Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka zadržala kamate na 2 odsto, moguć rast u aprilu

Prosečna inflacija u evrozoni prognozirana na 2,6 odsto u 2026. godini, moguća recesija u slučaju poremećaja snabdevanja energijom

Published

on

pexels-photo-10786498

Prosečna inflacija u evrozoni prognozirana na 2,6 odsto u 2026. godini, moguća recesija u slučaju poremećaja snabdevanja energijom

Evropska centralna banka (ECB) zadržala je sve tri ključne kamatne stope nepromenjene, uključujući referentnu kamatnu stopu na depozite od 2 odsto, kamatu na glavne operacije refinansiranja od 2,15 odsto i kamatu na graničnu kreditnu liniju od 2,4 odsto, dok je upozorila na potencijalne ekonomske rizike izazvane ratom na Bliskom istoku. Prema navodima upućenih izvora, ECB bi mogla da poveća kamatne stope već na sastanku 29. i 30. aprila, ukoliko porast cena energenata, poremećaji u snabdevanju i sekundarni inflatorni efekti dodatno poguraju inflaciju.

Iako još nije doneta konačna odluka, pojedini članovi ECB-a smatraju da je realnije očekivati promenu kamata u junu, s obzirom na to da tokom aprilskog sastanka neće biti objavljene nove makroekonomske projekcije. Investitori trenutno predviđaju najmanje dva povećanja kamata do kraja godine, uz procenjenu verovatnoću od oko 60 odsto da će doći do povećanja od 25 baznih poena već u aprilu.

Prema najnovijim projekcijama ECB, koje uključuju podatke do 11. marta, očekuje se da će prosečna inflacija u evrozoni iznositi 2,6 odsto u 2026, 2 odsto u 2027. i 2,1 odsto u 2028. godini. U najnepovoljnijem scenariju, inflacija bi mogla da dostigne 6,3 odsto u prvom kvartalu 2027, uz moguć ulazak privrede evrozone u recesiju tokom 2026. godine. Ovaj scenario podrazumeva ozbiljne poremećaje u snabdevanju energijom, kao i oštećenje energetske infrastrukture, bez monetarnog ili fiskalnog odgovora.

Kao primer uticaja aktuelnih dešavanja na života građana, izdvajaju se podaci iz Finske – cena benzina i dizela premašila je dva evra po litru, a kamatne stope vezane za jednogodišnji Euribor skočile su na više od 2,5 odsto, što povećava mesečne troškove kredita za desetine evra. Cene mlaznog goriva gotovo su udvostručene, što se reflektuje na cene avio-karata kod kompanija kao što su SAS i Finnair. Porast cena fosilnih goriva povećava i troškove hrane i transporta, dok su poljoprivrednici dodatno opterećeni prekidima u transportu đubriva.

Analitičari upozoravaju da će nastavak rasta cena i troškova dodatno smanjiti kupovnu moć potrošača i povećati opterećenje za preduzeća.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cena brent nafte pala na 107 dolara, gorivo u Srbiji skuplje 2 do 4 dinara

Nafta tokom marta dostigla 115 dolara po barelu, maloprodajna cena benzina BMB95 sada 188 dinara, evrodizela 212 dinara

Published

on

By

Nafta tokom marta dostigla 115 dolara po barelu, maloprodajna cena benzina BMB95 sada 188 dinara, evrodizela 212 dinara

Na svetskim berzama cena brent nafte pala je na 107 dolara po barelu, nakon što je tokom marta dostigla i 115 dolara, dok se poslednji berzanski šok nastavlja da preliva na srpske pumpe. U petom uzastopnom poskupljenju goriva u Srbiji, odlučeno je da benzin i dizel budu skuplji za dva do četiri dinara.

Prema poslednjim podacima, nedeljni rast cene brent nafte iznosio je 6,3 odsto, a tokom marta cena je porasla oko 50 odsto. Povećanje cena goriva rezultat je poremećaja u snabdevanju naftom izazvanih ratom na Bliskom istoku, što je dovelo do rasta cena derivata i u mediteranskim lukama.

Vlade u regionu reaguju različitim merama – u Srbiji su smanjene akcize (kumulativno 61 odsto), ograničen je rast cena i korišćeno je 40.000 tona naftnih rezervi nabavljenih po nižim svetskim cenama. Uprkos ovim merama, maksimalno dozvoljene maloprodajne cene goriva ponovo su povećane.

Od danas do narednog petka, maloprodajna cena benzina BMB95 iznosi 188 dinara po litru, dok je cena standardnog evrodizela 212 dinara po litru. To je povećanje od dva dinara za benzin i četiri dinara za dizel u odnosu na prethodnu nedelju.

Maloprodajne cene goriva u Srbiji određuju se prema Uredbi o ograničenju cena goriva donetoj sredinom februara 2022. godine. Cena derivata formira se na osnovu srednje veleprodajne cene koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva, na koju se dodaje maloprodajna marža i PDV. U izračunavanje veleprodajne cene ne ulazi fabrička cena domaće rafinerije, već prosek kotacija na berzi za Mediteran (PLATTS CIF Mediteran za luku u Đenovi/Lavera). Rafinerija u Srbiji trenutno ne radi već dva meseca zbog nedostatka dotoka nafte.

Srbija je, pored smanjenja akciza i ograničenja cena, povukla 40.000 tona iz strateških rezervi kako bi ublažila rast cena goriva i smanjila pritisak na potrošače, ali su cene i dalje u porastu zbog globalnih tržišnih kretanja.

Pročitaj još

Domaće

Lukoil zabeležio pad neto dobiti od 44,9 odsto, dobit 403,73 milijarde rubalja

Prihodi kompanije porasli na 35,63 milijarde evra, bruto dobit dostigla 16,25 milijardi evra uprkos gubicima

Published

on

By

Prihodi kompanije porasli na 35,63 milijarde evra, bruto dobit dostigla 16,25 milijardi evra uprkos gubicima

Ruska energetska kompanija Lukoil objavila je da je u prethodnoj godini ostvarila pad neto dobiti od 44,9 odsto, pri čemu je neto dobit iznosila 403,73 milijarde rubalja (oko 4,17 milijardi evra). Prema saopštenju kompanije, prihodi su porasli i dostigli 35,63 milijarde evra, dok je bruto dobit zabeležila rast od gotovo 80 odsto i iznosila 16,25 milijardi evra.

Lukoil je takođe saopštio da je u potpunosti otpisao investiciju u Lukoil International GmbH i priznao gubitak od umanjenja vrednosti u iznosu od 1,66 biliona rubalja (17,1 milijarda evra). Ova odluka usledila je nakon što su Sjedinjene Američke Države 22. oktobra uvele restriktivne mere prema međunarodnim aktivama Lukoila, sa dozvolom za završetak operacija u roku od mesec dana, do 21. novembra 2025. godine.

Kako se navodi u izveštaju, Lukoil formalno zadržava pravo svojine nad međunarodnim aktivama radi njihove prodaje, otuđenja ili prenosa, ali više nema kontrolu niti uticaj na upravljanje poslovanjem tih društava. Kompanija ističe da nakon 21. novembra 2025. godine neće imati direktne odnose sa direktorima međunarodnih društava, niti pristup informacijama o internim odlukama, kretanju novca, stanju bankarskih računa ili obračunima sa partnerima.

Svi finansijski podaci i odluke predstavljaju odgovor na promenjene regulatorne uslove i ograničenja iz SAD, što je značajno uticalo na poslovanje kompanije tokom izveštajnog perioda.

Pročitaj još

Domaće

Zlato palo na 4.654,29 dolara, srebro izgubilo 10 odsto zbog inflatornih pritisaka

Akcije rudarskih kompanija beleže pad do 9,3 odsto dok ETF-ovi gube i 20 procenata vrednosti

Published

on

By

Akcije rudarskih kompanija beleže pad do 9,3 odsto dok ETF-ovi gube i 20 procenata vrednosti

Cene zlata i srebra zabeležile su značajan pad na globalnim tržištima 20. marta 2026. godine, usled pojačanog straha od inflacije i posledica sukoba između SAD i Irana. Spot cena zlata pala je za više od 3 odsto na 4.654,29 dolara po unci, dok su fjučersi zlata za sledeći mesec zabeležili pad od oko 5 procenata, na 4.648,20 dolara. Spot srebro je takođe palo za više od 3 odsto na 72,62 dolara po unci, dok su fjučersi srebra izgubili više od 8 odsto i završili na 71,25 dolara.

Akcije berzanskih fondova i rudarskih kompanija povezane sa zlatom i srebrom beleže snažan pad. ProShares Ultra Silver ETF je pre otvaranja izgubio 20 odsto vrednosti, dok je iShares Silver Trust ETF pao za 4,4 odsto. Aberdinov ETF za fizičke akcije srebra zabeležio je pad veći od 4 odsto. Akcije Teck Resources pale su za više od 3 odsto, First Majestic Silver za više od 6 odsto, dok je Coeur Mining izgubio više od 5 odsto.

Regionalni indeks Stoxx Europe Basic Resources zabeležio je pad od 6 odsto. Akcije kompanije Fresnillo, vodećeg svetskog proizvođača srebra i značajnog proizvođača zlata, pale su za 9,3 odsto, dok je Antofagasta zabeležila pad od 8,2 odsto.

Ova kretanja dešavaju se u trenutku kada su investitori pod uticajem globalnih geopolitičkih tenzija i povećanih inflacionih rizika. Sukob između SAD i Irana, koji ulazi u treću nedelju, podstiče zabrinutost oko energetskog šoka i dodatnog rasta inflacije, dok su cene nafte i gasa porasle nakon štrajkova koji su pogodili elektrane u Iranu i Kataru. Evropske berze su u ranim satima takođe zabeležile pad, a fjučersi ukazuju na nastavak negativnog trenda na američkom tržištu.

Centralne banke prate situaciju – Federalne rezerve SAD su u sredu zadržale kamatne stope nepromenjene zbog “neizvesnih” efekata sukoba na Bliskom istoku, a Banka Japana je istakla povećane inflacione rizike uz istovremeno zadržavanje kamatnih stopa.

Prema ekonomskim analizama, trenutna volatilnost na tržištima plemenitih metala posledica je kombinacije geopolitičkih rizika i inflacionih očekivanja.

Pročitaj još

U Trendu