Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka traži sprovođenje 380 reformi iz Dragijevog izveštaja iz 2024

Kristin Lagard upozorila na zaostajanje EU za SAD i Kinom, pozivajući lidere da hitno reaguju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Masood aslami

Kristin Lagard upozorila na zaostajanje EU za SAD i Kinom, pozivajući lidere da hitno reaguju

Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard pozvala je 14. maja 2026. godine političke lidere Evropske unije da preduzmu hitne korake radi povećanja konkurentnosti evropske ekonomije. U svom obraćanju, Lagard je naglasila da evropski blok sve više zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, a kao ključni razlog navela je nepreduzimanje strukturnih reformi.

Lagard je istakla da su slabosti evropske privrede poznate već duže vreme, navodeći nedovršenost jedinstvenog tržišnog okvira, fragmentisana energetska tržišta, podeljena tržišta kapitala i razjedinjenu odbrambenu industriju kao glavne prepreke za globalnu konkurentnost EU. Posebnu pažnju posvetila je analizi Marija Dragija, bivšeg predsednika ECB i bivšeg italijanskog premijera, čiji izveštaj iz 2024. godine sadrži više od 380 reformskih predloga za osnaživanje evropske ekonomije.

U govoru objavljenom na sajtu ECB, Lagard je upozorila da su Sjedinjene Američke Države i Kina već zakoračile u novu fazu geopolitičke i industrijske konkurencije, naročito u sektorima tehnologije i strateških resursa. Istovremeno, Evropa se suočava sa energetskim izazovima i sporom implementacijom neophodnih reformi.

Prema rečima Lagard, odgovornost za promene leži isključivo na političkim liderima Evropske unije, koji treba da sprovedu preporuke iz Dragijevog izveštaja iz 2024. godine. “Evropa mora da ubrza integraciju i smanji birokratske prepreke kako bi mogla da se ravnopravno takmiči sa globalnim ekonomskim silama”, ponovila je i uputila na ranije upozorenje Marija Dragija, autora izveštaja i ovogodišnjeg dobitnika nagrade “Karlo Veliki”.

Nagrada “Karlo Veliki”, ustanovljena 1949. godine, dodeljuje se pojedincima i institucijama za doprinos evropskom jedinstvu. Među ranijim dobitnicima nalaze se francuski predsednik Emanuel Makron, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i papa Franja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Eurostat: nivo cena u Srbiji 62,5 odsto proseka EU, potrošnja 54 odsto

Prosečna neto zarada u Srbiji 121.800 dinara, medijalna 94.600 dinara, potrošnja domaćinstava usmerena na osnovne potrebe

Published

on

By

Prosečna neto zarada u Srbiji 121.800 dinara, medijalna 94.600 dinara, potrošnja domaćinstava usmerena na osnovne potrebe

Prema najnovijim podacima Eurostata, nivo potrošačkih cena u Srbiji tokom 2026. godine iznosi 62,5 odsto proseka Evropske unije, dok je stvarna individualna potrošnja (AIC) na nivou od 52 do 54 odsto evropskog proseka. Ovi pokazatelji svrstavaju Srbiju među najjeftinije evropske države po ukupnom nivou cena i životnom standardu, ali podaci ukazuju i na značajna ograničenja za domaća domaćinstva.

Eurostat koristi pokazatelj stvarne individualne potrošnje (AIC) za poređenje životnog standarda, koji obuhvata sve proizvode i usluge koje građani koriste, uključujući javno finansirane zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge. Ova metodologija omogućava međunarodno poređenje, ali ne odražava uvek koliko građani izdvajaju iz sopstvenog budžeta, niti meri kvalitet i dostupnost javnih usluga.

Iako je ukupni nivo cena u Srbiji niži od proseka EU, određene kategorije robe, poput potrošačke elektronike, bele tehnike i računarske opreme, skuplje su i do 30 odsto u poređenju sa razvijenim evropskim tržištima. Novi automobili, prema cenovnicima proizvođača, u Nemačkoj se prodaju za oko 18.000 evra, dok u Srbiji slični modeli koštaju oko 20.000 evra, a kod skupljih vozila razlike dostižu i nekoliko hiljada evra. Uzrok su manja veličina tržišta, viši logistički troškovi, slabija konkurencija i poresko opterećenje.

Kada se analiziraju prihodi, prosečna neto zarada u Srbiji iznosi 121.800 dinara (oko 1.040 evra), dok medijalna zarada, koja bolje odražava tipična primanja, iznosi 94.600 dinara (oko 808 evra). U mnogim državama EU medijalna zarada je između 1.800 i 2.000 evra, dok u Nemačkoj prelazi 2.500 evra. Ove razlike znače da niže cene u Srbiji ne garantuju i veću kupovnu moć, budući da je dostupnost robe i usluga ograničena visinom prihoda.

Prema anketi o potrošnji domaćinstava, građani Srbije na hranu i bezalkoholna pića izdvajaju 36,6 odsto ukupne potrošnje, a na stanovanje, vodu, električnu energiju i gas još 16,3 odsto. Prosečni rashodi domaćinstava gotovo da izjednačavaju prihode, što ostavlja vrlo malo prostora za štednju ili veću potrošnju.

Iako je Srbija, prema Eurostatovoj metodologiji, među najjeftinijim evropskim državama po ukupnom nivou potrošačkih cena i stvarnoj individualnoj potrošnji, ovo ne znači da svi proizvodi jesu jeftini niti da većina građana ima visok životni standard. Znatno niže zarade i skuplje pojedine robe ograničavaju kupovnu moć i ukazuju da podatak o niskim cenama treba posmatrati u kontekstu međunarodnog statističkog poređenja.

Pročitaj još

Domaće

Udruženje prevoznika Zapadnog Balkana zahteva rešenje za ograničenje boravka vozača do 10. avgusta

Vozačima potrebno 130 dana u Šengenu u 180 dana, sadašnje pravilo dopušta 90 dana – udruženja najavljuju nove mere

Published

on

By

Vozačima potrebno 130 dana u Šengenu u 180 dana, sadašnje pravilo dopušta 90 dana – udruženja najavljuju nove mere

Udruženje prevoznika iz Srbije, Severne Makedonije, Crne Gore i BiH uputilo je Evropskoj komisiji zajednički zahtev da do 10. avgusta bude pronađeno prelazno rešenje za ograničenje boravka profesionalnih vozača kamiona iz trećih zemalja u šengenskom prostoru. Predsednik Poslovnog udruženja Međunarodni transport Neđo Mandić najavio je na konferenciji za novinare da su udruženja odlučila da ne preduzimaju dodatne aktivnosti do isteka roka, ali da će, ukoliko odgovora ne bude, najaviti nove konkretne mere.

Mandić je istakao da je analizom transportnih udruženja utvrđeno da je vozačima za nesmetano obavljanje međunarodnog transporta potrebno oko 130 dana rada u šengenskom prostoru u periodu od 180 dana, dok važeće pravilo dopušta najviše 90 dana boravka. “Profesionalni vozači su najveći deo vremena u kamionu ili na obaveznim odmorima na parkingu. Oni ne borave u zemljama Šengena kao turisti, već obavljaju svoj posao. Zbog toga smatramo da sadašnji način računanja dana nije opravdan i ozbiljno ugrožava poslovanje transportnih kompanija”, rekao je Mandić.

Udruženja su u prethodne tri godine više puta slala pisma Evropskoj komisiji, a poslednji zajednički sastanak potvrđuje nastavak koordinisanih aktivnosti. Mandić je naglasio da je sadašnji režim postao još restriktivniji nakon što su Hrvatska, Rumunija i Bugarska ušle u šengenski prostor, zbog čega su zemlje regiona gotovo u potpunosti okružene državama članicama Šengena. “S obzirom na to da su sada već 33 zemlje u Šengenu, to znači da mi ne možemo ni na koji način prihvatiti da tranzit znači boravak. Danima se brzo potroše dok stignemo i vratimo se natrag, pa praktično ispadne da mi boravimo 90 dana. To je potpuno nekorektno da profesionalac ne može da radi svoj posao”, rekao je Mandić.

Prevoznici su izbegli proteste i blokade granica kako bi zaštitili interese kako prevoznika tako i regionalne i evropske privrede. “Nama ne odgovara da ne vozimo, jer tada ne zarađujemo, ali to šteti i privredi naših zemalja, kao i evropskoj privredi, koja je povezana sa našom. Zato apelujemo na one koji donose odluke, ali i na naše poslovne partnere u Evropi da pomognu u pronalaženju rešenja”, poručio je Mandić. Špediteri iz regiona su na nedavnom kongresu u Bukureštu jednoglasno podržali zahteve prevoznika.

Mandić je podsetio da su posebna rešenja, poput izmena Zakona o strancima u Hrvatskoj, samo privremeno olakšala situaciju, dok je od 10. aprila, primenom EES sistema, resetovan broj dana za boravak u Šengenu. Međutim, već u junu prevoznici su ponovo suočeni sa problemima ograničenja. Udruženja će nastaviti da prate situaciju i očekuju odgovor iz Brisela do 10. avgusta.

Pročitaj još

Domaće

Svetski brendovi beleže rast angažovanosti korisnika tokom Mundijala 2026 uz viralne sadržaje

Navijači iz celog sveta generisali su milione pregleda i stotine hiljada novih pratilaca, dok kompanije prepoznaju važnost zajedničkog iskustva umesto klasične promocije

Published

on

By

Navijači iz celog sveta generisali su milione pregleda i stotine hiljada novih pratilaca, dok kompanije prepoznaju važnost zajedničkog iskustva umesto klasične promocije

Globalni proizvođači sportske opreme i drugi brendovi koji su prisutni na FIFA World Cup 2026 u Sjedinjenim Državama, Meksiku i Kanadi zabeležili su značajan rast angažovanosti korisnika zahvaljujući jedinstvenoj atmosferi turnira. Prema ekonomskim analizama, potrošači tokom šest nedelja Mundijala nisu fokusirani samo na proizvode, već na osećaj pripadnosti i zajedništva, što je generisalo viralne sadržaje sa milionskim pregledima na društvenim mrežama.

Na stadionima, u barovima i “fan zonama” širom tri zemlje, navijači sa svih kontinenata stvaraju jedinstvenu atmosferu, noseći dresove svojih reprezentacija i spontano komunicirajući sa rivalima. U Sijetlu je, na primer, lokalna zajednica pokrenula “Unity Loop” mrežu navijačkih zona, osmišljenu da podstakne ponovna okupljanja i razmenu iskustava među posetiocima grada.

Nemački navijač Fredi, putujući kroz američki jug, ostvario je 2,7 miliona pregleda na snimku u kom prvi put posećuje Buffalo Wild Wings, što je privuklo stotine hiljada novih pratilaca. Slični trendovi zabeleženi su među turistima iz Azije, Evrope i Južne Amerike, koji su putem društvenih mreža delili autentične doživljaje iz američkih prodavnica i restorana, bez direktne promocije brendova.

Analitičari ističu da ovakvi sadržaji nisu rezultat sponzorstava ili klasičnih marketinških kampanja, već spontani izraz kolektivne efervescencije, kako je sociolog Emil Dirkem nazvao osećaj zajedničke energije i pripadnosti. Brendovi su, ovim putem, nenametljivo uključeni u svakodnevne priče korisnika, što ima dalekosežniji efekat od tradicionalnih reklama.

Iako prosečan brend retko može da ponovi viralnost ovih trenutaka izvan okvira velikih događaja, stručnjaci savetuju kompanijama da kreiraju prostore za zajedničko iskustvo i interakciju među potrošačima, kao što su klijentski događaji ili digitalne platforme za razmenu mišljenja. Na taj način, osećaj pripadnosti i autentična korisnička iskustva mogu imati dugoročan uticaj na lojalnost i percepciju brenda.

Ovakva praksa pokazuje da su najuspešniji marketinški rezultati tokom Mundijala postignuti ne direktnom promocijom, već kroz omogućavanje korisnicima da podele svoja iskustva i izgrade međusobne veze, što brendovima donosi trajnu vrednost i izvan trajanja samog sportskog spektakla.

Pročitaj još

U Trendu