Connect with us

Domaće

Euribor porastao sa 2 na 2,15 odsto, privredi skuplje zaduživanje zbog geopolitičkih rizika

Evropska centralna banka najavljuje povećanje kamata za 25 baznih poena u aprilu i junu, mala i srednja preduzeća pod pritiskom

Published

on

pexels-photo-27920274

Evropska centralna banka najavljuje povećanje kamata za 25 baznih poena u aprilu i junu, mala i srednja preduzeća pod pritiskom

Blagi, ali kontinuirani rast euribora sa 2 na 2,15 odsto i rast geopolitičkih tenzija, posebno na Bliskom istoku, doveli su do povećanja troškova zaduživanja za privredu u Srbiji, naročito za mala i srednja preduzeća koja su najviše zavisna od bankarskog finansiranja. Prema najnovijim procenama investicionih banaka, Evropska centralna banka (ECB) bi već u drugom kvartalu 2026. godine mogla da otpočne novi ciklus povećanja kamatnih stopa, sa planiranim rastom kamata od 25 baznih poena u aprilu i junu.

Ovakve najave dolaze u trenutku kada su cene energenata u porastu i kada inflatorni pritisci jačaju. Kompozitni PMI indeks poslovne aktivnosti u evrozoni pao je na 50,5 poena u martu, što je najsporiji tempo rasta u poslednjih deset meseci. Analitičari ocenjuju da postoji rizik od stagflacije, odnosno istovremenog rasta cena i usporavanja privrednog rasta. Troškovi kompanija rastu zbog skuplje energije i poremećaja u lancima snabdevanja, što dodatno podstiče ECB da reaguje povećanjem kamata.

“Ne bismo ocenili da je došlo do naglog skoka euribora, reč je o umerenoj promeni sa dva odsto na 2,15 odsto. Ipak, pažljivo pratimo aktuelna geopolitička dešavanja na Bliskom istoku, jer je situacija vrlo promenljiva“, izjavio je Miloš Zečević, direktor Sektora računovodstva i kontrolinga u Erste banci. On naglašava da će dalji pravac kretanja kamata zavisiti od spoljnog okruženja i odluka monetarnih vlasti: “U zavisnosti od trajanja i epiloga sukoba, efekti na uvoznu inflaciju u Evropskoj uniji, a posledično i u Srbiji, mogu biti manje ili više izraženi. Rast referentnih stopa ECB, ali i rast kamatnih stopa na depozite, koji predstavljaju ključni izvor likvidnosti banaka, prirodno utiču na cenu kreditiranja.”

U prethodnih šest meseci zabeležen je značajan rast kamatnih stopa na depozite u obe valute, što je posledica neusklađenosti između snažnog rasta kreditne aktivnosti i sporijeg rasta depozita. Ova dinamika utiče na likvidnost bankarskog sektora i dovodi do viših kamatnih stopa. Sagovornici iz finansijskog sektora ističu da je još rano za precizne procene, ali da su rizici jasno prisutni. Ukoliko se geopolitičke tenzije produže i cene energenata ostanu visoke, može se očekivati dodatni rast inflacije, što bi vodilo ka novim povećanjima kamata.

Finansijski analitičar Milan Beslać upozorava: “Euribor će sigurno nastaviti latentno da raste dokle god se situacija sa energentima i poljoprivrednim proizvodima ne dovede u ravnotežu. Ovu finansijsku turbulenciju osetićemo za mesec do dva, kada će poskupeti kreditna zaduženja ne samo za stambene kredite već i kredite za privredu.”

Za privredu u Srbiji to znači da će doći do skupljeg zaduživanja već u kratkom roku. Posebno su izložena mala i srednja preduzeća, koja se oslanjaju na kredite za obrtna sredstva i investicije. Rast kamata direktno povećava njihove troškove finansiranja, što može uticati na profitabilnost, investicione planove i cene proizvoda i usluga. “Kompanije će uvek preneti bilo koju finansijsku turbulenciju na cenu svog proizvoda ili usluge“, ističe Beslać, dodajući da će se to neminovno odraziti na inflaciju.

Centralna banka Srbije do sada nije snižavala referentne kamatne stope, što se ocenjuje kao adekvatna mera u uslovima globalne neizvesnosti. Iako trenutni rast kamata još uvek nije dramatičan, trend ukazuje na promenu finansijskih uslova koja bi u narednom periodu mogla značajno da utiče na poslovanje privrede. Kompanije će morati pažljivije da planiraju zaduživanje i upravljanje likvidnošću, dok će banke pooštravati kriterijume kreditiranja. Era jeftinog novca sve je izvesnije iza nas, a prvi efekti tog trenda biće najvidljiviji na kreditima za privredu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropska komisija odlaže zabranu uvoza ruske nafte, uvoz svega 1 odsto u 2025.

Predlog o trajnoj zabrani uvoza ruske nafte u EU neće biti objavljen do 15. aprila, a potpuna obustava planirana je do kraja 2027.

Published

on

By

Predlog o trajnoj zabrani uvoza ruske nafte u EU neće biti objavljen do 15. aprila, a potpuna obustava planirana je do kraja 2027.

Evropska komisija neće izneti zakonodavni predlog o trajnoj zabrani uvoza ruske nafte do 15. aprila, kako je prvobitno najavljeno, pokazuje ažurirani zakonodavni program Evropske unije. Odluka o odlaganju objave doneta je zbog trenutnih geopolitičkih dešavanja, potvrdio je zvaničnik Evropske unije. Rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana dodatno je poremetio globalno snabdevanje naftom i uticao na rast cena.

Predlog predviđa da Evropska unija do kraja 2027. godine potpuno obustavi uvoz ruske nafte. Ipak, potpuna zabrana trenutno bi imala minimalan uticaj na fizičke isporuke, jer je EU u poslednjem kvartalu 2025. iz Rusije uvozila samo jedan odsto ukupne nafte. Cilj novog predloga je da se zabrana zakonski učvrsti, čak i ako dođe do ublažavanja sankcija Rusiji posle potencijalnog mirovnog sporazuma u Ukrajini.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je ovog meseca da bi „povratak ruskim energentima bio strateška greška koja bi oslabila Evropu“. U januaru su Mađarska i Slovačka bile jedine članice Evropske unije koje su nastavile da uvoze rusku naftu. Incident sa ruskim dronom koji je pogodio cevovod u Ukrajini 27. januara dodatno je poremetio isporuke, a Slovačka i Mađarska optužile su Ukrajinu da namerno odlaže obnavljanje protoka nafte. Zbog toga je došlo do političkog spora, što je rezultiralo time da je Mađarska blokirala EU kredit za Kijev.

Pročitaj još

Domaće

Regenerativna poljoprivreda zakonski prepoznata, emisije CO₂ niže i do 60 odsto

Poljoprivreda zapošljava preko 500.000 ljudi, izvoz 5 milijardi evra godišnje, javna rasprava do 30. marta

Published

on

By

Poljoprivreda zapošljava preko 500.000 ljudi, izvoz 5 milijardi evra godišnje, javna rasprava do 30. marta

Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Srbije za period 2026–2034. uvodi regenerativnu poljoprivredu u zakonodavni okvir, čime se sprovodi jedna od ključnih preporuka Sive knjige i otvara put ka održivim praksama očuvanja zemljišta. Ova novina najavljena je na sednici NALED-ovog Saveza za hranu i poljoprivredu. Uz zakonodavno prepoznavanje, NALED se zalaže za direktnu podršku proizvođačima, uključujući investicione podsticaje za opremu. Nacrt nove strategije trenutno je u javnoj raspravi koja traje do 30. marta. Predložene mere uključuju modernizaciju pijaca, uvođenje elektronskog registra podsticaja, jedinstvenu knjigu polja i premije za mleko prema kvalitetu.

Poljoprivreda je jedan od glavnih stubova ekonomije Srbije sa više od pola miliona zaposlenih i godišnjim izvozom od oko 5 milijardi evra. Istaknuto je da Srbija ima kapacitete za prehrambeni suverenitet, posebno u kriznim vremenima i uslovima klimatskih promena. “Podržavamo male i srednje proizvođače i zadruge, ali i velike izvoznike koji povećavaju konkurentnost privrede. Kroz mere iz Zakona o podsticajima radimo na produktivnosti i održivom razvoju, unapređenju tržišta i povezivanju poljoprivrede sa turizmom u ruralnim područjima”, izjavila je Stana Božović, državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Analiza domaćeg lanca vrednosti od njive do trpeze, sprovedena uz podršku Vlade Švedske, pokazala je da više od 50% emisija CO₂ dolazi iz primarne proizvodnje. Praksa pokazuje da poljoprivrednici koji koriste regenerativne metode već 5 do 10 godina beleže porast organske materije u zemljištu, poboljšanje kvaliteta i zaustavljanje degradacije. “Već u prvoj godini primene ovih praksi emisije CO₂ na poljoprivrednom zemljištu smanjuju se za 50 do 60%”, izjavio je Slobodan Krstović, direktor Odeljenja za održivi razvoj u NALED-u.

Planirana je realizacija pilot projekata regenerativnih biodistrikta koji bi okupili proizvođače, eksperte i kompanije. Krstović je naglasio da je važno što je ministarstvo usvojilo predlog NALED-a o zakonskom prepoznavanju regenerativne poljoprivrede, ali i da su potrebni dodatni podsticaji za širu primenu održivih praksi među proizvođačima.

Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je i druge novine – nacrte zakona o bezbednosti hrane i zaštiti bilja. Posebno je izdvojeno izdvajanje oblasti hrane za životinje iz Zakona o bezbednosti hrane, što će biti regulisano posebnim propisom radi jasnije regulative i bolje primene. Usvajanjem tih zakona Srbija će u potpunosti uskladiti propise sa EU regulativom.

Pročitaj još

Domaće

MMF ocenjuje otpornost Evrope na krizu, ključni rizici ostaju zbog cena energenata

Evropa bolje reaguje na šokove iz 2022. godine, ali inflaciona očekivanja i finansijski uslovi i dalje izazovni

Published

on

By

Evropa bolje reaguje na šokove iz 2022. godine, ali inflaciona očekivanja i finansijski uslovi i dalje izazovni

Međunarodni monetarni fond (MMF) predstavio je u Narodnoj banci Srbije analizu ekonomskih izgleda Evropske unije i globalnih trendova, naglašavajući da je Evropa danas značajno otpornija na krize nego ranijih godina. Glavni govornik Malhar Nabar, šef misije MMF-a za zonu evra, upozorio je da se posledice globalnih šokova direktno prelivaju na nacionalne ekonomije, uz poruku da je priprema različitih ekonomskih scenarija ključna za upravljanje rizicima.

Nabar je istakao da intenzitet ekonomskih posledica prvenstveno zavisi od trajanja geopolitičkih sukoba i brzine obnove kritične infrastrukture. Trenutno su tri glavna kanala prenosa krize: rast cena energenata koji smanjuje kupovnu moć građana, osetljiva inflaciona očekivanja i zaoštravanje finansijskih uslova. Prema oceni MMF-a, Evropa sada ima bolje mehanizme za odgovor na energetske poremećaje nego tokom krize 2022. godine, ali snagu aktuelnih šokova ne treba potceniti.

“Evropa mora ubrzati rast produktivnosti kako bi smanjila jaz u odnosu na Sjedinjene Američke Države. Moderne tehnologije, zajedničke politike i dublje integrisano evropsko tržište ključni su za održiv ekonomski rast”, izjavila je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković na otvaranju skupa.

MMF je posebno naglasio važnost strukturnih reformi, povećanja produktivnosti, jačanja jedinstvenog tržišta i smanjenja regulatornih barijera. Rastuća uloga veštačke inteligencije i investicija u istraživanje i razvoj izdvojene su kao pokretači buduće konkurentnosti evropske privrede.

Zaključak prezentacije je da Evropa, suočena sa globalnom neizvesnošću, može ostvariti stabilan ekonomski razvoj samo kroz nastavak reformi i snažniji oslonac na inovacije.

Pročitaj još

U Trendu