Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka: Evro dostigao učešće od 20 odsto u globalnim transakcijama

Izdavanje dužničkih hartija u evrima poraslo 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, ali evro ostaje iza dolara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Fotoblend

Izdavanje dužničkih hartija u evrima poraslo 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, ali evro ostaje iza dolara

Evropska centralna banka saopštila je da je međunarodna uloga evra tokom prošle godine umereno porasla, učvrstivši njegovu poziciju druge najvažnije svetske valute. Učešće evra u ključnim indikatorima globalne upotrebe iznosilo je oko 20 odsto, što potvrđuje nastavak postepenog uzlaznog trenda od 2014. godine.

Najznačajniji rast zabeležen je u segmentu međunarodnog zaduživanja – izdavanje dužničkih hartija u evrima povećano je za oko 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, dostigavši najviši nivo od uvođenja evra. Takođe, evro je prvi put preuzeo vodeću ulogu na svetskom tržištu zelenih i održivih međunarodnih obveznica, dok su prilivi stranih portfolio investicija u evrozonu bili blizu istorijskih maksimuma.

Evropska centralna banka navodi i da se pojavljuju znaci fragmentacije globalnog monetarnog sistema, budući da centralne banke širom sveta povećavaju rezerve u zlatu, a pojedine zemlje razvijaju alternativne sisteme prekograničnih plaćanja. Ova pojava dovedena je u vezu sa rastućim geopolitičkim podelama.

Predsednica ECB, Kristin Lagard, izjavila je: “Postoji prostor za jačanje globalne uloge evra, uz uslov jačanja ekonomskih, institucionalnih i geopolitičkih temelja Evropske unije.” U izveštaju se dalje ističe potreba za dubljim i likvidnijim tržištima kapitala, kao i napretkom u formiranju Unije štednje i investicija.

Evropska centralna banka preporučuje Evropskoj uniji da razvije stalni zajednički dug, čime bi evro dobio snažniju globalnu finansijsku osnovu i veliko, sigurno i likvidno tržište državnih obveznica.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Tesla povećala prodaju električnih vozila iz Kine za 39,4 odsto u maju

Iz šangajske fabrike isporučeno 85.982 vozila, rast u odnosu na april iznosi 8,2 odsto

Published

on

By

Iz šangajske fabrike isporučeno 85.982 vozila, rast u odnosu na april iznosi 8,2 odsto

Kompanija Tesla Inc povećala je prodaju baterijskih električnih vozila (BEV) proizvedenih u Kini za 39,4 odsto na godišnjem nivou tokom maja, prema podacima Kineskog udruženja proizvođača putničkih automobila (CPCA). Ovo je sedmi uzastopni mesec rasta prodaje, što ukazuje na otpornost američkog proizvođača u konkurenciji sa domaćim kineskim brendovima.

U maju je iz Tesline fabrike u Šangaju isporučeno ukupno 85.982 vozila modela 3 i modela Y, uključujući automobile namenjene izvozu. U poređenju sa aprilom, ovaj rezultat predstavlja rast od 8,2 odsto. Paralelno sa porastom isporuka, povećan je i broj registracija Teslinih vozila na više evropskih tržišta nakon slabijih rezultata prethodnih meseci.

Najveći kineski proizvođač BEV vozila, kompanija BYD, nastavlja da širi svoje prisustvo na međunarodnim tržištima, naročito u Evropi, čime dodatno pojačava konkurenciju za strane proizvođače automobila. Analitičari ističu da se konkurencija sve više seli sa oblasti cena na razvoj novih tehnologija i naprednih sistema za pomoć vozačima.

Kineski proizvođači ubrzavaju razvoj tih naprednih funkcija, dok Tesla još očekuje regulatorno odobrenje kineskih vlasti za upotrebu svojih najnaprednijih funkcija autonomne vožnje. Stručnjaci ocenjuju da takvo kašnjenje može uticati na konkurentsku poziciju Tesle na najvećem svetskom tržištu električnih vozila.

Kina ostaje jedno od ključnih tržišta za Tesla Inc, a fabrika u Šangaju je centralno mesto proizvodnje i izvoza za azijska i evropska tržišta.

Pročitaj još

Domaće

EU i azijske zemlje predlažu ekonomski savez vredan 32% globalnog BDP-a

Novi blok bez SAD i Kine mogao bi obuhvatiti EU, CPTPP članice, Južnu Koreju, Brazil, Tursku i Južnu Afriku

Published

on

By

Novi blok bez SAD i Kine mogao bi obuhvatiti EU, CPTPP članice, Južnu Koreju, Brazil, Tursku i Južnu Afriku

Evropska unija i zemlje članice Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) mogle bi formirati novi ekonomski savez koji bi zajedno činio 32% globalnog BDP-a, pokazuje najnoviji izveštaj istraživačkog centra Četam Haus. Prema izveštaju, ovakav savez bi isključio Sjedinjene Američke Države i Kinu, navodeći da su prve napravile dramatičan raskid sa pravilima trgovine, dok se druge nikada nisu u potpunosti posvetile pravilima Svetske trgovinske organizacije.

Izveštaj potpisuje Krion Batler, bivši direktor za međunarodne ekonomske poslove u Sekretarijatu za nacionalnu bezbednost britanske vlade i učesnik na samitima G7 i G20. On ističe da bi novi savez omogućio zemljama istomišljenicama da očuvaju i unaprede trgovinska pravila u najvećem raspoloživom ekonomskom prostoru. Zemlje koje bi dodatno mogle biti deo ovog bloka su Južna Koreja, Brazil, Turska i Južna Afrika.

U izveštaju se navodi da je Kina, kao druga po veličini nacionalna ekonomija posle SAD, postala značajan remetilački faktor, ali i da nije jedina zemlja koja se ponaša na taj način. Istovremeno se ocenjuje da bi pun set Trampovih politika mogao da značajno uspori ekonomski rast i stabilnost u SAD, ali i u širem svetu, što dodatno podstiče potrebu za trećim ekonomskim polom.

Batler ističe da bi Velika Britanija bila u dobroj poziciji da unapredi ovaj savez, ali i upozorava da bi mogla biti među najviše pogođenima ako trenutni trgovinski nered potraje. “Treći pol je neophodan bez obzira na to ko se nalazi u Beloj kući”, navodi se u izveštaju.

Ovaj predlog ima za cilj da obezbedi stratešku autonomiju i stabilnost za učesnike, stvarajući ekonomski blok koji bi mogao da oblikuje pravila međunarodne trgovine u periodu nestabilnosti i promena na svetskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

LVMH i Guči otvorili 27 odsto novih prodavnica u SAD, prodaja Rišmona porasla 18 odsto

Severna Amerika vodeća po otvaranju luksuznih radnji u 2025, kinesko i evropsko tržište beleže pad tražnje

Published

on

By

Severna Amerika vodeća po otvaranju luksuznih radnji u 2025, kinesko i evropsko tržište beleže pad tražnje

Najveći evropski proizvođači luksuzne robe, uključujući LVMH, Guči, Dior, Monkler i Erme, značajno su povećali broj novih prodavnica u Sjedinjenim Američkim Državama tokom 2025. godine, sa ciljem da privuku potrošače koji su profitirali od rasta tehnološkog i sektora veštačke inteligencije. Prema podacima konsultantske kuće Savills, Severna Amerika je prvi put zauzela vodeću poziciju po broju otvorenih luksuznih prodavnica sa 27% svih otvaranja na globalnom nivou, dok Evropa beleži 26%, a Kina 19%.

Stručnjaci ističu da američko tržište nudi značajan potencijal za rast, budući da trenutni broj luksuznih radnji još uvek ne prati rast populacije bogatih kupaca. Nasuprot tome, potražnja u Evropi i Kini usporava zbog slabije potrošnje, krize na tržištu nekretnina u Kini i negativnog uticaja ratnih dešavanja na Bliskom istoku na turistički promet i prodaju luksuzne robe.

Pozitivan trend u Americi potvrđuju i rezultati kompanije Rišmon, vlasnika brenda Kartije, koja je zabeležila rast prodaje od 18% u regionu Amerika u prvom kvartalu, što je deveti uzastopni kvartal dvocifrenog rasta. Analitičari ocenjuju da bi predstojeće javne ponude akcija velikih tehnoloških kompanija u SAD mogle dodatno povećati tražnju za luksuznim satovima, nakitom i modnim proizvodima, ali napominju da je za potpuni oporavak sektora neophodan povratak snažnog rasta kineskog tržišta.

Američki kupci trenutno čine oko petinu ukupne globalne potrošnje luksuzne robe, što ih svrstava u ključne nosioce rasta u uslovima povećane neizvesnosti na svetskom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu