Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka insistira na digitalnom evru zbog rizika od stablecoina

Masovno povlačenje depozita i dominacija dolara među ključnim opasnostima prema ECB, digitalni evro kao strateška autonomija

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Moerschy

Masovno povlačenje depozita i dominacija dolara među ključnim opasnostima prema ECB, digitalni evro kao strateška autonomija

Evropska centralna banka (ECB) naglasila je važnost uvođenja digitalnog evra kao odgovora na ubrzani razvoj privatnih stablecoina, upozoravajući na moguće rizike za finansijski sistem Evrope. Izabel Šnabel, članica Izvršnog odbora ECB-a, istakla je da bi masovno povlačenje depozita u kriznim situacijama moglo destabilizovati bankarski sektor, dok širenje privatnih digitalnih valuta može oslabiti sposobnost centralnih banaka da upravljaju novčanim tokovima.

Među ključnim rizicima ECB izdvaja i mogućnost dodatne dominacije američkog dolara na evropskom tržištu, čak i bez snažnih ekonomskih osnova, zahvaljujući efektu mreže koji stablecoini pružaju. Predsednica ECB-a, Kristin Lagard, jasno je odbacila ideju da privatni stablecoini vezani za evro preuzmu glavnu ulogu, upozorivši da bi to moglo ugroziti finansijsku stabilnost Evrope.

S druge strane, američki zvaničnici, poput guvernera FED-a Kristofera Volera, otvoreno ističu da širenje stablecoina doprinosi jačanju uticaja američke monetarne politike na globalnom nivou.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i budući potpredsednik ECB-a, poručio je da Evropa ne sme dozvoliti da budućnost digitalnog plaćanja zavisi od američkih kartičnih sistema ili tokena vezanih za dolar. Prema njegovim rečima, digitalni evro je pitanje strateške autonomije Evrope i predstavlja temelj za očuvanje ekonomske suverenosti starog kontinenta u narednim decenijama.

Debata između Frankfurta i Vašingtona prevazilazi tehnološke okvire i postaje ključno pitanje kontrole nad finansijskom infrastrukturom Evrope.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Pepco otvara prve prodavnice u Ukrajini, širi poslovanje na 20 tržišta

Maloprodajni lanac Pepco uskoro u Severnoj Makedoniji i Ukrajini, više od 4.000 prodavnica u 18 zemalja

Published

on

By

Maloprodajni lanac Pepco uskoro u Severnoj Makedoniji i Ukrajini, više od 4.000 prodavnica u 18 zemalja

Evropski diskontni maloprodajni lanac Pepco najavio je otvaranje prvih prodavnica u Ukrajini u drugoj polovini 2026. godine, čime će ova zemlja postati 20. tržište na kojem kompanija posluje. Prva prodavnica u Ukrajini biće otvorena u oktobru, dok će u junu ove godine Pepco otvoriti prodavnicu u Severnoj Makedoniji, navodi se u saopštenju kompanije.

Ovo proširenje deo je strategije rasta Pepco Grupe, koja uključuje pažljivo širenje poslovanja širom Evrope i ulazak na nova tržišta. Sredinom juna brend će otvoriti prvu prodavnicu u Skoplju, dok je Ukrajina sledeći korak u ekspanziji planiranoj za 2026. godinu.

“Milioni kupaca širom Evrope vole naš brend, od Portugala do Rumunije i od Estonije do Italije, i veoma nam je drago što će im se uskoro pridružiti i potrošači u Ukrajini. Radujemo se pilot otvaranju prvih Pepco prodavnica. Naša misija je jednostavna: da olakšamo svakodnevni život kupcima nudeći kvalitetnu odeću i proizvode široke potrošnje po vodećim cenama na tržištu. Uzbuđeni smo što ovu ponudu donosimo ukrajinskim porodicama i što ćemo otvoriti prodavnice koje su dostupne, praktične i jednostavne za kupovinu”, izjavio je Marcin Stanko, glavni operativni direktor za Centralnu i Istočnu Evropu.

Menadžer kompanije Pepco za Ukrajinu, Arsen Starčenko, dodaje: „Veoma sam uzbuđen što postajem deo Pepco porodice – kompanije sa snažnom kulturom i istinskom posvećenošću ljudima. Danas Pepco ima priliku da postane važan akter na ukrajinskom tržištu. Uprkos izazovima koje donosi rat, građani Ukrajine nastavljaju da žive, rade i grade svoju budućnost. Verujem da Pepco može postati deo tog oporavka, pomažući ljudima da stvore udobnost u svakodnevnom životu po pristupačnim cenama, otvarajući nova radna mesta i doprinoseći oporavku ukrajinske ekonomije.”

Pepco Group beleži snažan operativni i finansijski rast zahvaljujući jednostavnom i lako skalabilnom formatu prodavnica, disciplinovanom upravljanju kapitalom i unapređenoj ponudi fokusiranoj na liderstvo u cenama i dostupnost proizvoda. Kompanija je vodeći evropski diskontni maloprodajni lanac sa više od 4.000 prodavnica u 18 zemalja. U ponudi su odeća za celu porodicu, proizvodi za domaćinstvo i igračke po pristupačnim cenama.

Osnovan pre 22 godine u Poljskoj, Pepco danas zapošljava više od 32.000 ljudi i svakog meseca uslužuje oko 36 miliona kupaca. Akcije Pepco Group kotiraju se na Warsaw Stock Exchange (WSE:PCO).

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka: Evro dostigao učešće od 20 odsto u globalnim transakcijama

Izdavanje dužničkih hartija u evrima poraslo 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, ali evro ostaje iza dolara

Published

on

By

Izdavanje dužničkih hartija u evrima poraslo 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, ali evro ostaje iza dolara

Evropska centralna banka saopštila je da je međunarodna uloga evra tokom prošle godine umereno porasla, učvrstivši njegovu poziciju druge najvažnije svetske valute. Učešće evra u ključnim indikatorima globalne upotrebe iznosilo je oko 20 odsto, što potvrđuje nastavak postepenog uzlaznog trenda od 2014. godine.

Najznačajniji rast zabeležen je u segmentu međunarodnog zaduživanja – izdavanje dužničkih hartija u evrima povećano je za oko 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, dostigavši najviši nivo od uvođenja evra. Takođe, evro je prvi put preuzeo vodeću ulogu na svetskom tržištu zelenih i održivih međunarodnih obveznica, dok su prilivi stranih portfolio investicija u evrozonu bili blizu istorijskih maksimuma.

Evropska centralna banka navodi i da se pojavljuju znaci fragmentacije globalnog monetarnog sistema, budući da centralne banke širom sveta povećavaju rezerve u zlatu, a pojedine zemlje razvijaju alternativne sisteme prekograničnih plaćanja. Ova pojava dovedena je u vezu sa rastućim geopolitičkim podelama.

Predsednica ECB, Kristin Lagard, izjavila je: “Postoji prostor za jačanje globalne uloge evra, uz uslov jačanja ekonomskih, institucionalnih i geopolitičkih temelja Evropske unije.” U izveštaju se dalje ističe potreba za dubljim i likvidnijim tržištima kapitala, kao i napretkom u formiranju Unije štednje i investicija.

Evropska centralna banka preporučuje Evropskoj uniji da razvije stalni zajednički dug, čime bi evro dobio snažniju globalnu finansijsku osnovu i veliko, sigurno i likvidno tržište državnih obveznica.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u evrozoni porasla na 3,2 odsto, nemački indeks pao na 2,7 odsto

Cene energenata skočile 10,9 odsto, dok je inflacija u Francuskoj, Španiji i Italiji nastavila rast

Published

on

By

Cene energenata skočile 10,9 odsto, dok je inflacija u Francuskoj, Španiji i Italiji nastavila rast

Preliminarni podaci Evrostata za maj pokazuju da je godišnja inflacija u evrozoni porasla na 3,2 odsto, sa aprilskih 3 odsto, dostigavši najviši nivo od septembra 2023. godine. Glavni faktor rasta su cene energenata, koje su u aprilu zabeležile međugodišnji skok od 10,9 odsto, naspram 10,8 odsto iz prethodnog meseca.

Cene usluga su takođe ubrzale rast na 3,5 odsto u maju, u poređenju sa 3 odsto u aprilu, dok je inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana usporila na 2 odsto, što je niže u odnosu na aprilskih 2,4 odsto. Industrijski proizvodi, izuzimajući energiju, zabeležili su rast cena od 0,9 odsto, što je blagi porast u odnosu na 0,8 odsto iz aprila.

Analiza po najvećim privredama evrozone pokazuje različite trendove. Inflacija merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP) u Nemačkoj je pala sa 2,9 odsto u aprilu na 2,7 odsto u maju. Nasuprot tome, u Francuskoj je zabeležen rast sa 2,5 odsto na 2,8 odsto, u Španiji sa 3,5 odsto na 3,6 odsto, dok je u Italiji inflacija porasla sa 2,8 odsto na 3,3 odsto.

Prema podacima Evrostata, glavni uzrok rasta ukupne inflacije u evrozoni jeste povećanje troškova energenata i usluga, dok je dinamika cena hrane, alkohola i duvana usporila. Ovi podaci ukazuju na nastavak inflatornih pritisaka u većini zemalja evrozone, izuzev Nemačke, gde je zabeležen pad stope inflacije.

Pročitaj još

U Trendu