Connect with us

Domaće

Evropska unija povećala uvoz retkih zemnih elemenata na 15.100 tona, Kina isporučila 46,8 odsto

Vrednost uvoza dostigla 124,9 miliona evra, izvoz porastao na 6.700 tona i 124,7 miliona evra

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / marcinjozwiak

Vrednost uvoza dostigla 124,9 miliona evra, izvoz porastao na 6.700 tona i 124,7 miliona evra

Evropska unija je tokom 2025. godine povećala trgovinu retkim zemnim elementima, pokazali su podaci Evrostata. Uvoz je porastao za 17,1 odsto i dostigao 15.100 tona, dok je izvoz zabeležio rast od 21,1 odsto i iznosio 6.700 tona. Prema statistici evropskog zavoda, vrednost uvoza retkih zemnih elemenata porasla je za 23,2 odsto na 124,9 miliona evra, dok je vrednost izvoza povećana za 29,9 odsto i iznosila 124,7 miliona evra. Kina je ostala najveći snabdevač Evropske unije, sa udelom od 46,8 odsto ukupnog uvoza, što odgovara količini od oko 7.100 tona. Rusija je drugi po veličini dobavljač sa 25,9 odsto udela, odnosno 3.900 tona, dok je Malezija na trećem mestu sa 23,1 odsto, odnosno 3.500 tona uvezenih retkih zemnih elemenata. U manjem obimu, ovi materijali su uvezeni i iz Japana i Sjedinjenih Američkih Država. Retki zemni elementi predstavljaju grupu od 17 metala koji su ključni za visokotehnološku industriju, uključujući proizvodnju mobilnih telefona, računara, medicinske opreme, odbrambenih sistema, vetroturbina i električnih vozila.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Grad Beograd postavio skulpturu terazija na kružnom toku, sat koštao 9,9 miliona dinara

Novi simbol na Terazijama postavljen tokom noći, sat na trgu Republike plaćen 9,9 miliona dinara bez PDV-a i jedan od četiri mehanizama ne funkcioniše

Published

on

By

Novi simbol na Terazijama postavljen tokom noći, sat na trgu Republike plaćen 9,9 miliona dinara bez PDV-a i jedan od četiri mehanizama ne funkcioniše

Grad Beograd je u noći između 29. i 30. juna 2026. godine postavio skulpturu terazija (vage) na malom kružnom toku na Terazijama. Zbog radova, saobraćaj je bio izmenjen u periodu od ponoći do četiri sata ujutru, dok su radnici izvodili završne radove oko same skulpture. Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić ranije je najavio iznenađenje u ovom delu grada, ističući da će projekat biti gotov krajem maja, ali je realizacija pomerena za mesec dana.

U javnosti se spekulisalo o tome šta će biti novo na Terazijama, a deo opozicije je pretpostavljao da će na tom mestu biti postavljena skulptura Dragoljuba Draže Mihajlovića. Umesto toga, na kružnom toku je postavljen simbol tasova, odnosno terazije. Saobraćajni inženjer Dragomir Lukić izjavio je za televiziju N1 da kružni tok na Terazijama ne doprinosi rešavanju saobraćajnih problema, ističući: „Nigde u svetu nema stvari na kružnom toku koje bi odvukle pažnju vozača, sem saobraćajnih znakova.”

Gradonačelnik Šapić je najavio još veći broj kružnih tokova u Beogradu, uključujući i jedan koji će voditi na četiri mosta. On je na poslednjoj konferenciji podsetio i na reči predsednika Aleksandra Vučića da „sve što se gradi, podiže BDP”.

U februaru 2026. godine, samo nekoliko desetina metara od Terazija, na kružnom toku na trgu Republike postavljen je Beogradski sat. Prema informacijama, sat je koštao 9,9 miliona dinara bez PDV-a, a jedan od četiri mehanizama još uvek ne funkcioniše kako treba.

Pročitaj još

Domaće

Komisija za zaštitu konkurencije uvodi rok od 30 dana za plaćanje poljoprivrednih proizvoda

Plaćanja za kvarljive proizvode ograničena na 30 dana, otkazivanje porudžbina najkasnije 30 dana pre isporuke

Published

on

By

Plaćanja za kvarljive proizvode ograničena na 30 dana, otkazivanje porudžbina najkasnije 30 dana pre isporuke

Komisija za zaštitu konkurencije donela je Uputstvo kojim detaljno reguliše ocenu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu snabdevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, kao deo novog Zakona o trgovačkim praksama za određenu vrstu proizvoda. Prema ovom Uputstvu, koje stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije, za kvarljive poljoprivredne i prehrambene proizvode plaćanje ne može biti kasnije od 30 dana od isteka perioda isporuke ili izdavanja računa, dok je za ostale proizvode maksimalni rok 60 dana. Ovi rokovi se ne mogu produžavati ni uz saglasnost dobavljača niti pozivanjem na poslovnu praksu ili komercijalne razloge.

Takođe, kupcima je zabranjeno otkazivanje narudžbina kvarljivih proizvoda u periodu kraćem od 30 dana pre ugovorene isporuke, osim u slučajevima više sile. Komisija će u svakom pojedinačnom slučaju procenjivati da li je dobavljač imao realnu mogućnost da robu plasira drugom kupcu ili je sav tržišni rizik neopravdano prebačen na njega.

Uputstvo razvrstava nepoštene trgovačke prakse na one sa “crne liste”, koje su zabranjene u svim okolnostima, i one sa “sive liste”, dozvoljene samo ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi. Na “crnoj listi” su zahtevi da dobavljači finansiraju proširenje ili renoviranje prodajne mreže trgovca, snose troškove dodatnih kontrola kvaliteta kada je proizvod ispravan, plaćaju robu koja je propala nakon što je prešla u vlasništvo kupca ili prihvate multilateralne kompenzacije i prenos dugova na treća lica. Posebno je naglašeno da kupci moraju da potvrde ugovor u pisanom obliku na zahtev dobavljača, a kao pisani trag priznaju se i elektronska komunikacija, potvrde porudžbina i druga relevantna dokumentacija.

Na “sivoj listi” se nalaze prakse kao što su vraćanje neprodate robe, naplata skladištenja, naknada za ulistavanje proizvoda, dodatno promotivno izlaganje, marketinške aktivnosti, dostavljanje podataka o prodaji i prenošenje troškova promotivnih akcija na dobavljače. U tim slučajevima kupac mora dokazati da je usluga pružena, da ju je dobavljač tražio ili prihvatio i da je naknada srazmerna stvarnim troškovima.

Uputstvo uvodi i precizne kriterijume za ocenu značajnog smanjenja narudžbina, pri čemu se smanjenje veće od 20% u odnosu na prosečne mesečne narudžbine ili ugovorene količine smatra značajnim ako ozbiljno utiče na planiranje proizvodnje ili dovodi do viška zaliha i neiskorišćenih kapaciteta kod dobavljača.

Zabranjena je i komercijalna odmazda, odnosno svaki oblik pritiska ili kažnjavanja dobavljača zbog korišćenja zakonskih prava ili odbijanja da prihvati nepoštene uslove poslovanja, što uključuje uklanjanje proizvoda iz ponude, smanjenje narudžbina, odlaganje prijema robe i uskraćivanje marketinške podrške. Kako je navedeno u Uputstvu, Komisija će detaljno analizirati sve relevantne okolnosti, sadržinu ugovora i poslovnu dokumentaciju pri oceni da li je došlo do nepoštene trgovačke prakse.

Pročitaj još

Domaće

Cena brent nafte dostigla 73,46 dolara, američki WTI na 70,26 dolara po barelu

Evropski fjučersi gasa 51 evro po megavat-satu, zlato poraslo na 4.047,70 dolara za trojsku uncu

Published

on

By

Evropski fjučersi gasa 51 evro po megavat-satu, zlato poraslo na 4.047,70 dolara za trojsku uncu

Na svetskim berzama danas je zabeležen blagi rast cena sirove nafte, pri čemu se američka WTI nafta prodaje po ceni od 70,26 dolara za barel, dok je evropski brent dostigao vrednost od 73,46 dolara. Istovremeno, cena zlata beleži oporavak i iznosi 4.047,70 dolara po trojskoj unci, dok je cena pšenice pala na 5,74 dolara za bušel (27,216 kg).

Na evropskim berzama u 9.00 časova indeksi DAX, MOEX, CAC i FTSE beleže blagi pad. U segmentu energetike, evropski fjučersi gasa za jul su na amsterdamskoj TTF berzi otvorili dan na nivou od 51 evro za megavat-sat, odnosno 505 evra za 1.000 kubnih metara.

Kurs evra prema američkom dolaru danas iznosi 1,14 dolara. Kada je reč o američkom tržištu, berzanski indeksi Dau Džons (Dow Jones), S&P 500 i Nasdak (Nasdaq) su u porastu, za oko jedan odsto. U Aziji, kineski indeks Hang Seng (Hong Kong) pokazuje blagi rast, uz povećanje vrednosti akcija u tehnološkom i finansijskom sektoru, dok je indeks Shanghai Shenzhen CSI 300 takođe u plusu.

Prema ekonomskim analizama, cena brent nafte tokom poslednja tri meseca pokazuje tendenciju stabilizacije. Na robnim berzama, cena pšenice beleži pad, dok se zlato vraća na više nivoe nakon nedavnog pada ispod 4.000 dolara.

Tržišni pokazatelji ukazuju na blago oporavljanje ključnih sirovina i stabilizaciju deviznog kursa, dok su evropske i azijske berze tokom današnjeg dana zabeležile pretežno blage promene.

Pročitaj još

U Trendu