Connect with us

Domaće

Evropska komisija priznala srpske brodarske dozvole za unutrašnju plovidbu u EU

Sertifikati i brodarske knjižice iz Srbije sada važe na plovnim putevima EU, uklonjena administrativna prepreka

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Sharkolot

Sertifikati i brodarske knjižice iz Srbije sada važe na plovnim putevima EU, uklonjena administrativna prepreka

Evropska komisija priznala je sertifikate o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice i brodske dnevnike koje izdaje Srbija za unutrašnju plovidbu, saopštio je Stalni sekretarijat Transportne zajednice. Ova odluka usvojena je početkom juna 2026. godine i predstavlja važan korak za Srbiju u procesu dalje integracije sa evropskim transportnim sistemom.

Prema saopštenju Transportne zajednice, priznavanje dokumenata Srbije znači da će profesionalni dokumenti članova posade iz Srbije biti priznati na unutrašnjim plovnim putevima Evropske unije, čime se uklanja značajna administrativna prepreka i otvaraju nove mogućnosti za brodske radnike, kompanije i transportne operatere.

Direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice, Matej Zakonjšek, izjavio je da je ovo „veliki korak napred za Srbiju i za integraciju zapadnog Balkana u transportno tržište EU-a“ i dodao: „Priznavanje dokumenata Srbije u oblasti unutrašnje plovidbe olakšaće kvalifikovanim radnicima rad na evropskim plovnim putevima i ojačati ulogu Srbije u regionalnoj i evropskoj transportnoj povezanosti“.

U saopštenju se navodi da je ova odluka rezultat četverogodišnjeg intenzivnog rada institucija Srbije, uz kontinuiranu podršku Transportne zajednice i saradnju sa Evropskom komisijom. Uklanjanjem administrativne prepreke stvaraju se nove mogućnosti za mobilnost, zapošljavanje i poslovnu prekograničnu saradnju.

Transportna zajednica ističe da odluka Evropske komisije potvrđuje da je Srbija preduzela neophodne mere kako bi njen sistem izdavanja dokumenata ispunjavao iste zahteve koji važe u Evropskoj uniji. Ova prekretnica direktno je povezana i sa Akcijskim planom nove generacije Transportne zajednice za vodni transport, čiji je cilj da podrži sigurniji, savremeniji i bolje povezan sistem unutrašnje plovidbe na Zapadnom Balkanu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MOL traži dodatnih 30 dana za kupovinu 56,15 odsto udela u NIS-u

Operativna licenca NIS-a važi do 16. juna, cena nafte porasla na 98 dolara po toni

Published

on

By

Operativna licenca NIS-a važi do 16. juna, cena nafte porasla na 98 dolara po toni

Mađarska naftna kompanija MOL zatražila je od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) produženje roka za završetak pregovora o kupovini većinskog ruskog udela od 56,15 odsto u kompaniji NIS, na još 30 dana. Prema rečima ministarke energetike Dubravke Đedović Handanović, zahtev je upućen jer trenutni rok za sklapanje ugovora ističe 6. juna, dok operativna licenca za rad NIS-a važi do 16. juna.

“Gospodin Djukov je potvrdio nastavak aktivnih pregovora između Gaspromnjefta i MOL-a i da je MOL danas zatražio dodatno vreme od 30 dana za završetak tih pregovora. To mi je potvrdio i prvi čovek MOL-a, Žolt Hernadi”, izjavila je Đedović Handanović na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Prema njenim rečima, sa mađarske strane postoji spremnost za nalaženje rešenja, dok je sa ruske strane potvrđeno da će NIS zatražiti produženje operativne licence, koja ističe 16. juna. Time bi se kompaniji omogućio nastavak prerade nafte i drugih regularnih aktivnosti, uključujući rafinerijsku preradu, uvoz sirove nafte, poslovne i tehničke transakcije.

NIS trenutno obavlja rafinerijsku preradu od 10.000 tona nafte mesečno. Ministarka je istakla da je država u prethodnom periodu, smanjenjem akciza i puštanjem strateških rezervi na tržište, održala sigurnost snabdevanja i stabilnost cena goriva. “Videli smo da je danas barel nafte povećan na 98 dolara po toni, što i dalje stvara pritisak na evropsko tržište, ali nismo imali većih cenovnih oscilacija ni nestašica”, navela je Đedović Handanović.

MOL Grupa je 19. januara saopštila da je postigla glavne odredbe okvirnog sporazuma sa Gaspromnjeftom o kupovini udela od 56,15 odsto u NIS-u, dok su pregovori u toku i sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata (ADNOC), o njenom mogućem ulasku u vlasničku strukturu kao manjinskog akcionara. Prethodni rok za sklapanje ugovora bio je 22. maj, a SAD su uvele sankcije NIS-u 9. oktobra 2025. godine zbog većinskog ruskog vlasništva.

Operativna licenca NIS-a izdana je od strane američkog Ministarstva finansija i omogućava nastavak poslovanja i ključnih ugovora do 16. juna, uključujući uvoz sirove nafte i obavljanje transakcija neophodnih za sigurnost snabdevanja. Takođe, zabrana izvoza naftnih derivata je produžena kako bi se povećale zalihe u zemlji i očuvala stabilnost tržišta u slučaju daljih rizika vezanih za poslovanje NIS-a.

Pročitaj još

Domaće

Slovačka ulaže u nuklearne kapacitete, 85 odsto struje iz niskougljeničnih izvora

Nuklearna energija čini 62–66% energetskog miksa, vetroelektrane se neće razvijati prema najavi premijera Fica

Published

on

By

Nuklearna energija čini 62–66% energetskog miksa, vetroelektrane se neće razvijati prema najavi premijera Fica

Slovačka planira da svoju buduću energetsku strategiju zasniva na širenju nuklearnih kapaciteta, dok izgradnja vetroparkova nije deo aktuelnih planova, izjavio je premijer Robert Fico nakon sednice vlade u Bratislavi. Fico je istakao da Slovačka ima određene administrativne obaveze u okviru Plana oporavka i otpornosti Evropske unije, ali je naglasio da vetroparkovi nisu neophodni za zemlju, prenose ekonomske analize.

Prema njegovim rečima, oko 85 odsto električne energije u Slovačkoj već dolazi iz niskougljeničnih izvora. Posebno je naglasio da nuklearna energija učestvuje sa 62–66% u energetskom miksu, hidroelektrane sa 13–18%, gas sa 12–14%, dok obnovljivi izvori poput sunca, biomase i vetra zajedno doprinose sa svega 6–9%. Deo sektora baziranog na uglju je praktično ugašen tokom 2023/2024. godine.

Fico je naveo i da Slovačka ima razvijene interkonekcije sa svim susednim državama i da je neto izvoznik električne energije, što dodatno potvrđuje stabilnost njenog elektroenergetskog sistema. “Mi, ponavljam, nećemo ići ovim putem, imamo drugačije ideje o tome kako bi trebalo da izgleda energetski miks Slovačke”, rekao je Fico, dodavši da država planira izgradnju novog nuklearnog postrojenja kao ključnog stuba za buduću energetsku sigurnost.

Premijer je poručio da će Slovačka ispuniti administrativne obaveze prema Evropskoj uniji, ali da razvoj vetroelektrana nije deo njihovih prioriteta. Istakao je i da Slovačka ima jedan od najčišćih elektroenergetskih sistema u Evropi zahvaljujući snažnom osloncu na nuklearnu energiju.

Pročitaj još

Domaće

Fondacija Studenica dodeljuje nagradu za filantropiju, prijave do 25. septembra

Za nagradu Miroslav Majkl Đorđević kandidati iz Srbije i dijaspore, više od 2.000 stipendista podržano do sada

Published

on

By

Za nagradu Miroslav Majkl Đorđević kandidati iz Srbije i dijaspore, više od 2.000 stipendista podržano do sada

Fondacija Studenica je i ove godine raspisala konkurs za dodelu nagrade „Miroslav Majkl Đorđević“, koja se dodeljuje pojedincima iz Srbije ili osobama srpskog porekla širom sveta za izuzetna dela filantropije, dobročinstva i zadužbinarstva. Nagrada nosi ime po Miroslavu Majklu Đorđeviću (1936-2023), osnivaču Fondacije Studenica i istaknutom lideru dijaspore koji je, od emigracije u Ameriku 1956. godine, kroz filantropsko delovanje podržao više od 2.000 srpskih studenata i talentovanih mladih u Srbiji, regionu i na prestižnim američkim univerzitetima.

Cilj nagrade je očuvanje nasleđa Miroslava Majkla Đorđevića i podsticanje tradicije zadužbinarstva, kao i inspirisanje drugih da slede njegov primer u izgradnji povezane zajednice. Pravo da predlože kandidate imaju pojedinci, organizacije, kompanije, neprofitne organizacije, medijske kuće i marketinške agencije. Prijavljeni kandidati moraju imati nesporan ugled i izuzetne rezultate u filantropiji, a među glavnim kriterijumima su merljiv pozitivan efekat na zajednicu, promovisanje poslovnog morala i društvenog ugleda, podsticanje drugih na dobročinstvo, kao i obim i kontinuitet ulaganja u filantropske projekte.

Kao oblasti delovanja uzimaju se u obzir nauka i obrazovanje, zaštita životne sredine, očuvanje kulturnog nasleđa, unapređenje ljudskih prava i pomoć ugroženim kategorijama stanovništva. O dobitniku nagrade odlučuje petočlani žiri, koji imenuje Upravni odbor Fondacije Studenica. Dobitniku će biti uručena skulptura – autorsko delo alumniste Fondacije – koja simbolizuje dobročinstvo i filantropiju, a Fondacija Studenica i partneri će osigurati i medijsku promociju nagrađenog.

Krajnji rok za podnošenje prijava je 25. septembar, a dodela nagrade biće organizovana na posebnoj svečanosti nakon odluke žirija. Obrazac za prijavu dostupan je na sajtu Fondacije Studenica, a prijave se šalju elektronskim putem na navedenu adresu. Dodatne informacije o konkursu dostupne su na www.sr.studenica.org.

Pročitaj još

U Trendu