do sredine veka porasti za više od tri stepena. Samo tokom prošlog leta zabeleženo je pet toplotnih talasa, dok ih u prethodnim decenijama nije bilo. Maksimum padavina pomera se ka početku godine, stvarajući duže, sušnije i toplije sezone. Ekstremne padavine sa bujičnim poplavama i izlivanjem reka do sredine veka ugroziće čak 56% teritorije Srbije, što je osam puta više nego u referentnom periodu od 1961. do 1990.

Suše su postale sve češće – dok je ranije beležena jedna suša po deceniji, između 2011. i 2020. godine zabeleženo je pet sušnih godina. Do sredine veka očekuje se da će suše biti godišnje prisutne. Vlažna klima zadržaće se jedino u zapadnim krajevima zemlje, dok jug, jugoistok i severoistok prelaze u polusušnu klimu. Mogućnost obnavljanja podzemnih voda smanjiće se između 20 i 40% do sredine veka.

Klimatske promene već su značajno degradirale kvalitet zemljišta. Između 2001. i 2020. godine, 43,2% poljoprivrednog zemljišta bilo je otporno na posledice klimatskih promena, što ukazuje na ozbiljnu potrebu za prilagođavanjem strategija proizvodnje i većom edukacijom poljoprivrednika o savremenim izazovima.

Pročitaj još

U Trendu